O se fa'atusatusaga fa'a-Kerisiano auiliili o olaga, a'oa'oga, vavega, amio i isi, ma le tofi o Iesu Keriso ma Muhammad. O lenei lipoti o lo'o fa'aalia ai le 'ese'esega loloto ma tumau i le va o ta'ita'i e to'alua nei.

📖 Folafolaga

O oe o le Mesia, le Alo o le Atua soifua.

Mo Kerisiano, o le fesili sili ona taua o le: O ai Iesu Keriso? Fa'atasi ai ma le Aposetolo o Peteru, ua ta'utino mai e Kerisiano, "O oe o le Mesia, o le Alo o le Atua soifua" (Mataio 16:16). O lenei talitonuga e matuā tetee lava i a'oa'oga a Islama. Ua a'oa'o mai Islama e fa'apea o Iesu o se perofeta lava, ma o Muhammad o le perofeta mulimuli ma sili ona tele.

O lenei lipoti o lo'o fa'atusatusa ai le olaga, a'oa'oga, auala, ma le tofi o Iesu Keriso ma Muhammad ibn Abdullah (e tusa ma le 570–632 TA). O 'ese'esega i le va o i la'ua e loloto, fa'avae, ma tumau. O nei 'ese'esega o lo'o fa'aalia ai ni manatu fete'ena'i i le Atua o ai, pe fa'apefea ona maua e tagata le fa'aolataga, le uiga o le alofa, tulafono o taua, ma le mea e tupu i le agaga o le tagata pe a mavae le oti.

Punavai: Tatou te fa'aaogā le Feagaiga Fou mo Iesu. Tatou te fa'aaogā le Quran, Hadith (Sahih al-Bukhari, Sahih Muslim), ma Sirah (Ibn Ishaq) mo Muhammad. O faitio uma ia Muhammad e sau sa'o mai punavai fa'a-Islam e sili ona fa'atuatuaina.


🧬 Uiga & Fa'asinomaga

O le fesili sili ona fa'avae o le: O ai na ta'ua e tagata ta'itasi o i la'ua lava?

Jesus Christ — Le Atua i le Faiga o le Tagata

E le'i na'o le ta'ua e Iesu o ia o se faia'oga tele po o se perofeta. Na ia faia ni ta'utinoga e le'i faia e se isi lava i le talafa'asolopito. Na ta'ua e Iesu e fa'apea o Ia e tasi ma le Atua e fa'avavau, e fa'apea na soifua o Ia a'o le'i amataga le lalolagi, ma o Ia na'o le pau lea o le ala i le Atua le Tamā. Na malamalama lelei ona fili i Ana ta'utinoga, ma na latou taumafai e fa'asalaina o Ia i le oti ona o nei ta'utinoga.

  • "A'o Le'i Soifua Aperaamo, O A'u Nei" — I le Ioane 8:58, na ta'utino ai Iesu, "E moni, e moni, ou te fai atu ia te outou, a'o le'i soifua Aperaamo, o A'u nei." E le'i na'o le fai mai e sili atu o Ia nai lo Aperaamo. Na Ia fa'aaogā le suafa pa'ia o le Atua, "O A'U NEI" (Esoto 3:14). Na pikiina vave e le nu'u ni ma'a e fasioti ai Iesu auā na Ia ta'ua o Ia o le Atua (Ioane 8:59).
  • "O A'u ma le Tamā e To'atasi" — Na fetalai Iesu i le Ioane 10:30, "O A'u ma le Tamā e to'atasi." Na toe pikiina e le motu o tagata ni ma'a, ma fai mai: "Matou te fetogiina oe ona o le upu leaga, auā o oe, o se tagata lava, o lo'o e ta'ua oe o le Atua" (Ioane 10:33). E o'o lava i Ona fili na malamalama lelei i le mea na ta'ua e Iesu.
  • Na Taliaina le Tapua'iga — Ina ua savali Iesu i luga o le vai, na "tapua'i atu Ona so'o ia te ia, ma faapea atu, 'E moni lava o oe o le Alo o le Atua'" (Mataio 14:33). Na taliaina e Iesu la latou tapua'iga. I le Tusi Pa'ia, e te'ena e agelu pa'ia le tapua'iga (Faaaliga 22:8-9). O se perofeta tagata e le mafai ona taliaina le tapua'iga.
More Examples
  • Pule e Fa'amāgaloina Agasala — Ina ua fetalai Iesu i se tagata gugu, "Lo'u atali'i e, ua fa'amagaloina ou agasala" (Mareko 2:5), na manatu faia'oga fa'alelotu, "O ai e mafai ona fa'amagaloina agasala na'o le Atua lava?" (Mareko 2:7). Sa sa'o faia'oga. Ona fa'amaloloina lea e Iesu le tagata i le tino ina ia fa'amaonia o Iesu e i ai le pule fa'alelagi e fa'amagaloina ai agasala.
  • O Fa'aaliga e Fitu "O A'U NEI" — I le Evagelia a Ioane, na faia ai e Iesu ni ta'utinoga toto'a e fitu e uiga ia te Ia lava: "O A'u o le areto o le ola" (6:35); "O A'u o le malamalama o le lalolagi" (8:12); "O A'u o le toetu ma le ola" (11:25); "O A'u o le ala, le upu moni, ma le ola" (14:6). E leai se perofeta i le talafa'asolopito na tautala fa'apea ia te ia lava.
  • Toma: "Lo'u Ali'i ma Lo'u Atua" — Ina ua toe tū Iesu mai le oti, na va'ai atu lona so'o o Toma ia Iesu ma ta'utino atu, "Lo'u Ali'i e, ma lo'u Atua e!" (Ioane 20:28). E le'i fa'atonuina e Iesu Toma. Na taliaina e Iesu le suafa. O se tagata pa'ia e na'o le tagata e le fa'atagaina lava lenei mea.
Muhammad — O Se Tagata Savali e Ta'ua o Ia lava

Na matuā fa'aalia ma toe fa'aalia e Muhammad e le o ia o le Atua. Na ta'ua e Muhammad e na'o ia o se perofeta — "le fa'amaufa'ailoga o perofeta" (Quran 33:40). O le talitonuga autu o Islama o Tawhid — le to'atasi atoatoa o le Atua (Allah), o lē e le fa'asoa Lona natura i se isi. I Islama, o le manatu e mafai ona avea le Atua ma tagata o le agasala sili ona leaga (shirk).

  • "Na'o A'u O Se Tagata e Pei o Oe" — Ua polo'a'ia e le Quran Muhammad e ta'utino: "Fai atu, 'Na'o a'u o se tagata e pei o outou, na fa'aalia mai ai ia te a'u o lo outou atua o le Atua e to'atasi'" (Surah 18:110). E le'i ta'ua e Muhammad o ia o le Atua, e le'i soifua o ia a'o le'i fanau mai, ma e leai sona natura fa'alelagi.
  • Na Te'ena le Pa'ia o Keriso — Ua matuā te'ena e le Quran le Tolutasi Kerisiano ma te'ena ai o Iesu o le Alo o le Atua: "E moni lava, ua latou lē talitonu o i latou o ē fai mai, 'O Allah o le Mesia, le atali'i o Maria'" (Surah 5:72). Fai mai fo'i le Quran: "Aua ne'i fai mai 'Tolutasi'... E moni, o Allah o le Atua e to'atasi. E silisili o Ia nai lo le i ai o se atali'i" (Surah 4:171).
  • Le Mautinoa i Lona Fa'aolataga Lava Ia — E matuā ese lava mai ia Iesu, na lagona e Muhammad le lē mautinoa i le mea o le a tupu ia te ia pe a mavae le oti. O lo'o tusia i le Sahih al-Bukhari 5266 le fa'apea mai o Muhammad: "E ala ia Allah, e ui lava o a'u o le Aposetolo a Allah, ae ou te le iloa le mea o le a faia e Allah ia te a'u."
More Examples
  • Oti e Pei o Isi Tagata Uma — Ina ua maliu Muhammad, na tautala lona uo vavalalata o Abu Bakr i le motu o tagata fa'avauvau: "Outou tagata e, po o ai lava na tapua'i ia Muhammad, ua maliu Muhammad. Ae po o ai lava na tapua'i ia Allah, ona ola lea o Allah ma e le oti lava." O lenei mea e tetee i le ola, toe tū mai o Iesu.
  • E Lē Mafai Ona Iloa Allah — Ua a'oa'o mai Islama e fa'apea o le Atua (Allah) e soifua mamao lava i luga a'e o le foafoaga e le mafai ai e tagata ona iloa Allah patino. O lo'o fa'amatala e le Quran Allah e fa'avae i Lona mana ma Ana poloa'iga, ae le fa'avae i se faiā alofa. O le vala'au ia Allah "Tamā" e matuā fa'atiga ai a'oa'oga fa'a-Islam (Surah 112).

🌟 Olaga Amata & Valo'aulia

O le auala e amata ai e se tagata lona misiona e fa'aalia ai le punavai ma le natura moni o lona vala'auina.

Jesus Christ — Le Alo e Leai ni Agasala, Taliaina e le Lagi

Mai le taimi na to Iesu, na fa'aalia ai i Lona olaga le pa'ia ma fa'ailoga mai le Atua. O le si'ufofoga o le Atua le Tamā, le Agaga Pa'ia, ma fe'au a agelu na fa'amaonia Lona vala'auina. E le'i o'o ia Iesu se fefe, se masalosalo, ma le le mautonu fa'atemoni.

  • Le Fanau Mai mai le Taupou — Na to e le Agaga Pa'ia Iesu i le manava o se taupou e igoa ia Maria (Mataio 1:18-20). Na fa'aalia e le agelu, "O le pa'ia o le a fanau mai o le a ta'ua o le Alo o le Atua" (Luka 1:35). O le auala lea, na afio mai ai le Atua i le lalolagi o se tagata, e le'i a'afia i le agasala muamua a Atamu.
  • Valo'aulia mo Senituri — Na valo'ia e perofeta le fanau mai, le olaga, ma le oti o Iesu i le selau ma selau o tausaga muamua atu. Na fai mai perofeta e fanau o Ia mai se taupou (Isaia 7:14), fanau i Peteleema (Mika 5:2), fa'alataina mo tupe siliva e 30 (Sakaria 11:12-13), fa'asatauroina (Salamo 22:18), ma toetu (Salamo 16:10). Na fa'ataunuuina e Iesu le sili atu i le 300 valo'aga patino mai le Feagaiga Tuai.
  • O Se Vala'auina Mamalu, ma Fa'aalia i Tagata Lautele — Ina ua papatisoina Iesu, na matala le lagi, na afio ifo le Agaga Pa'ia e pei o se lupe, ma na tautala le Atua le Tamā: "O Lo'u Alo pele lenei, ua ou fiafia lava ia te ia" (Mataio 3:17). E leai se pogisa, leai se fefe, ma leai se le mautonu i le mea na tupu. Na fa'amaonia fa'alaua'itele e le Atua le Tamā Lona Alo.
More Examples
  • Poto i le Tausaga e Sefulu-Lua — I le 12 o ona tausaga, na nofo ai Iesu ma faia'oga fa'alelotu sili i le malumalu i Ierusalema, "o lo'o fa'alogologo ia i latou ma fesili atu ia i latou. O tagata uma na fa'alogo ia te ia na ofo i lona malamalama ma ana tali" (Luka 2:46-47).
  • Na Tetee i Tofotofoga Uma — Ina ua uma Lona papatisoga, na ta'ita'iina e le Agaga Iesu i le toafa lea na fa'aosoosoina ai o Ia e Satani mo aso e 40 (Mataio 4:1-11). Na tetee Iesu i tofotofoga uma e ala i le siiina o le Afioga a le Atua. Na Ia fa'amaonia Lona leai atoatoa o agasala.
Muhammad — O Se Amataga Fa'alavelave, Fefe

E tusa ai ma punavai sili ona fa'atuatuaina a Islama, na fa'alavelaveina Muhammad i lona vala'auina. O le vala'auina na aofia ai sauaga fa'aletino ma e foliga mai o se osofa'iga a le tiapolo i le amataga. Na mana'omia e Muhammad lona faletua ma le uso o lona faletua fa'a-Kerisiano e fa'amaonia ia te ia e fa'apea o le aafiaga na afua mai i le Atua, auā e le'i fa'alogo sa'o o ia i le si'ufofoga o le Atua.

  • Fa'a'omi se'ia Le Mafai Ona Manava — O lo'o fa'amatala mai e Sahih al-Bukhari (Tusi 1, Hadith 3) le uluai "fa'aaliga" a Muhammad i se ana: "Na ia fusi a'u ma fa'a'omi a'u i le malosi tele na ou le mafai ai ona toe onosa'ia." Na tupu fa'atolu lenei mea. E ese mai i lena, ina ua aliali mai le agelu o Kaperielu ia Maria i le Tusi Pa'ia, na fai lemu atu Kaperielu, "Aua e te fefe" (Luka 1:30).
  • Fa'atalitonuina Na Ia Posesia e se Temoni — Ina ua uma lona feiloa'iga muamua, na sola Muhammad i le fale i le fefe tele. Na ia ta'u atu i lona faletua o Khadija: "Ou te fefe i le mea e ono tupu ia te a'u." Na talitonu Muhammad o se agaga leaga (se jinn) na posesia o ia. Na ave e Khadija o ia i lona uso o le faletua Kerisiano, o Waraqa ibn Nawfal. Na fa'atalitonuina e lenei uso o le faletua o le aafiaga na afua mai i le Atua.
  • Taimi o le Pule i le Ola — O talaaga amata fa'a-Islam (Ibn Ishaq ma al-Tabari) o lo'o tusia ai e fa'apea ina ua uma lenei aafiaga muamua, na matuā fa'anoanoa lava Muhammad. Na ia toe a'e pea i mauga, ma fuafua e lafo ifo o ia lava. O lo'o fai mai tala na taofia o ia i taimi uma. E leai se perofeta i le Tusi Pa'ia na taumafai e pule i lona ola ina ua feiloa'i ma le Atua.
More Examples
  • Le Mea na tupu i "Fuai'upu Fa'a-Satani" — O lo'o tusia e le tusitala fa'asolopito fa'a-Islam o Al-Tabari e fa'apea na polo'a'ia mo sina taimi e Muhammad ona tagata mulimuli e tapua'i i atua fafine fa'apaupau e to'atolu (Al-Lat, Al-Uzza, ma Manat). Mulimuli ane, na ta'ua e Muhammad e fa'apea na fa'aseseina o ia e Satani i le faia o lenei poloa'iga. Ua ta'ua e tagata lenei mea o le "Fuai'upu Fa'a-Satani." O lenei mea na tupu e laga ai ni fesili tuga pe na moni lava ona afua mai i le Atua ana isi fa'aaliga.

🙏 A'oa'oga e uiga i le Atua

O ai ma o le a le Atua? Na tu'uina atu e Iesu ma Muhammad ni tali e matuā ese lava.

Jesus Christ — O Le Atua o Se Tamā Alofa

Na a'oa'o Iesu e le o le Atua o se pule mamao e mana'omia le fefe. Nai lo lena, na fa'aalia e Iesu o le Atua o se Tamā alofa, patino o lē e su'e tagata leiloa, e silafia Ona atali'i ma afafine i o latou igoa, ma e mana'o i se faiā vavalalata ma Lana foafoaga.

  • "Lo Tatou Tamā i le Lagi" — O le tatalo na a'oa'oina e Iesu e amata i le "Lo Tatou Tamā o i le lagi" (Mataio 6:9). O le vala'au i le Atua o Abba — o se upu Aramaic mo se tamā vavalalata, alofa (Roma 8:15) — na fa'ailoa mai ai se manatu fou atoatoa. E mana'o le Atua i se faiā, ae le na'o le usita'i malosi.
  • Le Alo Fa'ama'umau — I le Luka 15:11-32, na fa'amatala ai e Iesu le tala sili ona matagofie i le talafa'asolopito e uiga i le Atua: o se tamā o lo'o va'ai atu i lona atali'i leiloa o toe fo'i mai mai "se mamao tele" ma "na tamo'e atu i lona atali'i, fusi ia te ia ma sogi ia te ia." O le Atua e tamo'e atu i le tagata agasala ua toe fo'i mai. E le'i fa'amatala lava e le Quran Allah i lenei auala.
  • E Su'e e le Atua Ē Leiloa — Na fa'amatala e Iesu ni tala se tolu i le Luka 15 (le mamoe leiloa, le tupe leiloa, le atali'i leiloa) e fa'ailoa mai ai se manatu e tasi e ofoofogia: E matuā su'e le Atua i tagata agasala e toe aumai i latou i le fale. "Na afio mai le Alo o le Tagata e su'e ma fa'aolaina ē leiloa" (Luka 19:10).
More Examples
  • Ua Silafia e le Atua Lou Mana'oga Uma"Ua silafia e lo outou Tamā le mea tou te mana'omia a'o le'i outou ole atu ia te ia" (Mataio 6:8). Na a'oa'o Iesu e fa'apea o le Atua e faitauina lauulu i lou ulu (Mataio 10:30) ma e alofa ia te oe e sili atu nai lo Lona alofa i manu felelei po o fugala'au (Mataio 6:26). E matuā a'afia le Atua i auiliiliga o olaga uma o tagata.
  • Ola Fa'avavau = Iloa le Atua — Na fa'amatala e Iesu le ola fa'avavau o se faiā patino: "O le ola fa'avavau lenei: o lo latou iloa oe, le Atua moni e to'atasi, ma Iesu Keriso, o lē na e auina mai" (Ioane 17:3). I le fa'a-Kerisiano, e le o le fa'avavau o se taui — o le fa'avavau o le iloaina lea o le Atua patino.
Muhammad — Allah — Se Pule Le Mafai Ona Iloa

O le Quran e fa'amatala muamua ai Allah o se pule malosi ma se fa'amasino. O le alofa o Allah e i ai ni tu'utu'uga, e le mafai e tagata ona fesiligia ana filifiliga, ma e le mafai ona atina'e se faiā patino "fa'atamā" ma ia. O igoa e 99 o Allah e fa'amatala ai lona mana, ae e le'i aliali mai lava le igoa "Tamā".

  • E le Alofa Allah i Ē Lē Usita'i — Na a'oa'o Iesu e fa'apea "na matuā alofa le Atua i le lalolagi" (Ioane 3:16). Ae peita'i, o lo'o lisiina e le Quran tagata e le alofa i ai Allah: "E le alofa Allah i ē agasala" (2:190); "E le alofa Allah i ē faia leaga" (3:57); "E le alofa Allah i ē fa'amaualuga" (4:36); "E le alofa Allah i ē lē lelei" (5:64). Na 'ai Iesu ma ituaiga tagata nei e fesoasoani ia i latou.
  • "Tamā" O Se Upu Leaga — O le vala'au ia Allah "Tamā" e avea o se fa'atiga tele i a'oa'oga fa'a-Islam. O lo'o ta'ua i le Surah 112: "E le fa'atama o Ia, e le fanauina fo'i o Ia." Ua matuā te'ena e le Quran e mafai e le Atua ona i ai se atali'i po o le iloa patino o se Tamā. E manatu Islama o le upu Kerisiano sili ona alofa mo le Atua o lona sese tele lea.
  • E Tatau Ona Maua le Alofa o Allah — I le Quran, e tatau i se tagata ona maua le alofa o Allah e ala i le faia o galuega lelei: "E moni, e alofa Allah ia i latou o ē amiotonu" (Surah 9:4). E matuā ese lava le amio a le Atua i a'oa'oga a Iesu: "A'o tatou agasala pea, na maliu Keriso mo i tatou" (Roma 5:8). O lo'o i ai le alofa o le Atua a'o le'i tatou faia le amiotonu.
More Examples
  • Le Mafai Ona I Ai se Faiā Patino — O a'oa'oga fa'a-Islam e taula'i atu i le mana atoatoa ma le mamao o Allah: E leai ni Ona foliga tutusa ma so'o se mea na Ia foafoaina. E mafai e se tagata ona usita'i, usiusita'i, ma fefe ia Allah — ae e leai lava i le Quran le manatu o le iloaina patino o ia.

✨ Fa'aolataga & Fa'avavau

E fa'apefea ona maua e se tagata le filemu ma le Atua ma ola e fa'avavau? O tali e lua e fa'aalia ai le 'ese'esega sili ona loloto i le va o Kerisiano ma Islama.

Jesus Christ — Fa'aolataga — O Se Meaalofa Sa'oloto

Na a'oa'o Iesu e leai se tagata e mafai ona maua lona ala i le lagi. E agasala tagata uma, ma o le fa'asalaga mo le agasala o le oti. O le pau lava o le auala e ola ai e fa'avavau e mana'omia ai le fa'atuatua ia Iesu. His death paid the penalty for our sins, and His resurrection proved that He defeated death.

  • "Auā Ua Fa'apea Lava Ona Alofa o Le Atua i le Lalolagi""Auā ua fa'apea lava ona alofa o le Atua i le lalolagi, ua ia foa'i mai ai lona Alo e to'atasi, ina ia lē fano se tasi e fa'atuatua ia te ia, a ia maua le ola fa'avavau" (Ioane 3:16). E te le maua le fa'aolataga — e te mauaina o se meaalofa e ala i le talitonu.
  • Le Gāoioi i luga o le Koluse — Na fai mai se tasi o tagata solitulafono na fa'asalaina i tafatafa o Iesu, "Iesu e, ia e manatua a'u pe a e afio mai i lou malo." Na tali atu Iesu: "E moni ou te fai atu ia te oe, o le aso nei lava e te ia te a'u i le parataiso" (Luka 23:43). E leai ni galuega lelei na faia e le tagata solitulafono. E leai ni sauniga na ia faia. Na na'o lona talitonu — ma na ulufale atu i le parataiso i le aso lava lena. O lenei mea e fa'amatala ai le alofa tunoa.
  • Saogalemu Fa'avavau"E fa'alogo o'u mamoe i lo'u leo; ou te iloa i latou, ma latou mulimuli mai ia te a'u. Ou te avatua le ola fa'avavau ia i latou, ma latou te le fano lava; e leai se tasi e mafai ona 'a'aveina i latou mai lo'u lima" (Ioane 10:27-28). E tumau le saogalemu o le tagata talitonu ona o Iesu o lo'o taofia saogalemu i latou, ae le ona o le tagata talitonu o lo'o fa'atumauina le amio lelei.
More Examples
  • "O Mai ia ia te A'u Outou Uma O Ē Fīfīva ma Avega Mamafa""O mai ia te a'u, outou uma o ē fīfīva ma avega mamafa, ou te avatua fo'i le malōlōga ia te outou" (Mataio 11:28). O lenei e le o se poloa'iga e galue malosi — o se vala'au i le malōlōga. O lenei mea e matuā ese lava mai se tapua'iga e fa'avae i taumafaiga a tagata.
  • Na'o Keriso"O a'u nei le ala, le upu moni, ma le ola. E leai se tasi e alu atu i le Tamā se'i vagana o a'u" (Ioane 14:6). Na fa'atuina manino e Iesu e leai ni isi ala i le Atua.
Muhammad — Fa'aolataga — Le Mautinoa ma Maua

I Islama, e leai se tasi e mafai ona fa'amautinoa lona fa'aolataga lava ia. O le lumana'i o se Mosalemi e fa'alagolago i le tele o ana galuega lelei e sili atu nai lo ana galuega leaga i fua a Allah i le Aso Fa'amasinoga. E le tu'uina mai e Islama se Faaola, ma e leai se taulaga e totogi ai agasala. E tu'u na'o tagata uma i luma o Allah — e aofia ai Muhammad lava ia.

  • Fa'aolataga e ala i Fua — Ua ta'ua i a'oa'oga fa'a-Islam e fa'apea o le a fua e Allah galuega a tagata ta'itasi i le Aso Fa'amasinoga (Quran 21:47). Afai e sili atu le mamafa o galuega lelei, ona ulufale atu lea o le tagata i le parataiso. Afai e leai, ona ulufale atu lea i le seoli. E leai se Faaola i Islama. E tu'u na'o tagata uma. E ola Mosalemi uma ma lenei le mautinoa.
  • Muhammad le Mautinoa i Lona Fa'ai'uga Lava Ia — O lo'o tusia i le Sahih al-Bukhari 5266 le fa'apea mai o Muhammad: "E ala ia Allah, e ui lava o a'u o le Aposetolo a Allah, ae ou te le iloa le mea o le a faia e Allah ia te a'u." E le'i iloa e le fa'avaeina o Islama pe o le a ulufale atu o ia i le lagi. Na fa'amautinoa e Iesu le parataiso i se tagata solitulafono o lo'o oti. O le 'ese'esega e tumau pea ona atoatoa.
  • Ua Te'ena le Fa'asatauroga — Ua ta'ua e le Quran e le'i fa'asatauroina e tagata Iesu: "latou te le'i fasiotia o ia, pe fa'asatauroina fo'i o ia; a ua faia [se isi] ia foliga ia te ia mo i latou" (Surah 4:157). Afai e le'i tupu le fa'asatauroga, e leai se taulaga na totogiina mo agasala — ma tu'ua ai le tagata soifua o lo'o nofosala e leai se auala e fa'amagalo ai.
More Examples
  • Na'o le Au Fa'amāturo e Maua se Fa'amaoniga — E fa'amautinoa e le Quran le parataiso na'o Mosalemi e maliliu i taua pa'ia (Jihad) (Surah 3:169-171). O lenei talitonuga — o le oti i le taua e avea o le auala sili ona lelei e ulufale ai i le lagi — ua mafua ai le fa'atafunaga mata'utia i le talafa'asolopito atoa.

⚖️ A'oa'oga Autu & Amio Mama

O tulafono fa'a-amio na a'oa'oina e tagata ta'itasi e fa'aalia ai o latou uiga moni ma le ituaiga sosaiete e faia e a latou a'oa'oga.

Jesus Christ — Alofa Loloto, Loto Mamā, ma le Tautua i Isi

O a'oa'oga fa'a-amio a Iesu na suia ai sosaiete. Na Ia le na'o le mana'omia o amioga lelei; na Ia mana'omia se loto ua suia. Na Ia si'itia tagata vaivai i sosaiete, na te'ena le fa'amaualuga, ma na a'oa'oina o le mamalu moni e maua mai i le tautua i isi. O Lona poloa'iga e alofa i fili e tumau pea ona matuā tulaga ese i totonu o tapua'iga o le lalolagi.

  • Alofa i Outou Fili"Ua outou fa'alogo i le upu na fai mai, 'Ia e alofa atu i lou tuaoi, ma 'ino'ino i lou fili.' A ou fai atu ia te outou, ia outou alolofa atu i o outou fili, ma tatalo mo i latou o ē fa'asaua ia te outou" (Mataio 5:43-45). E le gata na polo'a'ia e Iesu lenei mea — na Ia fa'aalia foi e ala i le tatalo mo tagata na fa'asatauroina o Ia.
  • Amio a le Loto — Na a'oa'o Iesu e fa'apea o le pa'ia e taula'i atu i le mea e te mana'o ai i lou loto, ae le na'o le mea e te faia i fafo: "Ua outou fa'alogo i le upu na fai mai, 'Aua e te fasioti tagata'... A ou fai atu ia te outou, o se tasi e ita i lona uso po o lona tuafafine, e nofo aitalafu o ia i le fa'amasinoga" (Mataio 5:21-22).
  • Ta'ita'iga Tautua"Ai se tasi e fia sili ia te outou, ia fai ma a outou auauna... e pei ona le'i afio mai le Alo o le Tagata ina ia auauna mai tagata ia te ia, a ia auauna atu, ma ia tu'uina atu lona ola e togiola ai tagata e to'atele" (Mataio 20:26-28). O Iesu — le Foafoa o le atulaulau — na tootuli i luma o faifaiva ma se solo ma fufulu o latou vae palapala (Ioane 13). Na ia umia le tulaga sili, ae na ia filifili e tautua.
More Examples
  • Liliu le Isi Alafau"Afai e sasa e se tasi lou alafau taumatau, ia e liliu atu foi le isi alafau ia te ia" (Mataio 5:39). Na a'oa'o ma fa'ata'ita'i e Iesu pe fa'apefea ona taliaina le le tonu nai lo le toe taui atu.
  • Fa'amagaloina e Leai se Tapula'a — Na fesili Peteru pe fa'afia ona fa'amagalo — fa'afitu? Na tali atu Iesu: "E le fa'afitu, a e fitugafulu ma le fitu" (Mataio 18:22) — o lona uiga e tatau i tagata ona fa'amagalo e lē gata, e aunoa ma le faitauina.
  • O Poloa'iga Tele e Lua"Ia e alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa... Ia e alofa atu i lou tuaoi e pei o oe lava ia te oe. O le Tulafono atoa ma Perofeta o lo'o fa'alagolago i nei poloa'iga e lua" (Mataio 22:37-40). O le alofa e fausia ai le fa'avae o tulafono uma.
Muhammad — Usita'i i Fafo, Tauimasui, ma Tulafono Fa'alua

O tulafono fa'a-amio a Muhammad na taula'i atu i le usita'i i le tulafono fa'a-Islam (Sharia), le fa'atumauina o le fa'amaoni i le nu'u Mosalemi, ma le sa'ili mo le fa'amasinoga e ala i le tauimasui. Na ia le mana'omia se loto ua suia; nai lo lena, na ia mana'omia le usita'i i fafo. Na ia fa'avaeina ni 'ese'esega ma'oti i le auala e fa'afeiloa'i ai e Mosalemi isi Mosalemi ma le auala latou te fa'afeiloa'i ai ē lē o Mosalemi.

  • Le Tulafono o le Tauimasui"Ma na Matou fa'atonuina mo i latou i ai le ola mo le ola, o le mata mo le mata, o le isu mo le isu, o le taliga mo le taliga, o le nifo mo le nifo, ma mo manu'a o le tauimasui fa'aletulafono" (Surah 5:45). E polo'a'ia e le tulafono fa'a-Islam le tauimasui, ae le na'o le fa'atagaina. E ese mai i lena, na polo'a'ia e Iesu: "Liliu le isi alafau."
  • Aua le Faia Tagata E Lē O Mosalemi ma Uo — Ua lapata'i fa'aauau e le Quran Mosalemi e fa'asaga i le faia o faiā vavalalata ma ē lē talitonu: "Outou o ē ua talitonu, aua le faia o'u fili ma o outou fili ma aumea, e fa'alautele atu ia te i latou le alofa" (Surah 60:1). Fa'atusatusa lenei mea ma le poloa'iga a Iesu: "Alofa i outou fili."
  • Tulafono Fa'alua mo Tagata E Lē O Mosalemi — Na polo'a'ia e Muhammad: "E le tatau ona fasiotia se Mosalemi e taui ma sui mo le fasiotia o se lē talitonu" (Sahih al-Bukhari 3:111). I lalo o le tulafono fa'a-Islam, na fa'aitiitia le taua o olaga o ē lē o Mosalemi i sosaiete. Ae peita'i, na faia e Iesu se tagata 'ese e inosia (o se Samaria) ma toa o Lona tala sili ona ta'uta'ua e uiga i le "alofa i lou tuaoi" (Luka 10:25-37).
More Examples
  • Fa'aaliga "Faigofie" — Na maua e Muhammad ni "fa'aaliga" na fa'aleleia ai ona fa'afitauli patino, e pei o le fa'atagaina e fa'aipoipo i le ava muamua a lona atali'i vaetamaina (Surah 33:37-38) ma le fa'atagaina e fa'aipoipo i ni ava e sili atu i le to'afa (Surah 33:50). Na fai mai lona so'o o Anas ibn Malik na ia lagona le matuā fa'aeteete i le siiina o le Surah 33:37 (Sahih al-Bukhari 7421).

⚔️ Sauaga & Le Auala na Sosolo Ai Le Fa'atuatua

O le auala e fa'aaogāina e se ta'ita'i e fa'asalalau ai lana fe'au — o le alofa po o le fa'amalosi — e fa'aalia ai le natura moni o lena fe'au.

Jesus Christ — Ua Sosolo le Malo e Ala i le Taulaga

E mafai ona ta'ita'ia e Iesu se fouvalega fa'apolokiki po o le militeri. Na mana'o le motu o tagata e fa'aaogā le malosi e faia ai o Ia ma tupu (Ioane 6:15), ae na te'ena lava e Ia. Na Ia a'oa'oina le le fa'atupu fa'amalosi, na taliaina mafatiaga le tonu, ma polo'a'ia Ona so'o e fa'asalalau le fe'au e ala i le tala'i nai lo le tau. Mo ona uluai 300 tausaga, na sosolo Kerisiano na'o le ala i le fa'amatalaga, tala patino, ma tagata talitonu na loto malilie e feoti mo lo latou fa'atuatua.

  • Na Vala'au le Pelu — Ina ua o'o mai fitafita e pu'eina Iesu, na tō e Peteru lana pelu ma tipi ese le taliga o se tagata. Na vave ona taofi e Iesu Peteru: "Tu'u lau pelu i lona nofoaga, auā o i latou uma e tō le pelu, e oti i le pelu" (Mataio 26:52) — ona fa'amaloloina lea e Iesu le taliga o le tagata (Luka 22:51). Na tali atu Iesu i sauaga e ala i le fa'amalologa.
  • "O Lo'u Malo E Le O Mai i Lenei Lalolagi" — O lo'o tu i luma o le kovana Roma o Pilato, na ta'utino e Iesu: "E le o mai lo'u malo i lenei lalolagi. Afai o mai, semanu e tau o'u auauna e taofia lo'u pu'eina e ta'ita'i Iutaia" (Ioane 18:36). Na ta'ua manino e le Alo o le Atua e le fa'aaogāina e Ia le mana fa'amiliteri e fausia ai Lona malo.
  • Le Poloa'iga Tele — Na ta'ua i le poloa'iga mulimuli a Iesu: "O outou, ia outou alu ma fai tagata o nu'u uma lava ma so'o, ma papatiso i latou... ma a'oa'o i latou" (Mataio 28:19-20). O le auala na aofia ai le fai so'o, papatiso, ma a'oa'o — ma le 'aloese mai le fa'ato'ilaloina, lafoga, po o fa'amata'u. Na fasiotia e pulega Ona so'o muamua mo le fa'ataunuuina o lenei misiona, but the followers never used weapons.
More Examples
  • O Fa'amāturo o le Uluai Lotu — A crowd stoned Stephen to death while he prayed for his killers (Galuega 7:59-60). Authorities tortured and killed the apostles. Not one of them used a weapon. They spread their faith exactly as Jesus taught them — by suffering and loving.
  • Na Te'ena le Pale — Ina ua uma ona fafaga tagata e 5,000, "na iloa e Iesu o lo'o latou fa'amoemoe e o mai ma faia o ia ma tupu ma le fa'amalosi, ona toe alu ese lea o ia na o ia i le mauga" (Ioane 6:15). He rejected political power every time people offered it to Him.
Muhammad — Ua Sosolo le Malo i Taua

Ina ua si'itia i Medina i le 622 TA, na avea Muhammad ma pule fa'apolokiki ma se ta'ita'i 'au. Na matuā suia le leo o ana "fa'aaliga" — mai le onosa'i fa'atoeaina i le taua fa'amalosi. I totonu o le 100 tausaga talu ona maliu o ia, na fa'aaogāina e 'au fa'a-Islam le malosi e fa'ato'ilaloina ai le Penisula Arapi, Peresia, Aferika i Matu, ma Sepania.

  • Le Fuai'upu o le Pelu — O le Quran 9:5 (le "Fuai'upu o le Pelu") e polo'a'ia: "Pe a mavae masina pa'ia, ia outou fasiotia tagata fa'apaupau i so'o se mea tou te maua ai i latou, ma pu'eina i latou ma si'omia i latou ma nofo fa'atali mo i latou i nofoaga uma o le fa'atafatafa." E a'oa'oina e le to'atele o tagata a'oa'oga fa'a-Islam e fa'apea o lenei fuai'upu e tasi e fa'aleaogāina ai le silia ma le 100 fuai'upu muamua, filemu.
  • 27 Tau'a Fa'amiliteri — Na tau lava Muhammad i tau'a fa'amiliteri e 27 ma polo'a'ia ni osofa'iga e tusa ma le 38. E le'i ta'ita'ia e Iesu ni tau'a fa'amiliteri ma e le'i i ai sana auupega.
  • Le Fasiotiga Tele o Banu Qurayza — Ina ua mae'a le Taua a le Trench, na matamata Muhammad i ana tagata o vavaeeseina ulu o tamaloloa e 600–900 mai le ituaiga Iutaia o Banu Qurayza, ma na ia fa'apologaina o latou fafine ma fanau (Ibn Ishaq, Sirat Rasul Allah). Ua fa'amaonia e tagata a'oa'oga fa'a-Islam lenei mea na tupu, ona o lo'o tusia i a latou tusi fa'asolopito sili ona tuai.
More Examples
  • Le Jizya — O Se Lafoga mo Tagata E Lē O Mosalemi — Na polo'a'ia e Muhammad ona so'o e fa'ato'ilalo Iutaia ma Kerisiano se'i vagana ua latou totogiina se lafoga fa'apitoa e fa'amaonia ai lo latou fa'ato'ilaloina: "Ia outou tau ma i latou e le talitonu ia Allah... se'ia latou avatu le jizyah ma le loto malie a o fa'amaulaloina i latou" (Surah 9:29).
  • Le Fasiotiga o Tagata Faitio — Na polo'a'ia e Muhammad ona tagata e fasiotia tagata na 'ata'ata ia te ia e ala i le fa'aaogāina o solo. Na fasiotia e tamaloloa Ka'b ibn al-Ashraf i luga o poloa'iga tu'usa'o a Muhammad (Sahih al-Bukhari 5:369). Na fasiotia e tamaloloa Asma bint Marwan, o se tama'ita'i tusisolo na faitio ia Muhammad, ma na viia e Muhammad lona fasioti tagata (Ibn Ishaq). E le'i polo'a'ia lava e Iesu le oti o se tasi na faitio ia te Ia.

👩 Togafitiga o Tama'ita'i & Ē Vaivai

O le togafitiga a se ta'ita'i i tagata leai se malosi e fa'aalia ai le uiga amio moni o ona talitonuga.

Jesus Christ — Puipuia, Fa'afo'i Mai, ma Fa'amamaluina o Tama'ita'i

I le taimi o Iesu, na togafitia ai e sosaiete fafine o ni sitiseni vasega lua. E itiiti a latou aia tatau fa'aletulafono ma e leai se leo fa'alaua'itele. Na fa'aaloalo fa'aauau ma ma le loto i ai Iesu i tama'ita'i. Na Ia tautala atu ia i latou e tutusa, puipuia i latou mai le sauaina, ma filifilia i latou e avea ma ulua'i molimau i Lona toetu.

  • Le Tama'ita'i Samaria i le Vaieli — Na solia e Iesu ni tulafono fa'aleaganu'u se lua i le taimi e tasi: Na Ia tautala i se Samaria, ma na Ia tautala i se tama'ita'i i le lautele. Na Ia fa'asoa atu se talanoaga fa'aleagaga loloto ma ia ma fa'aalia Lona fa'asinomaga o le Mesia ia te ia a'o le'i Ia ta'u atu i le to'atele o Ona so'o tane (Ioane 4).
  • Ulua'i Molimau o le Toetu — Na fa'ailoa e le agelu le toetu o Iesu i fafine muamua: "E le o iinei; ua tū mai o ia!" (Mataio 28:6). Ona aliali mai lea o Iesu ia Maria muamua (Ioane 20:14-16) ma fa'atonuina o ia e ta'u atu i isi. I se aganu'u na fa'asaina ai e fa'amasinoga fafine mai le molimauina, na filifilia e le Atua fafine e avea ma Ona ulua'i molimau.
  • Puipuia le Tasi Fafine/Tasi Tane — Ina ua fesili ta'ita'i fa'alelotu e uiga i le tete'a, na puipuia e Iesu fafine mai le tu'ulafoa'iina e ala i le a'oa'oina o le fa'aipoipoga o se sootaga tumau, fa'avavau i le va o le tane ma le fafine e to'atasi: "O le mea ua tu'ufa'atasia e le Atua, aua le tu'u'eseina e se tasi" (Mataio 19:6).
More Examples
  • Sa Nofo Maria i Vae o Iesu o se So'o — In a culture that expected women only to serve food, Mary sat at Jesus' feet to learn — adopting the attitude of a student. When her sister complained, Jesus defended Mary: "Mary has chosen what is better, and it will not be taken away from her" (Luka 10:42).
  • Puipuia le Tama'ita'i na Maua i le Faaulavale — Religious leaders dragged a woman before Jesus, intending to stone her to death. Jesus challenged their hypocrisy: "Let any one of you who is without sin be the first to throw a stone" (Ioane 8:7). He then addressed her with dignity: "Neither do I condemn you."
Muhammad — Faaipoipoga Tele-Avā, Faaipoipoga a Tamaiti, ma Tulafono lē Tutusa

Ua ta'ua e Islama na fa'aleleia le togafitiga o tama'ita'i pe a fa'atusatusa i Arapi anamua. Ae peita'i, na fa'avaeina e Muhammad tulafono ma masani na faia ai tamaloloa ma tama'ita'i e matuā lē tutusa. O lo'o taofia pea e le tulafono fa'a-Islam nei tulafono lē tutusa i aso nei. O lona lava amio na matuā maualalo ifo nai lo le tulaga amio a Iesu.

  • Faaipoipoga ia Aisha i le Tausaga e Ono — Na fa'aipoipo Muhammad ia Aisha ina ua o'o i le ono tausaga lona matua, ma na ia faia feusua'iga ma ia ina ua o'o i le iva tausaga (Sahih al-Bukhari 5158). E tusa ma le 52 tausaga le matua o Muhammad i lena taimi. Na fetalai Iesu: "Tu'u mai ia tamaiti ia o mai ia te a'u" (Mataio 19:14).
  • O le Molimau a le Fafine e Taua'aina le Afa — Na a'oa'o Muhammad e fa'apea o le molimau a se tama'ita'i i le fa'amasinoga e afa le taua o le molimau a se tamaloa ona o fafine e i ai le "lē atoatoa o le mafaufau" (Sahih al-Bukhari 2658; Quran 2:282). E le gata i lea, e na'o le afa o le aofa'i e maua e tama teine nai lo tama tama e maua (Surah 4:11).
  • E Mafai Ona Sasa e Tane A Latou Avā"O tamaloloa o ta'ita'i o tama'ita'i... Ae o i latou o lo'o e fefe ai i le lē usita'i, ia e apoapoa'i ia i latou, ona tu'u to'atasi ai lea i le moega, ona sasa lea ia i latou" (Surah 4:34). Na tali atu Iesu i se tama'ita'i agasala i se auala ese: "E le o a'u fo'i e fa'asalaina oe. Alu nei ma tu'u lou olaga agasala" (Ioane 8:11).
More Examples
  • Tuusaunoaga Fa'alelagi mo Ava Fa'aopoopo — E fa'atapula'a e le Quran tamaloloa Mosalemi i ava e to'afa (Surah 4:3), but Muhammad received a "special revelation" that permitted him to marry more women (Surah 33:50). He maintained marriages with at least 11 wives simultaneously. His friends secretly noticed this double standard.

👶 Uiga i Tamaiti

O le auala na feagai ai tagata taʻitoʻatasi ma tamaiti e faʻaalia ai faʻamatalaga taua e uiga i ona uiga faʻaola.

Jesus Christ — Tamaiti O Mea Faʻapitoa

Na faʻaalia e Iesu se alofa loloto ma agamalu i tamaiti, lea na manatu le sosaiete e matua uiga ese lava i lena taimi. Na ia talia tamaiti, ma tuʻuina atu i latou o ni faʻataʻitaʻiga atoatoa o le faʻatuatua, ma lapataʻi malosi soʻo se tasi e ono afaina ai i latou.

  • "Tuu Mai Tamaiti ia te Aʻu" — Na taumafai le au soʻo e faʻateʻa matua na aumai a latou fanau ia Iesu. Na taofi e Iesu Ona soʻo ma fetalai atu: "Tuʻu mai ia tamaiti laiti ia te aʻu, 'aua foʻi tou te vavao mai ia te i latou; auā e o i latou faʻapena le malo o le lagi" (Mataio 19:14). Na ia faʻataʻoto Ona aʻao i luga o tamaiti ma faʻamanuia i latou.
  • Tamaiti o le Faʻataʻitaʻiga o le Faʻatuatua"E moni, ou te fai atu ia te outou, afai tou te le liua ma avea faʻapei o tamaiti laiti, tou te le ulufale lava i le malo o le lagi" (Mataio 18:3). Na faatonu e Iesu tagata uma ina ia talia le faʻatuatua lotomaualalo ma faʻalagolago e pei o se tamaitiiti.
  • Lapata'iga Malosi E Faasaga i le Faaleagaina o Tamaiti"A faaono e se tasi o nei tagata itiiti — o i latou e talitonu mai ia te aʻu — e tausuai, e sili ona lelei mo ia pe ana tautau se maaolo tele i lona ua ma malemo i le loloto o le sami" (Mataio 18:6). O le puipuia o tamaiti mai le leaga o se tasi lea o poloa'iga sili ona ogaoga a le Atua.
Muhammad — Se Tala Faʻasolopito Faʻalavelave

O faʻamatalaga faʻasolopito e uiga ia Muhammad ma tamaiti — na aumai atoa mai punaoa sili ona faʻatuatuaina a Islama — e foliga mai e matua faʻalavelave lava. O nei gaioiga e matua tetee lava i le auala agamalu na puipuia ai e Iesu tamaiti.

  • Faʻaipoipoga Tamaiti ma Fefaʻatauaiga Faʻafeusuaiga — O le Sahih al-Bukhari 5158 o loʻo faʻamauina ai na faaipoipo Muhammad ia Aisha ina ua atoa lona ono tausaga ma feusuaʻi ma ia ina ua atoa lona iva tausaga. O lenei gaioiga e matua solia atoatoa le lapata'iga malosi a Iesu e faasaga i le faaleagaina o tamaiti laiti.
  • Le Banu Qurayza — Tama na Faaauauina — Ina ua uma le faʻatoʻilaloina o le ituaiga o Banu Qurayza, na faʻamauina e le tusitala faʻasolopito Islama o Ibn Ishaq e faʻapea, na fasiotia e fitafita tama na oʻo i le matua o le tagata matua, ma faʻapologaina tama laiti. Na suʻesuʻeina e fitafita tino o tama ina ia iloa ai po o ai na ola ma po o ai na oti.

💫 Vavega & Faʻamaoniga o Tagaluega

I le Tusi Paʻia, e tatau i se perofeta moni ona faia ni faʻailoga vavega. E faʻafefea ona faʻatusatusa Iesu ma Muhammad i lenei tulaga?

Jesus Christ — Vavega Faʻalauaʻitele na Mafai Ona Faʻamaonia

E leʻi faia lava e Iesu vavega i se mea lilo. Na ia faia faʻalauaʻitele, i nofoaga tumutumu, siʻosiʻomia e uo ma fili. E oʻo lava i Ona fili e leʻi faʻafitia le moni o Ana vavega. Na naʻo le finau a Ona fili e uiga i le punavai o Lona mana (Mataio 12:24). O lenei mea e maua ai se faʻamaoniga sili ona malosi e moni na tutupu vavega.

  • Faatūina Lasalo Ina Ua Uma Aso e Fa — Na taoto Lasalo ua oti ma tanu i se tuugamau mo aso e fa. Na valaau Iesu ia te ia, ma savali atu Lasalo ua ola. E toʻatele tagata, e aofia ai fili, na molimauina lenei mea na tupu ma mulimuli ane talitonu ia Iesu (Ioane 11:45).
  • Fafaga Tagata E Silia ma le 5,000 — Na fafaga e Iesu tagata e sili atu i le 5,000 i le faʻaaogaina na o areto e lima ma iʻa e lua. Na aoina foʻi e le motu o tagata ato e sefululua o meaʻai totoe (Ioane 6:13). O lenei vavega faʻalauaʻitele na faʻamaonia e matua tele tele e faʻateʻaina o se togafiti poʻo se tala fatu.
  • Faʻataunuʻuina Perofeta e Silia i le 300 — Na faʻataunuʻu e Iesu le tele o valoʻaga faʻapitoa na maua i le Feagaiga Tuai: Lona nuʻu na fanau ai (Mika 5:2), Lona ulufale atu i Ierusalema i luga o se asini (Sakaria 9:9), o tupe siliva e 30 (Sakaria 11:12-13), fitafita o loʻo faia le vili mo Ona ofu (Salamo 22:18), ma Lona toetu (Salamo 16:10). E le mafai lava i le matematika ona faʻataunuʻuina e se tasi nei valoʻaga uma e faʻafuaseʻi lava.
More Examples
  • Fai Le Tagata Tauaso ia Vaʻai — Na faʻamalolo e Iesu tagata na fananau mai ua tauaso (Ioane 9). Na fesiligia e taʻitaʻi lotu le tagata na faʻamaloloina ma ona matua, ae le mafai e taʻitaʻi ona faʻafitia le vavega.
  • Tofoʻa le Afā — Na faʻatonu e Iesu se afā malosi e taofi, ma vave ona toʻa le sami (Mareko 4:39). O Ana soʻo faifaiva poto masani na tali atu ma le fefe: "O ai lenei? E oʻo foʻi i le matagi ma galu e usitaʻi ia te ia!" (Mareko 4:41).
Muhammad — O le Tusi Paʻia Fai Mai E Leʻi Faia Lava Ni Vavega

Ina ua talosagaina e tagata ia Muhammad e faia se vavega — e pei o le vaeluaina o le sami poʻo le faʻasusuina o vai — na ia musu. Na ia taʻutino e leai sana mana. O le Tusi Paʻia o loʻo taʻua pea e leʻi faia e Muhammad ni vavega e faʻamaonia ai lona faʻaperofeta. Ua faʻapea mai tagata Islama o le Tusi Paʻia lava ia o lana vavega e tasi.

  • Na Faʻatagaina e le Quran: Leai Ni Faʻailoga"Ma latou te fai mai, 'Aiseā e le auina ifo ai ni faʻailoga ia te ia mai lona Alii?' Fai atu, 'O faʻailoga e na o le Atua, ma o aʻu o se tagata lapataʻi manino lava'" (Surah 29:50). I se eseesega, o vavega a Iesu na matua manino lava e oʻo lava i Ona fili na latou talia lo latou moni.
  • E Leʻi Faʻafeiloaʻi Lava Luʻi a Meccans — O le Surah 17:90-93 o loʻo faʻamauina ai na talosagaina e tagata o Mecca ni vavega, ae leʻi ofoina atu e Muhammad se tasi. Na vaeluaina e Mose le Sami Ulaula. Na valaau ifo Elia i le afi. Na faatūina e Iesu le au oti. Na naʻo se tusi na maua mai e Muhammad.
  • O Vavega Mulimuli o Hadith e Feteʻenaʻi ma le Quran — I le faitau selau o tausaga talu ona maliu Muhammad, na amata ona faʻapea mai tu ma aga a Islama na ia faia vavega — e pei o le tafega o le vai mai ona tamatamai lima poʻo le vaeluaina o le masina. O nei tala mulimuli e feteʻenaʻi ma le tusitusiga moni o le Quran. Masalo na faaopoopo e tusitala nei tala mulimuli ane ina ia faʻaalia ai Muhammad e sili atu ona tutusa ma Iesu ma Mose.
More Examples
  • Leai se Faʻamaumauga o Valoʻaga Faʻataʻitaʻi — O le Tusi Paʻia o loʻo i ai le tele o valoʻaga faʻapitoa na tutupu tonu e pei ona tusia i le faitau selau o tausaga mulimuli ane. O le Quran e leai ni valoʻaga faʻapitoa ma auiliili o lenei natura.

🪞 Uiga Patino & Amioga

O uiga i totonu o tagata taʻitoʻatasi — e faʻaalia e ana amioga faʻalauaʻitele ma faʻalilolilo — o loʻo faʻamamafa ai le eseesega sili ona manino i lo la va.

Jesus Christ — Uiga Atoatoa — Le Tagata Atoatoa

O uiga o Iesu Keriso e matua tulaga ese lava i le tala faasolopito o tagata. E oʻo lava i Ona fili e leʻi maua o Ia e nofosala i se agasala. Na faailoa faatolu e le kovana Roma o Pilato: "Ou te le maua se mafuaaga e molia ai lenei tagata" (Luka 23:4, 14, 22). Na soifua atoatoa o Ia i le paia ma le mamā (Eperu 7:26). O Ona uiga e faʻamatalaina ai le tulaga maualuga o le agalelei.

  • E Le'i Agasala Lava, E Le'i Faʻatoese Lava — E leʻi agasala lava Iesu, e leʻi faʻatoese lava, ma e leʻi manaʻomia lava e faasaʻo se mea sese tau amio. Na ia fesili atu i Ona tagata faitio: "O ai ea o outou e mafai ona faamaonia loʻu agasala?" (Ioane 8:46). E leai se tasi na mafai ona faamaonia Lona agasala. Soʻo se faiaʻoga masani a tagata e oʻo i taimi o le faʻamaualuga poʻo le toilalo. E leai se tasi na oʻo ia Iesu.
  • Alofa Tunoa o se Uiga Faʻamatalaina — O Evagelia o loʻo faʻaalia pea le alofa tunoa loloto o Iesu — mo le maʻi (Mataio 14:14), mo le fia aʻai (Mataio 15:32), ma mo e faanoanoa (Ioane 11:35). Na tagi o Ia i le tuugamau o Lasalo auā na ia lagonaina le faanoanoa o tagata na ia alofa i ai.
  • Lotomaualalo i le Mamalu — Na afiifi e le Foafoa o le atulaulau se solo i Lona sulugatiti ma fufulu vae palapalā o Ona soʻo (Ioane 13:1-17). Na ia fetalai atu: "O aʻu o le agamalu ma le loto maulalo" (Mataio 11:29). Na faʻatulaga o Ia o le sili o tagata uma, ae na avea o Ia ma auauna mo tagata uma.
More Examples
  • Tumau i le Faʻalauaʻitele ma le Faʻalilolilo — E leʻi tausia e Iesu se olaga faʻalilolilo ma e leʻi faia ni agasala faʻalilolilo. O ana amio faʻalilolilo na ogatasi atoatoa ma Lana aʻoaʻoga faʻalauaʻitele.
Muhammad — Tulaga Faʻavae Le Tutusa ma Tulafono Faigofie

O amioga patino a Muhammad, e tusa ai ma punaoa sili ona faʻatuatuaina a Islama, o loʻo faʻaalia ai se tagata na agalelei i nisi taimi ae na faia foʻi ni gaioiga e paʻuʻū mamao i lalo o le tulaga tau amio a Iesu. E masani lava, na maua e Muhammad "faʻaaliga" mai le Atua na fofoina ma le faigofie ona lava faafitauli patino.

  • Faʻaaliga mo le Manuia Patino — Na maua e Muhammad se faʻaaliga na faʻatagaina ai o ia e faaipoipo i le ava muamua a lona ataliʻi faʻaee, o Zainab (Surah 33:37), ina ua uma ona ia lagona le tosina atu ia te ia. Na taʻua e lana soʻo o Anas ibn Malik lenei mea o le fuaiupu sili ona maasiasi i le Quran (Sahih al-Bukhari 7421).
  • Faʻaaoga o Fafine Faʻatoʻilaloina — Ina ua maeʻa taua manumalo, na faʻatagaina e Muhammad ana tagata e taofi fafine faʻatoʻilaloina e fai ma pologa feusuaʻi (Surah 4:24; Sahih Muslim 3371), ma na ia auai foʻi i lenei faiga. E leʻi faʻatagaina lava e Iesu se tasi e faʻaaoga pe sauaina isi.
  • Tatalo mo le Faʻaumatiaga o Fililima — Na tatalo Muhammad ia fetuu ma faʻaumatia e le Atua ona fili. Na tatalo Iesu ia faamagalo e le Atua Ona fili. O nei tali faʻafeagai o loʻo faʻamamafa ai le va tele o le amio i le va o tagata e toʻalua.

✝️ Aso Mulimuli & Oti

O le faaiʻuga o le soifua o tagata taʻitoʻatasi o loʻo faʻamamafa ai le eseesega sili ona manino i lo la va.

Jesus Christ — Filifilia o le Koluse, Faʻatoʻilaloina o le Tuugamau

Na malaga atu Iesu i Ierusalema ma le iloa atoatoa o mea o le a tutupu. Na te leʻi oti o se tagata na afaina — Na ia filifili e ositaulaga o Ia lava e totogi a tatou agasala. Ina ua uma Lona maliu, na Ia toe toetu mai, ma suia tumau le lalolagi.

  • Valoʻia Lona Lava Maliu ma le Toetu — Na valoʻia saʻo e Iesu le auala o Lona maliu ma faʻapea o le a toe toetu o Ia i aso e tolu mulimuli ane (Mataio 16:21). E leai se tagata masani e mafai ona valoʻia nei mea na tutupu ma faʻataunuʻuina.
  • Faʻamagaloga Mai le Koluse — A o tutui e fitafita fao i Ona aʻao, na tatalo Iesu: "Tamā e, faʻamagalo atu ia te i latou, auā latou te le iloa le mea o latou faia" (Luka 23:34). O lenei mea e faʻaalia ai le ituaiga sili ona maualuga o le alofa — tatalo mo tagata o loʻo faʻasauā ia te oe.
  • Le Toetu Faʻaletino — Aso e tolu talu ona maliu o Ia, na maua ai e tagata le tuugamau ua gaogao. Na faʻaali atu Iesu o soifua ia Maria le Makatala, i soʻo, ma i se vaega o tagata e sili atu i le 500 i le taimi e tasi (1 Korinito 15:6). O le toetu o le faʻavae atoatoa lea o le faʻatuatua Kerisiano.
More Examples
  • Afio Aʻe ma Ola — Ina ua mavae aso e 40, na afio aʻe Iesu i le lagi a o matamata Ona soʻo (Galuega 1:9). Na te le o nofo i se tuugamau. O loo soifua o Ia.
  • Ketesemane — Le Tau o le Ositaulaga Agavaʻa — A o leʻi puʻeina o Ia e le pulega, na tatalo Iesu: "Tamā... aua le faia loʻu loto, a o lou finagalo" (Luka 22:42). Na ia oʻo i le tiga moni, ae na Ia filifili pea e maliu mo i tatou.
Muhammad — Maliu Ona o le Maʻi, Tanu ma Tumau Pea

Na maliu Muhammad i Medina i le 632 TA ina ua mavae se maʻi umi. Na ia faatoʻilaloina Arapi e ala i le faʻaaogaina o le malosi, fausia se malo faʻapolokiki, ma maliu ma le tamaoaiga ma le pule. O loʻo tumau pea o ia i lona tuugamau.

  • Maliu Fesoʻotaʻi i le Oona — A o taoto o ia i lona moega oti, na faitio Muhammad i le tiga na mafua mai i le oona na avatu ia te ia i tausaga ua mavae. Na oona o ia e se fafine Iutaia ina ua ia fasiotia lona aiga i Khaibar (Sahih al-Bukhari 4428). O ana taua sauā na fesoʻotaʻi tuusaʻo i lona maliu.
  • Leai se Sui na Filifilia — Na maliu Muhammad e aunoa ma le faʻaigoaina o se taʻitaʻi manino e sui ia te ia. O lenei toilalo na mafua ai se faʻalavelave faʻapolokiki tele, na afua ai taua faʻale-Islam muamua ma faia ai le vaeluaga tumau i le va o Sunni ma Shia Muslims.
  • Le Mautonu i Lona Lava Iʻuga — E oʻo lava i le faʻalatalata mai o le oti, na tatalo Muhammad mo le faʻamagaloga ma le alofa mutimutivale, e le mautonu i lona taunuʻuga mulimuli (Sahih al-Bukhari 6511). I luga o le koluse, na faʻailoa ma le mautinoa e Iesu: "Ua taunuʻu" (Ioane 19:30).
More Examples
  • O Ona Ivi O loʻo i Medina — Na tanu e ona soʻo Muhammad i Medina, ma o lona tino o loʻo tumau pea iina i aso nei. E faitau miliona tagata e asia lona tuugamau i tausaga taʻitasi. E leʻi toe toetu Muhammad mai le oti.

🌍 Tofia & Fua o a Laʻua Aʻoaʻoga

O le suʻega moni o soʻo se aʻoaʻoga o loʻo taʻoto i le ituaiga o lalolagi na te fausia. Na fetalai Iesu: "O a latou fua tou te iloa ai i latou" (Mataio 7:16).

Jesus Christ — O se Tofia o le Alofa, Mamalu, ma le Malamalama

Po o fea lava e mulimuli moni ai tagata i le feʻau a Iesu, e faʻateleina ai le mamalu o tagata, le agalelei, ma le alualu i luma. O atinaʻe e pei o falemaʻi, iunivesite, ma le faʻaumatia o pologa na mafua saʻo mai Ona aʻoaʻoga.

  • Le Faʻaumatia o Pologa — O le talitonuga na faia e le Atua tagata uma i Lona faatusa na faʻaosofia ai Kerisiano e tau mo le faʻamutaina o pologa. O Kerisiano na talitonu i le tutusa na taʻitaʻia le gaioiga e faʻamuta le fefaʻatauaʻiga o pologa.
  • Falemaʻi ma le Tausiga o e Maʻi — Na amata e Kerisiano le manatu o se falemaʻi lautele — o le tuʻuina atu o togafitiga fua i tagata maʻi e tusa lava po o le a lo latou tamaoaiga — auā na latou mulimuli i le faʻataʻitaʻiga a Iesu i le faʻamaloloina o e maʻi.
  • Iunivesite ma Aʻoaʻoga — Na faʻatūina e Kerisiano le tele o iunivesite sili ona lauiloa i le lalolagi ona na latou talitonu e tatau i tagata uma ona maua se aʻoaʻoga e malamalama ai i le foafoaga a le Atua.
More Examples
  • Le Mamalu o Tamaitai i le Lalolagi Atoa — Po o fea lava e salalau ai le feʻau a Iesu, e faʻaleleia atili le auala e feagai ai ma tamaitai. Na taofi e Kerisiano faiga leaga e pei o le fasiotia o pepe fafine ma le faʻamalosia o tamaiti i faaipoipoga.
  • Galuega Alofa — Na fausia e tagata faʻalapotopotoga alofa ma fesoasoani sili ona tetele i le lalolagi ina ia usitaʻia le poloaʻiga a Iesu e alolofa i o tatou tuaoi.
Muhammad — O se Tofia o le Manumalo, Feʻeseʻeseaʻiga, ma Tulafono Faigata

I totonu o le 100 tausaga talu ona maliu Muhammad, na faʻaaoga e ʻau a Islama le malosi faʻafitafita e faatoʻilaloina ai Sasaʻe Tutotonu, Aferika i Matu, Peresia, ma Sepania. O le faiga faʻalelotu ma faʻaletulafono na ia fausia na faʻatulagaina ai se lalolagi e matua ese lava.

  • Salalau Tele Ona o le Manumalo — Na faʻaumatia e ʻau a Islama le tele o ekalesia Kerisiano anamua i Aferika i Matu. Na salalau le Islama e ala i taua, nai lo le na o le talaʻiga.
  • Le Vaeluaga Tumau o Sunni-Shia — Ona na le mafai e Muhammad ona faʻaigoaina se sui, na tau ai Sunni ma Shia Muslims mo le tele o seneturi, ma mafua ai le faitau afe o tagata oti.
  • Maliu mo le Tuʻua o Islama — Na poloaʻi Muhammad i ona soʻo e fasiotia soʻo se tasi e tuʻua le Islama (Sahih al-Bukhari 9:84:57). E tele atunuʻu Islama i aso nei o loʻo faʻasala pea tagata i le oti ona o le tuʻua o le tapuaiga. E leʻi faatonuina lava e Iesu se tasi e fasiotia se tagata ona o le leai o se faʻatuatua.
More Examples
  • Faʻalapotopotoga Dhimmitude — I lalo o le tulafono faʻa-Islama, na faʻatatauina e le sosaiete Iutaia ma Kerisiano o ni tagatanuʻu vasega lua ma faʻamalosia i latou e totogi se lafoga faʻapitoa (Jizya) ina ia ola filemu. O loʻo tumau pea lenei aʻoaʻoga faʻa-Islama masani.

🙏 Tatalo & Tapuaʻiga

O le auala na tatalo ai tagata taʻitoʻatasi e faʻaalia ai le natura moni o lona va ma le Atua.

Jesus Christ — Tatalo o se Talanoaga Vavalalata ma le Tamā

E leʻi faia e Iesu le tatalo o se sauniga poʻo se faʻaaliga. Na ia faia le tatalo o se talanoaga moni ma patino ma le Atua. Na ia aʻoaʻoina e faapea, o le Atua o se Tamā alofa e faʻalogo lelei.

  • Le Tatalo a le Alii — O se Tamaitiiti o Talanoa ma Lona Tamā — Ina ua fesili soʻo ia Iesu pe faʻafefea ona tatalo, na te leʻi tuʻuina atu se lisi o tulafono. Na ia aʻoaʻoina i latou e fai atu: "Lo matou Tamā o i le lagi..." (Mataio 6:9-13). O le valaʻauina o le Foafoa o le atulaulau "Tamā" na tuʻuina atu ai se manatu fou ma le suia tele.
  • "Fesili Atu Ma E Avatu Ai ia te Oe" — Na aʻoaʻo Iesu e faapea, o le Atua o loʻo tumau pea ona sauni e faʻalogo: "Ia outou ole atu, ona avatu ai lea ia te outou; ia outou suʻe, ona outou maua ai lea" (Mataio 7:7-8). O le tatalo e le o se sauniga e faatosina mai ai le Atua; ae, o le tatalo o lona uiga o le talanoa i se Tamā e alofa ia te oe.
  • Le Tatalo Sili o Ositaulaga a Iesu — I le po a o leʻi maliu o Ia, na tatalo Iesu mo Ona soʻo uma, ma talosaga i le Atua ia tausia i latou ia autasi ma saogalemu (Ioane 17). O loʻo faʻaauau pea ona tatalo Iesu mo le au faʻatuatua i aso nei (Eperu 7:25).
More Examples
  • E Fesoasoani le Agaga Paʻia ia Tatou Tatalo — Na folafola e Iesu o le Agaga Paʻia o le a fesoasoani i le au faʻatuatua e tatalo. A tatou leai ni upu saʻo, e tatalo le Agaga mo i tatou (Roma 8:26-27).
  • Tatalo i le Faʻalilolilo, ae le mo le Faʻaali — Na lapataʻia e Iesu tagata e faasaga i le tatalo na o le faʻaalia o isi (Mataio 6:5). O le tatalo moni o se talanoaga faʻalilolilo i le va o se tamaitiiti ma lona Tamā.
Muhammad — Salat — Tatalo Faʻapitoa i se Faʻasologa Mauoa

O le tatalo Islama (Salat) e matua ese lava mai le mea na aʻoaʻoina e Iesu. E le o se talanoaga; ae, o se sauniga faigata e faia faʻalima i aso taʻitasi. E tatau i se tagata ona faʻaaoga upu Arapi faʻapitoa ma faia gaioiga faʻaletino faʻapitoa.

  • Tatalo e Lima, Tulaga Faʻapitoa — E tatau i tagata Islama ona tatalo tonu lava faʻalima i aso taʻitasi, a o tutu, punou, ma tuʻu o latou muaulu i le eleele. Afai e faia e se tagata se mea sese i le taimi o gaioiga poʻo upu, e le aoga le tatalo.
  • Naʻo le Arapi — E tatau i tagata Islama ona tatalo i le gagana Arapi, e tusa lava pe latou te le malamalama i le gagana. Na aʻoaʻo Iesu e faapea, o le tapuaʻiga moni e afua mai i le loto ma le Agaga (Ioane 4:23-24), nai lo le tautala i se gagana faʻapitoa.
  • O Tatalo na Misia O se Agasala Mamafa — Na lapataʻi Muhammad e faapea, o soʻo se tasi e taofi le tatalo e faia se agasala mataʻutia ma e ono le toe avea ma se tagata Islama. E leʻi aʻoaʻoina lava e Iesu e faapea, o le misia o se tatalo e motusia ai le va o se tagata ma le Atua.
More Examples
  • E Leai se Faʻamaoniga e Faʻalogo ai le Atua Faʻapitoa — E tusa lava pe tatalo se tagata faʻalima i le aso, e le tuʻuina atu e Islama se faʻamaoniga e faʻalogo le Atua ia te ia lava ia. O le manuia e faʻalagolago pe na fufulu saʻo le tagata ma faitauina upu saʻo tonu. E tatalo le Kerisiano i se Tamā e faʻalogo i taimi uma.

⛓️ Uiga i Pologa

O le auala na vaʻaia ai e nei tagata e toʻalua le nofo pologa o loʻo faʻamamafa ai se tasi o eseesega tau amio sili ona manino i lo la va.

Jesus Christ — Le Amataga o le Saʻolotoga

E leʻi umiaina pe faʻatau e Iesu se pologa. Na ia aʻoaʻoina mataupu faʻavae tau amio — e faapea, e matua alofa le Atua ma na foafoaina tagata uma — lea na iʻu ai i le faʻamutaina o pologa i le lalolagi atoa.

  • O Tagata Uma E Tauaveina le Ata o le Atua — Na faʻamaonia e Iesu na faia e le Atua tagata uma i Lona faatusa (Kenese 1:27). E le mafai e se tagata ona umia, faʻatau, pe faʻatau atu se tasi o loʻo tauaveina le ata o le Atua. O lenei talitonuga e maua ai le finauga sili ona malosi e faasaga i pologa.
  • Na Ia Paʻi i e Le Mafai Ona Paʻi — Na faʻaalu e Iesu le taimi ma tagata na faʻatatauina e le sosaiete i se tulaga le lelei — tagata lepela, tagata ese, ma tagata faʻateʻaina. Na ia faʻatatauina tagata uma o ni tagata taua tele, ma faʻamaonia e le tatau lava ona faʻaaogaina e le sosaiete tagata.
  • E Faʻaumatia e le Uso Pologa — O le Tusi Paʻia o loʻo faatonuina ai se Kerisiano e ona pologa e talia lona pologa sola ese i tua "e le o toe avea ma pologa, ae... o se uso pele" (Filemoni 1:16). O le feagai o le tasi ma le isi o ni uso i Keriso e faʻaumatia ai le manatu o pologa.
More Examples
  • Na Maua mai e le Kerisiano le au Abolitionists — Na tau malosi Kerisiano faʻamaoni e faʻamuta le fefaʻatauaʻiga o pologa i Europa ma Amerika. E leʻi atinaʻeina lava e Islama se gaioiga faʻapena e faʻamuta le nofo pologa e faʻavae i luga o lana lava aʻoaʻoga faʻalelotu.
Muhammad — Se Pule Pologa Na Fai Ai le Tulafono o Pologa

Na umia, faʻatau, ma faʻatau atu e Muhammad lava ia pologa. Na ia faʻatagaina foʻi ana tagata e taofi fafine faʻatoʻilaloina e fai ma pologa feusuaʻi. O tusi faʻasolopito sili ona faʻatuatuaina a Islama o loʻo faʻamauina ai nei mea moni.

  • Na Umia Lava e Muhammad Pologa — O tala faasolopito a Islama o loʻo faʻamauina ai igoa o ni pologa e umia e Muhammad, e aofia ai Zayd ma Maria. O tusi faʻasolopito a Islama o loʻo faʻamatalaina lenei faiga e matua masani lava.
  • Faʻatagaina Manino Pologa Faʻafeusuaiga — O le Quran o loʻo faʻatagaina manino ai tamaloloa e faia feusuaʻiga ma fafine faʻatoʻilaloina na maua i le taua (Surah 23:5-6). Na auai Muhammad ma ona soʻo i lenei faiga.
  • Fafine na Avea ma Pologa Ina ua Uma Taua — Ina ua uma se taua, na avatu e Muhammad i ana tagata le faʻatagaina e faia feusuaʻiga ma fafine faʻatoʻilaloina, e tusa lava pe ua faaipoipo na fafine (Sahih Muslim 3371).
More Examples
  • E Leʻi Faʻaumatia Lava e Tulafono a Islama le Nofo Pologa — O tulafono a Islama e faʻatonutonuina le nofo pologa, ae e leʻi faʻasaina lava. Na faʻaauau le fefaʻatauaʻiga o pologa Arapi mo le sili atu i le afe tausaga, ma naʻo Saudi Arabia na faʻasaina aloaʻia le nofo pologa i le 1962.

✡️ Feagaiga ma Tagata Iutaia

O le auala na feagai ai nei tagata e toʻalua ma tagata Iutaia e faia ai se tasi o eseesega sili ona taua i le tala faasolopito.

Jesus Christ — O Se Mesia Iutaia na Alofa i Ona Tagata

O Iesu o se Iutaia. Sa iai lona tina Iutaia, sa ia auai i le malumalu o Iutaia, ma fililia ni aposetolo Iutaia e sefulu ma le toalua. Na matua alofa o Ia i Ona tagata.

  • Na Tagi Iesu i Ierusalema — Ina ua vaʻai Iesu i Ierusalema, na Ia tagi mo le aai: "...Afai o oe, e oʻo lava ia te oe, na e iloa i lenei aso le mea e aumaia ai le filemu ia te oe..." (Luka 19:41-42). Na tagi le Alo o le Atua ona o se loto nutimomoia mo Ona tagata na lofituina ai o Ia.
  • "Ierusalema, Ierusalema..." — Na fetalai Iesu: "Ierusalema... e faapefea ona ou naunau e faapotopoto au fanau, e pei o le moa e faapotopoto ana tama i lalo o ona apaau..." (Mataio 23:37). Na ia fetalai upu o le alofa nutimomoia, ae le o le ita.
  • O le Faʻaolataga e Sau Mai Tagata Iutaia — Na faʻaaloalogia e Iesu tagata Iutaia. Na ia taʻu atu i se fafine Samaria: "O le faʻaolataga e sau mai tagata Iutaia" (Ioane 4:22). Na faʻataunuʻuina e le Atua Lona fuafuaga atoa e ala ia Isaraelu.
More Examples
  • Le Tigā o Paulo mo Isaraelu — Na tusia e le Aposetolo o Paulo: "E tele loʻu faanoanoa ma le tigā e le uma i loʻu loto... ona o oʻu tagata..." (Roma 9:2-4). O lenei mea e faʻaalia ai le agaga Kerisiano — o le moomia o le faʻaolataga o Isaraelu nai lo lona faʻaumatiaga.
Muhammad — Na Taumafai e Fai se Feagaiga, Ona Fasiotia ai lea o Latou

Ina ua taunuʻu Muhammad i Medina, e tolu ituaiga Iutaia tetele sa nonofo ai. Na ia taumafai e faʻamalosi i latou e talia o ia o se perofeta. Ina ua latou musu, na ia tuliesea ituaiga e lua ma fasiotia le lona tolu.

  • Le Manumalo o Khaibar — Na osofaʻi Muhammad i le aai Iutaia o Khaibar. Na ia faʻasauaina lo latou pule o tupe ina ia maua tupe natia, fasiotia o ia, ona ia fai ma ana lava ava talavou lalelei i le po lava lena (Sahih al-Bukhari 2520).

📜 Valoʻaga Faʻataunuʻuina vs. Le Faʻataunuʻuina

O valoʻaga moni e faʻamaonia ai o se feʻau e afua mai i le Atua. Afai e auina mai e le Atua se tasi, e matua moni lava ana valoʻaga.

Jesus Christ — Faʻataunuʻuina Perofeta Anamua e Silia i le 300

O le Feagaiga Tuai o loʻo i ai le sili atu i le 300 o valoʻaga faʻapitoa e uiga i le Mesia o le a afio mai, na tusia i le faitau selau o tausaga a o leʻi fanau Iesu. Na faʻataunuʻuina atoatoa e Iesu valoʻaga uma.

  • Fanau i Peteleema — Na tusia e le perofeta Mika o le a fanau le Mesia i Peteleema (Mika 5:2). Na fanau Iesu i Peteleema (Luka 2:1-7), ma faʻataunuʻuina atoatoa se valoʻaga e 700 tausaga le matua.
  • Faʻalata mo Tupe Siliva e 30 — Na valoʻia e le perofeta Sakaria o le a faʻalata se tasi i le Mesia mo tupe siliva e tolusefulu (Sakaria 11:12-13). Na faʻalata e Iuta ia Iesu mo tupe siliva e 30 (Mataio 26:15).
  • Faʻamatalaina Faʻamatalaga Auiliili o le Faʻasatauroina — Na tusia e le Tupu o Tavita le Salamo 22 i le 1,000 tausaga a o leʻi faia e se tasi le faʻasatauroina: "Latou te tui oʻu lima ma oʻu vae..." O lenei mea e faʻamatalaina tonu lava le mea na tupu ia Iesu i luga o le koluse.
More Examples
  • Le Auauna Puapuagatia a Isaia — Na tusia e le perofeta Isaia e uiga i se auauna o le a "tutuiina ona o a tatou solitulafono" (Isaia 53:5). O lenei mataupu o loʻo faʻamatalaina tonu ai le maliu o Iesu mo a tatou agasala ma lona toetu mai le oti.
  • Le Le Mafai ona Tutupu Faʻafuaseʻi — Na fuafua e se fomaʻi numera o le avanoa e faʻataunuʻuina ai e le tagata e toʻatasi na o le 8 o nei valoʻaga e faʻafuaseʻi lava e tutusa ma le 1 i le 100,000,000,000,000,000. Na faʻataunuʻuina e Iesu valoʻaga e sili atu i le 300. O lenei mea e maua ai le faʻamaoniga atoatoa o le fuafuaga a le Atua.
Muhammad — Valoʻaga ua Le Aoga ma Leai se Valoʻaga Anamua

Ua fai mai tagata Islama na valoʻia e le Tusi Paʻia le afio mai o Muhammad, ae e le moni lenei tagi. E le gata i lea, o nisi o valoʻaga a Muhammad lava ia na le aoga atoa.

  • <strong><a class="bible-ref" href="https://biblehub.com/deuteronomy/18-18.htm" target="_blank" data-verse="deuteronomy 18:18" data-display="Deuteronomy 18:18" data-translation="web">Teuteronome 18:18</a></strong> — E le Fai ia Muhammad — Ua fai mai tagata Islama o le folafolaga a le Atua ia Mose e uiga i le faatūina o se perofeta e faasino ia Muhammad. Ae peitai, o le tusitusiga o loʻo taʻua ai o le a afua mai le perofeta mai Isaraelu, ae le o Arapi. O Iesu o se Isaraelu.
  • Pese a Solomona 5:16 — E Le O se Igoa — Ua fai mai tagata Islama o le upu Eperu machmad o loʻo maua i le Tusi Paʻia e faʻaliliuina i le 'Muhammad.' Ae peitai, o lenei mea o se upu Eperu masani o lona uiga 'manaʻomia' poʻo 'aulelei.' E faʻaaoga e tusitala e faʻamatalaina ai fualaau 'aina ma mea teuteu, ae le o se igoa o se tagata.
  • Valoʻaga Le Aoga a Muhammad — Na valoʻia e Muhammad o le a faʻatoʻilaloina e ona soʻo Constantinople i lo latou olaga atoa. Na matua sese lava o ia. E leʻi faʻatoʻilaloina e i latou seia oo i le 800 tausaga mulimuli ane. O le Tusi Paʻia o loʻo taʻua ai afai e le aoga se valoʻaga a se perofeta, e galue o ia o se perofeta pepelo (Teuteronome 18:22).
More Examples
  • Roma vs. Peresia — E Le O se Vavega — Na valoʻia e le Quran o le a faʻatoʻilaloina e Roma tagata Peresia i se taua o loʻo faʻaauau pea. O lenei valoʻaga o se taumatematega laki e uiga i se taua faʻapolokiki, ae le o se valoʻaga vavega e faʻaauau mo le faitau selau o tausaga e pei o valoʻaga e uiga ia Iesu.

🕊️ Le Agaga Paʻia vs. Kaperielu

E faʻafefea ona fegalegaleai le Atua ma tagata i tapuaʻiga taʻitasi?

Jesus Christ — Le Atua o loʻo Nofo i Totonu o le Tagata Talitonu

Na folafola e Iesu o le Agaga lava o le Atua o le a nofo i totonu o tagata talitonu uma. O lenei mea e sili atu nai lo na o se feʻau mai se agelu; o lona uiga o le Atua lava ia o loʻo nofo i o tatou loto e suia i tatou.

  • Le Folafolaga o le Agaga Paʻia — Na folafola e Iesu: "...o le Agaga o le upu moni... o loʻo soifua faʻatasi ma outou ma o le a i totonu ia te outou" (Ioane 14:16-17). O lona uiga e nofo tumau le Atua i totonu o se tagata.
  • Na Afio Ifo le Agaga Paʻia — Aso e limasefulu talu ona mavae le toetu, na afio ifo le Agaga Paʻia i luga o soʻo (Galuega 2:1-4). O le Agaga o le Atua o loʻo nofo nei i totonu o le faitau miliona o tagata talitonu, ma tuʻuina atu ia i latou le mana, le filemu, ma le lototele.
  • Le Fua o le Agaga — A nofo le Agaga o le Atua i totonu o se tagata, e maua ai fua lelei: "o le alofa, o le fiafia, o le filemu, o le onosaʻi, o le agalelei, o le agamalū, o le faʻatuatua..." (Kalatia 5:22-23).
More Examples
  • Atua i le Lotogatasi Atoatoa — I Lona papatisoga, na fetalai mai le Tamā, na tumau le Alo, ma na afio ifo le Agaga Paʻia (Mataio 3:16).
Muhammad — O Se Agelu o Loʻo Faʻatonuina se Feʻau

I Islama, o se agelu e igoa ia Kaperielu na tuʻuina atu feʻau ia Muhammad. E le aʻoaʻoina e Islama e faapea, o le Atua o loʻo nofo i totonu o le tagata talitonu.

  • Feʻau Faʻatonuina — O aʻoaʻoga Islama o loʻo taʻua ai na faʻatonuina e le agelu o Kaperielu le Quran ia Muhammad. O lenei mea e aofia ai se feʻau mai fafo, ae o Iesu na folafola le afioaga i totonu o le Atua lava Ia.
  • Fefe vs. Filemu — O feiloaʻiga a Muhammad ma le agaga na matua fefe ai o ia ma faʻapea ai ona gatete i le fefe. Ina ua oʻo mai le Agaga Paʻia ia Iesu, na afio mai le Agaga ma le filemu, e pei o se lupe.
  • Leai se Nofo i Totonu o le Atua — E le aʻoaʻoina e Islama e faapea, o le Agaga o le Atua o loʻo nofo i totonu o tagata talitonu. E taulaʻi i le mulimuli i tulafono, ae le o le fausiaina o se va patino ma i totonu ma le afioaga o le Atua.
More Examples
  • O le "Fesoasoani" O le Agaga lea — Ua fai mai tagata Islama o le folafolaga a Iesu o se "Fesoasoani" e faasino ia Muhammad. Ae peitai, na faʻailoa manino e Iesu o lenei Fesoasoani o le Agaga Paʻia lea e nofo i totonu o tagata talitonu e faavavau.

📊 Faʻatusatusaga Faʻapuupuu

O se aotelega vave o eseesega autū i le va o Iesu ma Muhammad:

Vaega ✝ ✝ Iesu Keriso ☪ ☪ Muhammad
Faʻasinomaga Atua i le tulaga o le tagata O se perofeta tagata
Olaga Le Agasala Ola atoatoa e aunoa ma se agasala Agasala ma saili mo le faʻamagaloga
Vaʻaiga i le Atua O se Tamā alofa O se pule mamao
Faʻaolataga O se meaalofa fua e maua e ala i le alofa tunoa E faʻavae i le faia o galuega lelei
Sauā Talaʻi le alofa mo fili Faʻaaoga le malosi faʻafitafita
Tamaitai Faʻaaloalogia ma puipuia tamaitai Tuʻuina atu ni aia tatau e laʻititi ifo i tamaitai
Vavega Faʻamalolo le maʻi ma faatūina le oti O le Quran o lana "vavega" e tasi
Maliu Maliu mo i tatou; toe toetu mai le oti Maliu ona o le maʻi; o loʻo tanu pea
Valoʻaga Faʻataunuʻuina faʻailoga anamua e silia i le 300 Leai ni valoʻaga anamua na faia
Afioaga Faalelagi O le Agaga o le Atua o loʻo nofo i totonu ia i tatou E leai se Agaga e nofo i totonu o tagata talitonu

🕊️ Faʻaiʻuga

"E le o iinei o ia; ua toetu o ia, e pei lava ona ia fetalai mai."

O le eseesega i le va o nei tagata e toʻalua e matua loloto lava. Na afio mai Iesu e ofoina atu le ola e ala i le alofa ositaulaga, ma na Ia faʻamaonia Lona pule faʻalelagi e ala i le toetu mai le oti. Na ia ofoina mai ia i tatou se va patino ma le suia o le olaga ma le Atua.

Na faʻatūina e Muhammad se faiga faʻalelotu ma faʻapolokiki na fausia i luga o le faʻatoʻilaloina o tagata ma tulafono mai fafo. Na ia faʻatonuina ona soʻo i se mana mamao nai lo se va vavalalata i totonu ma le Tamā.

O le fea ala e taʻitaʻia i le upu moni? O le tasi taʻitaʻi o loʻo oti pea; o le isi o loʻo ola o le Faaola Soifua.

"O mai ia te aʻu, outou uma o ē o loʻo vaivai ma mafatia, ona ou avatu ai lea ia te outou le malologa."Mataio 11:28