Ko ha ako ki he ngaahi fili kovi ʻe 120, ngaahi vaivai fufū, mo e ngaahi fehālaaki ʻe lava ke fakaleleiʻi naʻe fai ʻe he kakai moʻoni ʻi he Tohi Tapú — pea ko e hā ʻoku tau lava ke ako mei he taha kotoa pē.

Ko ha ako ki he ngaahi fili kovi ʻe 120, ngaahi vaivai fufū, mo e ngaahi fehālaaki ʻe lava ke fakaleleiʻi naʻe fai ʻe he kakai moʻoni ʻi he Tohi Tapú — pea ko e hā ʻoku tau lava ke ako mei he taha kotoa pē.


Konga 1: Fakakātoa mo e Fakafītaʻa 12 lesona
Ko e Taua ʻo Pāpele — Langa ki he ʻUhinga Hala illustration

1. Ko e Taua ʻo Pāpele — Langa ki he ʻUhinga Hala

Hili ʻa e lōmaki, naʻe fakataha ʻa e faʻahinga ʻo e tangata ʻi he teleʻa ko Saina ʻi he lea pē taha mo e taumuʻa pē taha: ko hono langa ha taua lōloa feʻunga ke aʻu ki he langi pea "fai ha hingoa maʻatautolu." Naʻe ʻikai fakaʻuliʻi ʻa e ngāue ko ʻeni ʻe he fiemaʻu pe lotu ka ko e holi ki he ongoongo mo e tuʻu pē ʻiate kinautolu. Naʻe fakalaveaʻi ʻe he ʻOtua ʻa honau ngaahi lea pea fakamoveteʻi kinautolu kimuʻa pea toki lava ʻa e ngāue.

Folofola: Senesi 11:1–9

Akonaki: Ko e holi lahi ʻoku ʻikai ko e palopalema ia — ko e fakaʻuhinga ʻoku tuʻu ʻi mui aí. Ko e ngaahi ngāue ʻoku kamataʻi ʻaki pē ke tau hā ngali fakaofo ʻoku faʻa holo hifo ʻi honau mamafa pē ʻonautolu. ʻEke kiate koe ʻi he loto-moʻoni: ko ʻeni ki he lāngilangi ʻo e ʻOtua pe ko hoku ongoongo pē ʻoʻoku? Ko e ngāue ʻoku fai ke "fai ha hingoa maʻau" ʻoku faʻa ʻikai ke fakatupu ʻa e meʻa naʻá ke fakakaukauʻi.

ʻŪsaia Hū ki he Temipale — Ko ha Takimuʻa Naʻe Ngalo ʻEne Ngaahi Fakangatangata illustration

2. ʻŪsaia Hū ki he Temipale — Ko ha Takimuʻa Naʻe Ngalo ʻEne Ngaahi Fakangatangata

Ko Tuʻi ʻŪsaia ko e taha ia ʻo e ngaahi tuʻi lavameʻa taha ʻo Siuta. Naʻá ne toe langa ʻa e ngaahi kolo, fakatupulekina ʻa e ngoue, akoʻi ha kau tau mālohi, pea naʻe fakaʻofoʻofaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e feituʻu. Pea, ʻi he tumutumu ʻo ʻene lavameʻa, naʻá ne hū ki he temipale ke tutu ʻa e insenisi — ko ha fatongia naʻe tuku pē ki he kau taulaʻeiki. ʻI he fehangahangai ʻa e kau taulaʻeiki mo ia, naʻá ne ʻita lahi. Naʻe vave pē ʻene tupu ʻa e kilia ʻi hono laʻe, pea naʻá ne fakamoleki ʻa e toenga ʻo ʻene moʻui ʻi he nofo tokotaha.

Folofola: 2 Kalonikali 26:16–21

Akonaki: Ko e lavameʻa ko e taha ia ʻo e ngaahi tuʻunga fakalaumālie fakatuʻutāmaki taha ʻe lava ke ʻi ai ha taha. ʻOku pehē fakahangatonu ʻe he veesi, "hili ʻa e mālohi ʻa ʻŪsaia, naʻe taki ia ʻe heʻene fakakātoa ki hono hinga." Ko hono fili lahi taha naʻe ʻikai ko ha kau tau — ko ʻene lekooti pē ʻo e lavameʻa. Ko e ngaahi vahaʻa taimi lōloa ʻo e lavameʻa ʻe lava ke ne fakatupu ke tau ongoʻi ʻoku tau ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi lao ʻoku ngāue ki he tokotaha kotoa pē.

Lihopoame Fakafisi ki he Faleʻi ʻa e Kau Mātuʻa illustration

3. Lihopoame Fakafisi ki he Faleʻi ʻa e Kau Mātuʻa

ʻI he pekia ʻa Solomone, naʻe fehangahangai ʻa hono foha ko Lihopoame mo ha fili. Naʻe haʻu ʻa e kakai kiate ia mo ha kole faingofua: fakamāmālohiʻi ʻa e kavenga mamafa ʻo e ngāue naʻe tuku ʻe heʻene tamai kiate kinautolu, pea te nau tauhi fakaʻapaʻapa kiate ia. Naʻe fehuʻi ʻa Lihopoame ki he kau faleʻi motuʻa naʻe pehē ke fanongo ki he kakai. Pea naʻá ne fehuʻi ki hono ngaahi kaumeʻa kei siʻi naʻe tala kiate ia ke toe fakamālohi ange ʻi heʻene tamai. Naʻá ne fili ʻa e ngaahi kaumeʻa kei siʻi. Naʻe vave pē ʻa e angatuʻu ʻa e ngaahi matakali ʻe hongofulu pea vahevahe tuʻuloa ʻa e puleʻanga.

Folofola: 1 Tuʻi 12:1–19

Akonaki: Ko e kakai ʻoku ke fiefia taha ʻi hono fanongo ki heʻenau faleʻi ko e kakai ia ʻoku faʻa ʻikai feʻunga ke foaki ia. Ko e ngaahi kaumeʻa ʻoku nau tala atu ʻa he meʻa ʻoku ke loto ke fanongo ki ai ʻoku nau ongoʻi lelei ʻi he taimi ko ia ka ʻoku nau fakamole lahi kiate koe ʻi he lolotonga ʻo e taimi. Kumi ki he kakai kuo nau totongi honau poto ʻaki ʻa e aʻusia, ʻikai ko e kakai pē ʻoku nau vahevahe hoʻo ngaahi ongoʻi.

Hīsikia ʻoku Ne Fakahā Hono Ngaahi Koloa ki Pāpilone illustration

4. Hīsikia ʻoku Ne Fakahā Hono Ngaahi Koloa ki Pāpilone

Naʻe tali ʻe Tuʻi Hīsikia ha kau ʻaʻahi mei Pāpilone — naʻa nau haʻu, ko ʻene leá, ke fehuʻi ki he fakaʻilonga fakaofo kuo foaki ʻe he ʻOtuá kiate ia. Ka ko e meʻa naʻe fai ʻe Hīsikia, ʻi he ʻikai ke fakahāhā ʻa e faitōnunga ʻo e ʻOtuá, naʻá ne fakahāhā kiate kinautolu hono ngaahi koloa kotoa: koula, siliva, sipaisi, lolo, meʻatau — meʻa kotoa pē. Naʻe tala ʻe he palōfita ko ʻĪsaia kiate ia ʻe ʻave ʻa e ngaahi koloa kotoa ki Pāpilone ʻi ha ʻaho. Ko e tali ʻa Hīsikia naʻe pehē pē, "ʻIo, ʻe ʻikai hoko ia ʻi heʻeku moʻuí."

Folofola: 2 Tuʻi 20:12–19; ʻĪsaia 39

Akonaki: ʻOku ʻi ai ha faʻahinga fielahi ʻoku fakahāhā ʻa e meʻa kuo foaki kiate ia, ʻo ngalo ʻiate ia Ko Hai naʻá Ne foaki. Naʻe toki fakamoʻui fakaofo pē ʻa Hīsikia, ka naʻá ne ngāueʻaki ʻa e tokangá ke fakahāhā ʻa e koloá ʻo ʻikai ko e fakamoʻoni ki he ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he ʻOtuá ha meʻa fakaofo ʻi hoʻo moʻuí, ko e ʻahiʻahí ke fai ʻa e talanoá kiate koe pē.

Miliame ʻoku Ne Lauʻi Mōsese illustration

5. Miliame ʻoku Ne Lauʻi Mōsese

Naʻe kamata ke lea ʻa Miliame mo ʻĒlone — ko e tuofefine mo e tokoua ʻo Mōsese — kiate ia, ʻo ngāueʻaki hono uaifi Kusi ko e ʻuhinga naʻe fakahā. Ka naʻe vave pē ʻene fakahā mai ʻa e palopalema moʻoní: "Kuo lea pē ʻa Sihova ʻia Mōsese? Kuo ʻikai nai te Ne lea foki ʻiate kimaua?" Naʻá na loto ki ha mafai tatau. Naʻe ʻikai ke fiemālie ʻa e ʻOtuá. Naʻá Ne ui kinautolu ʻe toko tolu ki he tēniti fakatahaʻangá, fakahaofi fakahangatonu ʻa Mōsese, pea naʻe taaʻi ʻa Miliame ʻaki ʻa e kilia ʻi he ʻaho ʻe fitu.

Folofola: Nōmipa 12:1–15

Akonaki: Ko e laulau ʻoku fakakofuʻaki ʻa e tokangá ʻoku kei laulau pē. Naʻe ngāueʻaki ʻe Miliame ʻa e palopalema ʻo e uaifí ko e matapā hūʻangá, ka ko e loto-mamahi moʻoní naʻe fekauʻaki ia mo e tuʻungá mo e ivi takiekina. ʻI he taimi ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau laulauʻi ha taki pea ko e ongoʻi moʻoni ʻi lalo aí ko e "ʻOku ou taau ke toe lahi ange ʻa e fakamoʻoniʻi," ʻoku tātātaha ke fakatupu ha meʻa lelei ʻe he laulau ko iá.

ʻApisalome ʻoku Ne Fakakoloniaʻi Ia Ko e Tuʻi illustration

6. ʻApisalome ʻoku Ne Fakakoloniaʻi Ia Ko e Tuʻi

Ko ʻApisalome ko e foha ia ʻo Tēvita, naʻe foaki kiate ia ha fōtunga fakaofo mo ha ivi takiekina fakanatula. ʻI he taʻu ʻe fā naʻá ne kaihaʻasi fakahangatonu ʻa e loto ʻo e kakai ʻo ʻIsilelí ʻaki ʻene tuʻu ʻi he matapā ʻo e koló, ʻo fanongo ki he ngaahi fakakikihi, pea fakaʻuhingaʻi te ne lava ʻo fakaleleiʻi lelei ange ʻa e ngaahi meʻá ʻi heʻene tamaí. Naʻá ne langa ha kau muimui, fakahā ia ko e tuʻi, pea kamata ha angatuʻu naʻe fakamālohiʻi ai ʻa Tēvita ke hola mei Selūsalema ʻi he loʻimata.

Folofola: 2 Sāmiuela 15:1–14

Akonaki: ʻOku kei ngāueʻaki pē ʻa e founga ʻa ʻApisalomé he ʻaho ní: tuʻu ofi ki he kakai ʻoku ʻi ai honau ngaahi palopalema, fakaʻatā kinautolu ke nau ongoʻi kuo fanongoa kinautolu, fakaʻuhingaʻi te ke fai lelei ange, pea fakatahatahaʻi ʻa e ivi takiekina. ʻOku ngāue ia — kae ʻoua kuo ʻikai. Ko e ivi takiekina ʻoku langa ʻaki ʻa e fakasiʻisiʻi ʻo ha taha kehe ʻoku tuʻu ia ʻi ha fakavaʻe ʻoku ʻikai lava ke tuʻu maʻu. Naʻe mate ʻa ʻApisalome ʻi heʻene tautau ʻaki hono ʻuluʻulu ʻi ha fuʻu ʻakau.

Solomone ʻoku Ne Fakatahatahaʻi ʻa e Hōsi, Koula, mo e Ngaahi Uaifi illustration

7. Solomone ʻoku Ne Fakatahatahaʻi ʻa e Hōsi, Koula, mo e Ngaahi Uaifi

Naʻe fakatokanga fakahangatonu ʻa e <strong><a class="bible-ref" href="https://biblehub.com/deuteronomy/17.htm" target="_blank" data-verse="deuteronomy 17" data-display="Deuteronomy 17" data-translation="web" data-chapter-only="true">Teutalōnome 17</a></strong> ki he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he kahaʻú: ʻoua ʻe maʻu ha fuʻu lahi ʻo e hōsí, ʻoua ʻe fakatahatahaʻi ha fuʻu lahi ʻo e siliva mo e koula, pea ʻoua ʻe maʻu ha ngaahi uaifi tokolahi. Naʻe maumauʻi ʻe Solomone ʻa e meʻa kotoa ʻe tolu ʻaki ha kakato fakaofo. Naʻe ʻi ai hono ngaahi uaifi ʻe 700 mo e ngaahi palani ʻe 300, naʻá ne fakatahatahaʻi ʻa e koula ki ha tuʻunga taʻeʻuhinga, pea naʻá ne ʻomi ʻa e hōsi mei ʻIsipite. Naʻe mahino ʻa e tohi ʻi he Teutalōnomé ki he ʻuhingá: te ne fakatafoki hono lotó. Naʻe hoko ia.

Folofola: 1 Tuʻi 10:14–11:3; Teutalōnome 17:16–17

Akonaki: Ko e ngaahi fakatokanga ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha ngaahi fakangatangata pē ʻoku fai fakafokafokā — ko e ngaahi fakamatala ia ki he anga hono hoko moʻoni ʻo e tōlalo fakalaumālié. Naʻe ʻikai ke ʻā hake ʻa Solomone ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻo fili ke lotu ki he ʻotuá. Naʻá ne tānaki ha ngaahi meʻa naʻe fakatafoki māmālie ai hono lotó. Ko e ngaahi fefakafehoanaki "iiki" ʻoku tau fai ki he fiemālié pe tuʻungá ʻoku faʻa ʻikai iiki.

Ko e Fālesi Naʻe Lotu kiate Ia Pē illustration

8. Ko e Fālesi Naʻe Lotu kiate Ia Pē

Naʻe tala ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo ha ongo tangata naʻá na ʻalu ki he temipalé ke lotu. Naʻe tuʻu ʻa e Fālesí ʻo lotu pehē: "ʻE ʻOtua, ʻoku ou fakamālō atu ʻoku ʻikai te u tatau mo e kakai kehe — ko e kau kaihaʻa, kau fai kovi, kau tono fefine — pe ko e tatau mo e tānaki tukuhau ko ʻení. ʻOku ou ʻaukai tuʻo ua ʻi he uike pea ʻoku ou ʻatu ha vahe hongofulu ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻu." Naʻe tuʻu ʻa e tānaki tukuhau ʻi ha mamaʻo, ʻo tā hono fatafatá, pea lea pē, "ʻE ʻOtua, ke ke ʻaloʻofa mai kiate au, ko ha angahala." Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e tangata hono ua naʻe foki ki ʻapi kuo fakatonuhiaʻi, ʻikai ko e ʻuluakí.

Folofola: Luke 18:9–14

Akonaki: Ko e lotu ʻa e Fālesí naʻe tonu fakatekinikale — naʻá ne ngalingali ʻaukai mo vahe hongofulu. Ka ko e lotu ʻoku lahi taha ko ha lisi ʻo e ngaahi lavameʻa ʻa ha taha ʻokú ne fai ʻoku ʻikai ko ha lea moʻoni ia ki he ʻOtuá; ko ha fakahāhā ia ki ha kau mamata ʻoku ngalingali ʻikai ke ʻi ai. ʻI he taimi ʻoku fakatupu ai ʻe heʻetau ngaahi tōʻonga fakalotuú ke tau ongoʻi māʻolunga ange ʻi he niʻihi kehé, ʻoku nau fai ia ʻi he fehangahangai mo e meʻa naʻe faʻu ke nau faí.

Naʻe Kole ʻe Sēmisi mo Sione ʻa e Ngaahi Sea Lelei Taha illustration

9. Naʻe Kole ʻe Sēmisi mo Sione ʻa e Ngaahi Sea Lelei Taha

Naʻe haʻu ʻa Sēmisi mo Sione kia Sīsū fakafufū — ʻo ʻikai ke ʻilo ʻe he kau ākonga kehé — pea naʻá na kole kiate ia ke ne fakapapauʻi te na nofo ʻi hono nima toʻomataʻú mo toʻohemá ʻi he puleʻangá. ʻI he taimi naʻe fanongo ai ʻa e toko hongofulu kehé ki he kolé, naʻa nau ʻita lahi. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e momeniti ko iá ke toe fakamatalaʻi kakato ʻa e lahi: ʻi he puleʻangá, ko e lahi taha ko e tamaioʻeiki ʻo e kakai kotoa pē.

Folofola: Maʻake 10:35–45

Akonaki: Ko e holi ke maʻu ha tuʻunga lelei ange ki muʻa pea toki fai ʻe he niʻihi kehé ʻoku meimei tatau ia ki he kakai kotoa pē. Naʻe ʻalu ʻa Sēmisi mo Sione kia Sīsū fakafufū koeʻuhí naʻá na ʻiloʻi ʻe ʻikai ke manakoa ʻa e kolé. ʻOku tau fai ʻa e meʻa tatau — ʻoku tau kumi ha fakaʻilo, ʻoku tau fakapapauʻi ʻoku tau fakatokangaʻi, ʻoku tau ʻamanaki fakafufū ki ha fakalakalaka. Ko e tali ʻa Sīsū naʻe ʻikai ke fakahalaiaʻi ʻa e holi ko iá ka naʻá ne fakatafoki kakato ia.

Naʻe Fakakikihi ʻa e Kau ʻAkonaga ki he Tokotaha ʻoku Lahi Taha illustration

10. Naʻe Fakakikihi ʻa e Kau ʻAkonaga ki he Tokotaha ʻoku Lahi Taha

Lolotonga ʻenau fononga ki Kāpanaume, naʻe tō ʻa e kau ākongá ki ha fakakikihi fekauʻaki mo e tokotaha ʻiate kinautolu naʻe lahi taha. ʻI he taimi naʻe fehuʻi ai ʻe Sīsū pe ko e hā naʻa nau talanoaʻi ʻi he halá, naʻa nau fakalongolongo — naʻa nau ʻiloʻi naʻe fakamā ʻa e talanoá. Naʻe nofo hifo ʻa Sīsū, ʻo ui ha kiʻi tamasiʻi ke tuʻu ʻi honau lotolotó, pea pehē ko e lahi taha ʻi he puleʻangá ko ia ʻokú ne talitali lelei ha kiʻi tamasiʻi ʻi hono hingoá.

Folofola: Maʻake 9:33–37

Akonaki: Naʻe hoko ʻa e fakakikihi ko ʻení lolotonga ʻenau ʻeva mo Sīsū. Ko e ofi ki ha meʻa māʻoniʻoni ʻoku ʻikai ke ne taʻofi fakaʻotometi ʻa e iiki. Ko e ngaahi ʻātakai fakalotu — ngaahi siasi, ngaahi ngāue fakafaifekau, ngaahi kautaha — ʻoku ʻikai ke nau hao mei he ngaahi feʻauhi tuʻunga fakaloto. Ko e faitoʻó ʻoku ʻikai ko e feinga lahi ange ke loto fakatōlalo; ko e fakatafoki moʻoni ia hoʻo tokangá ki he ngāue ki he tokotaha ʻoku ʻi ho ʻao.

ʻOku ʻOfa ʻa Tiotolifesi ke ʻUluaki illustration

11. ʻOku ʻOfa ʻa Tiotolifesi ke ʻUluaki

ʻI ha taha ʻo e ngaahi tohi nounou taha ʻo e Tohi Tapú, ʻoku tohi ʻe he ʻaposetolo ko Sioné fekauʻaki mo ha tangata ko Tiotolifesi ʻokú ne "ʻofa ke ʻuluaki." Naʻe ʻikai pē te ne fakafisi ke talitali lelei ʻa e kau faiako fononga naʻe fekau ʻe Sione ka naʻá ne fakamālohiʻi foki ke ʻalu mei he siasí ha taha pē naʻe feinga ke talitali lelei kinautolu. Naʻá ne fakamafola ha ngaahi lea kovi fekauʻaki mo Sione pea naʻá ne ngāueʻaki hono tuʻungá ʻi he siasi fakalotofonuá ko ha leʻo matapā ʻo hono mahuʻinga pē ʻoʻoná.

Folofola: 3 Sione 1:9–10

Akonaki: Ko Taiotolifesi ko e veesi pē ʻe tolu hono lōloá, ka ʻoku taʻengata ia. ʻI he kuonga kotoa pē mo e kautaha kotoa pē ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne fakafetongi e takimuʻá mo e tuʻunga fakafoʻituituí — ʻa ia ʻokú ne vakai ki he fatongia ko ha nofoʻanga ke maluʻi kae ʻikai ko ha fatongia ke tauhi ki he niʻihi kehé. Ko e fiemaʻu ke hoko ko e ʻuluaki ʻi he lokí te ne iku ai ke ke hoko ko e tokotaha fakaʻosi ʻoku fiemaʻu ʻe ha taha ke muimui ki aí.

Ko e Fokotuʻu ʻa Pita ʻi he Fakafōtunga Kehekehe illustration

12. Ko e Fokotuʻu ʻa Pita ʻi he Fakafōtunga Kehekehe

ʻI he moʻunga ʻo e Fakafōtunga Kehekehé, naʻe hā mai ʻa Mōsese mo ʻIlaisia fakataha mo Sīsū ʻi he lāngilangi fakaʻofoʻofá. Ko Pita, ʻi he ʻikai te ne ʻiloʻi pe ko e hā ke ne leaʻakí, naʻá ne fakafokotuʻu fakafokifā: "Tau langa ha fale fehikitaki ʻe tolu — taha maʻau, taha kia Mōsese, taha kia ʻIlaisia." ʻOku tānaki mai ʻe Maʻake ʻa e fakamatala fakatonutonu naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi pe ko e hā naʻá ne leaʻakí koeʻuhí he naʻa nau fuʻu manavahē. Naʻe fakafokifā pē ʻo fakapoʻuliʻi kinautolu ʻe ha ʻao pea lea mai ʻa e leʻo ʻo e ʻOtuá.

Folofola: Maʻake 9:5–7; Luka 9:33

Akonaki: ʻI hoʻo ʻikai ʻiloʻi pe ko e hā ke leaʻakí, ko e ʻikai leaʻakí ʻoku meimei lelei ange ia ʻi he leaʻaki ha meʻa. Ko e holi ʻa Pita ke ʻaonga, ke tokoni, ke puleʻi e tuʻungá — naʻa mo e ʻi he ʻao ʻo ha momeniti māʻoniʻoni lahi — ʻoku fuʻu fakaetangata ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e tali poto taha ki he meʻa ʻoku fai ʻe he ʻOtuá ko e fakalongolongo mo e manavahē, kae ʻikai ko ha palani.
Konga 2: Kākā mo e Loi 10 lesona
Naʻe Loi ʻa ʻĒpalahame ʻo Kau Kia Sela ʻi ʻIsipite illustration

13. Naʻe Loi ʻa ʻĒpalahame ʻo Kau Kia Sela ʻi ʻIsipite

ʻI he taimi naʻe fakafolau ai ʻe he honge ʻa ʻĒpalahame mo Sela ki ʻIsipite, naʻe tala ʻe ʻĒpalahame kia Sela ke ne pehē ko hono tuofefine ia koeʻuhí he naʻá ne manavahē te fakaʻauha ia ʻe he kau ʻIsipité ke toʻo ia. Naʻe toʻo moʻoni ʻe Felo ʻa Sela ki hono falé, pea naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ha fanga manu mo ha kau tamaioʻeiki ko e fetongi. Pea naʻe taaʻi leva ʻe he ʻOtuá ʻa e fale ʻo Felo ʻaki ʻa e ngaahi mala, naʻe ʻiloʻi ʻe Felo pe ko e hā naʻe hokó, pea naʻá ne kapusi kinaua fakatouʻosi. Ko e loi ʻa ʻĒpalahamé naʻá ne fakatuʻutāmakiʻi hono uaifí mo hono uiuiʻí ke maluʻi ia pē.

Folofola: Senesi 12:10–20

Akonaki: Ko e ngaahi fili ʻoku makatuʻunga ʻi he manavahē ʻoku faʻa fakatupu ai ha ngaahi palopalema ʻoku kovi ange ʻi he ngaahi meʻa naʻe taumuʻa ke fakaʻehiʻehi mei aí. Naʻe manavahē ʻa ʻĒpalahame ki he meʻa ʻe hoko, ko ia naʻá ne tala ha talanoa ʻoku moʻoni fakaʻatikale kae kākā pea fakatuʻutāmakiʻi ʻa Sela ke maluʻi ia pē. Ko e meʻa ʻoku tau fuʻu manavahē taha ki aí ʻoku faʻa hoko ia ʻo toe ʻikai lava ke fakaʻehiʻehi mei ai, kae ʻikai siʻi hifo, ʻi he taimi ʻoku tau fakakompromisi ai ke fakaʻehiʻehi mei ai.

Naʻe Toe Fai ʻe ʻĒpalahame ʻa e Loi Tatau illustration

14. Naʻe Toe Fai ʻe ʻĒpalahame ʻa e Loi Tatau

Ko e konga eni ʻoku meimei faingataʻa ke tui ki ai: Naʻe tala ʻe ʻĒpalahame ʻa e loi tatau ʻo kau kia Sela ko hono tuofefine ʻi hono tuʻo ua — ʻi he ngaahi taʻu ki mui ai, ʻi ha puleʻanga kehe, mo Tuʻi ʻApimeleki. Naʻe hā mai ʻa e ʻOtuá kia ʻApimeleki ʻi ha misi pea maluʻi ʻa Sela kimuʻa pea hoko ha meʻa. Naʻe fehangahangai ʻa ʻApimeleki mo ʻĒpalahame, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi hono ʻuhingá: "Naʻá ku pehē kiate au, ʻoku ʻikai ha manavahē ki he ʻOtuá ʻi he feituʻu ni." Naʻe ʻikai te ne ako mei he ʻuluaki taimí.

Folofola: Senesi 20:1–18

Akonaki: Ko e taha ʻo e ngaahi founga fakaʻohovale taha ʻi he folofola ko e toe fai pē ʻe he kakai ʻa e fehālaaki tatau. Ko e ʻuluaki fehālaaki naʻe mahino — naʻe kei foʻou ʻa ʻĒpalahame ki he tui. Ko e ua ʻo e fehālaaki ʻoku faingataʻa ange ke fakamolemoleʻi. ʻOku tau faingataʻa ke fakaʻau ke lahi hifo hotau ngaahi manavahē ʻoku tau faʻa fai kae ʻikai ke tau fehangahangai mo ia. Ko e ngaahi founga kākā ʻoku tupu mei he manavahē ʻe hokohoko atu pē ʻene hā mai ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe kae ʻoua kuo fakaleleiʻi ʻa e manavahē ʻoku ʻi lalo aí.

Naʻe Fai ʻe ʻAisake ʻa e Loi Tatau ki he Fekauʻaki mo Lepeka illustration

15. Naʻe Fai ʻe ʻAisake ʻa e Loi Tatau ki he Fekauʻaki mo Lepeka

Naʻe fai ʻe ʻAisake, ko e foha ʻo ʻĒpalahame, ʻa e meʻa tatau pē naʻe fai ʻe heʻene tamaí: ʻi heʻene hiki ki Kelaá pea manavahē naʻa tāmateʻi ia ʻe he kau tangata ʻo e feituʻu ko iá koeʻuhi ko hono uaifi fakaʻofoʻofá, naʻá ne pehē ko Lepeka ko hono tuofefine. Naʻe sio atu ʻa ʻApimeleki ʻi ha matapā sioʻata ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻo ne sio ki heʻene fāʻofāʻofa ʻa ʻAisake kia Lepeka, pea naʻá ne ʻiloʻi leva ko hono uaifi ia. Naʻá ne fehangahangai mo ʻAisake, pea ko e fakamatala ʻa ʻAisake naʻe tatau pē mo e fakamatala ʻa ʻene tamaí.

Folofola: Senesi 26:6–11

Akonaki: ʻOku mālohi ʻa e ngaahi founga ʻa e fāmilí. Naʻe tupu hake ʻa ʻAisake ʻo fanongo ki he ngaahi talanoa fekauʻaki mo ʻene tamaí — ka naʻe hā ngali naʻe kau ai mo e ngaahi talanoa ʻo e ngaahi fehālaaki ʻa ʻĒpalahame fakataha mo ʻene faitotonú. Ko e meʻa ʻoku tau fakaʻaliʻali ki heʻetau fānaú, ʻa e lelei mo e kovi, ʻoku hoko ia ko ʻenau tali anga-maheni ʻi he taimi ʻoku faingataʻa aí.

Naʻe Kākaaʻi ʻe Sēkope ʻa ʻAisake ki he Tāpuaki ʻa ʻĪsoa illustration

16. Naʻe Kākaaʻi ʻe Sēkope ʻa ʻAisake ki he Tāpuaki ʻa ʻĪsoa

Naʻe ui ʻe ʻAisake, ʻoku motuʻa mo meimei kiliʻā, hono foha ko ʻĪsoa ke ʻoange kiate ia ʻene tāpuakí kimuʻa pea mate. Naʻe fanongo fakafufū ʻa Lepeka ki he palaní pea ne fokotuʻutuʻu ha kākā: Naʻe tui ʻe Sēkope ʻa e kofu ʻo ʻĪsoa, ʻo ne ʻufiʻufi hono nima mo hono kiʻi kia ʻaki ʻa e kili kosi ke tatau mo e fulufulua ʻo ʻĪsoa, pea ne fakaʻaliʻali ia ki heʻene tamaí ʻo ne fakafepakiʻi ko ʻĪsoa. Naʻe veiveiua ʻa ʻAisake, ʻo ne fehuʻi tuʻo ua, pea naʻe loi ʻa Sēkope ki hono fofonga ʻi he tuʻo ua ko iá. Naʻe ʻosi ʻoange ʻa e tāpuakí pea ʻikai lava ke toe toʻo.

Folofola: Senesi 27:1–40

Akonaki: Ko e maʻu vave mei he kākaá ʻoku faingataʻa ke fakafetongi ia ki he meʻa ʻoku fakamoleki ʻi he taimi lōloa. Naʻe maʻu ʻe Sēkope ʻa e tāpuakí — pea naʻá ne fakamoleki leva ʻa e taʻu ʻe 20 hono hoko ʻo ʻene moʻuí ʻo kākaaʻi ia pē ʻe Lēpani, tuʻo lahi, ʻi he ngaahi founga naʻe tatau pē mo e meʻa naʻá ne faí. Naʻá ne fakamoleki foki ʻa e ngaahi taʻu ko iá ʻo mavahe mei heʻene faʻeé, ʻa ia naʻe ʻikai te ne toe sio ki ai. Ko e meʻa ʻoku ke maʻu ʻaki ʻa e kākaá ʻoku faʻa fakamoleki lahi ange ia ʻi heʻene mahuʻingá.

Naʻe Kākaaʻi ʻe he Fānau ʻa Sēkope ʻa ʻenau Tamai Fekauʻaki mo Siosifa illustration

17. Naʻe Kākaaʻi ʻe he Fānau ʻa Sēkope ʻa ʻenau Tamai Fekauʻaki mo Siosifa

Hili ʻenau lī ʻa Siosifa ki ha luo pea fakatau ia ki he kau fakatau Mitianí ʻaki ʻa e konga siliva ʻe uofulu, naʻe toʻo ʻe he fanga tokoua ʻo Siosifa hono kofu teuteuʻi, ʻo nau unu ia ʻi he toto kosi, pea ʻomi ia ki heʻenau tamaí. "Naʻa mau maʻu eni. ʻOku ke ʻiloʻi?" Naʻe ʻiloʻi leva ʻe Sēkope. "Ko e kofu ia ʻo hoku fohá! Kuo kai ia ʻe ha manu fekai." Naʻe tangi ʻa Sēkope ʻi he ngaahi ʻaho lahi pea ne fakafisi ke fakafiemālieʻi. Naʻe nofo ʻa hono fānaú mo e fakapulipuli ko iá ʻi he ngaahi taʻu lahi.

Folofola: Senesi 37:31–35

Akonaki: Naʻe ngāue ʻa e loi ʻa e fanga tokouá ʻi he ʻuhinga naʻá ne ʻufiʻufi ʻenau ngaahi hala. Ka naʻe fiemaʻu ke nau sio ki heʻenau tamai ʻoku tangi taʻe-fakafiemālie ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu ʻo ʻikai haʻanau lea. Ko e ngaahi angahala ʻoku tau fufū kae ʻikai fakahaaʻi ʻoku ʻikai ke puli — ʻoku nau hoko ko ha mamafa ʻoku tau fua ʻi he feohi kotoa pē ʻi he kahaʻú mo e kakai naʻa tau kākaaʻi. Ko e fakafufú ʻoku faʻa hoko ia ʻo lahi ange ʻene fakaʻauha ʻi he ngāue ʻuluakí.

Naʻe Fetongi ʻe Lēpani ʻa Lea mo Lēkeli illustration

18. Naʻe Fetongi ʻe Lēpani ʻa Lea mo Lēkeli

Naʻe ngāue ʻa Sēkope ʻi he taʻu ʻe fitu maʻa Lēkeli. ʻI he pō malí, naʻe fetongi ʻe Lēpani ʻa Lea — ʻoku ngali naʻe falala ki he fakapoʻulí, ngaahi pulupulú, mo e kātoangá ke fakapuliʻi ʻa e fetongí. Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ia ʻe Sēkope kae ʻoua kuo pongipongi. ʻI heʻene fehangahangai mo Lēpani, naʻe fakatafoki ʻa Lēpani ʻo ne pehē ko e anga fakafonua ke ʻuluaki maliʻi ʻa e ʻofefine lahi angé. Naʻe toe ngāue ʻa Sēkope ʻi he taʻu ʻe fitu maʻa Lēkeli.

Folofola: Senesi 29:15–30

Akonaki: Ko ha ako fakafōtunga eni ki he meʻa ʻoku fua moʻoni mai ʻe he kākaá. Naʻe maʻu ʻe Lāpane ʻene ʻofefine lahi taha ke mali, ʻi he taimi nounou pē. Ka naʻá ne toe ʻoange foki kia Sēkope ha ʻapi ʻoku fonu ʻi he feʻauʻauhi, meheka, mo e mamahi. Naʻe ʻilo ʻe Lia naʻe ʻikai ke fili ia ʻuluaki. Naʻe ʻilo ʻe Lēkeli kuo maileka ʻene husepānití. ʻOku faʻa ʻikai ke fua mai ʻe he kākaá ʻa e ola naʻá ne talaʻofa.

Naʻe Loi ʻa ʻAnanaiasi mo Safaila ki he Totongi Fakatau illustration

19. Naʻe Loi ʻa ʻAnanaiasi mo Safaila ki he Totongi Fakatau

ʻI he siasi ʻuluakí, naʻe fakatau atu ʻe he kau tui ʻa e koloa pea tūʻulaki ʻa e paʻangá ki he vaʻe ʻo e kau ʻaposetoló ke tufotufa ki he faingataʻaʻiá. Naʻe fakatau atu ʻe ʻAnanaiasi mo Safaila ha konga kelekele, pea naʻá na fufū ha konga ʻo e paʻangá maʻaná, pea naʻá na ʻomi pē ha konga ki he kau ʻaposetoló ʻo fakahaaʻi ko e paʻanga kakato ia. Naʻe tala ʻe Pita kia ʻAnanaiasi naʻe ʻikai te ne loi ki he tangatá ka ki he ʻOtuá. Naʻe mate ʻa ʻAnanaiasi mo Safaila ʻi he taimi pē naʻe fehangahangai ai mo kinauá.

Folofola: Ngāue 5:1–11

Akonaki: Ko e angahala makehe naʻe ʻikai ko hono tauhi ha konga ʻo e paʻangá — naʻe lea fakahangatonu ʻa Pita naʻe tauʻatāina kinaua ke na tauhi ia. Ko e angahala ko hono fakahāhā ha loto-foaki naʻe ʻikai te na maʻu moʻoni, ʻo puleʻi ʻena ongoongo ʻi he komiunitī ʻaki ha fakahāhā loi. Ko e holi ke hā mai ʻoku tau loto-foaki ange, fakalaumālie ange, pe mateaki ange ʻi he meʻa ʻoku tau moʻoni aí ko e taha ia ʻo e ngaahi faʻahinga kākā anga-maheni taha ʻi he ngaahi fakatahaʻanga fakalotu.

Naʻe Loi ʻa Kēhasi kia Neamani mo ʻIlaiā illustration

20. Naʻe Loi ʻa Kēhasi kia Neamani mo ʻIlaiā

Hili ʻa e fakamoʻui ʻe ʻIlaiā ʻa Neamani mei he kilia pea fakafisi ki ha totongi, naʻe lele ʻa Kēhasi — ko e sevāniti ʻo ʻIlaiā — ʻi mui he saliote ʻo Neamaní ʻo ne tala ange ha talanoa: Kuo liliu ʻa e fakakaukau ʻo ʻIlaiā pea ʻokú ne loto ki ha siliva mo ha vala maʻá e ongo palōfita naʻe toki aʻu mai. Naʻe ʻoange ʻe Neamani ia ʻi he fiefia. Naʻe fufū ʻe Kēhasi ʻa e koloá pea foki mai ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo ʻIlaiā. Naʻe fehuʻi ʻe ʻIlaiā pe naʻá ne ʻalu ki fē. Naʻe loi ʻa Kēhasi: "Naʻe ʻikai ʻalu ʻa hoʻo sevānití ki ha feituʻu." Naʻe ʻilo ʻe ʻIlaiā ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻe hiki ʻa e kilia ʻo Neamaní kia Kēhasi.

Folofola: 2 Tuʻi 5:20–27

Akonaki: Naʻe mamata ʻa Kēhasi kia ʻIlaiā ʻokú ne fakahāhā ʻa e angatonu — ʻo fakafisi ki ha totongi ki he meʻa naʻe fai ʻe he ʻOtuá ʻi he tauʻatāina — pea naʻá ne ngāueʻaki leva ʻa e tuʻunga ko iá ki heʻene lelei pē ʻaʻaná ʻi he taimi pē naʻá ne tokotaha ai. Ko e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamoʻoni ki ai ʻi he niʻihi kehé ʻi heʻenau lelei tahá ʻe kei ʻikai pē ke ne faʻu kitautolu kapau ʻoku teʻeki ai ke tau fehangahangai mo hotau ngaahi holi ʻo kitautolú. Ko e ofi ki he anga-lelei ʻo ha taha ʻoku ʻikai ke ne fakatupu fakahangatonu ʻa e anga-lelei ʻiate kitautolu.

Naʻe Fakafisi ʻa Pita ʻi he ʻIlo ʻo Sīsū illustration

21. Naʻe Fakafisi ʻa Pita ʻi he ʻIlo ʻo Sīsū

ʻI he Toʻonaga Fakaʻosí naʻe fakahaaʻi ʻe Pita te ne muimui kia Sīsū ʻo aʻu ki he maté. ʻI Ketesemani naʻá ne tuʻusi ʻa e telinga ʻo ha tangata ʻi heʻene maluʻi ʻa Sīsuú. Ka ʻi heʻene tuʻu ʻi he veʻe afi malala ʻi he lotoʻā ʻo e taulaʻeiki lahí, tuʻo tolu — tuʻo taha ki ha fefine sevāniti, tuʻo taha ki ha fefine sevāniti kehe, tuʻo taha ki he kau mamata — naʻe fakafisi ʻa Pita naʻá ne ʻilo ʻa Sīsū ʻi he kotoa. Naʻe tangi ʻa e moá. Naʻe ʻalu ʻa Pita ki tuʻa ʻo tangi mamahi.

Folofola: Mātiu 26:69–75; Luka 22:54–62

Akonaki: Ko e manavahē ʻi he malohi fakasōsialé ʻe lava ke ne fakataʻeʻaongaʻi ʻa e ngaahi tuipau naʻa tau pau kakato ki ai ʻi ha ngaahi houa ki muʻa. Ko e tōlalo ʻo Pitá naʻe ʻikai ko ha holomui fakalao ʻi ha ngaahi ʻaho — naʻe hoko ia ʻi ha ngaahi miniti, ʻi ha tuʻunga anga-maheni, ʻi he tali ki he kakai naʻe ʻikai haʻanau mafai moʻoni kiate ia. Ko e malohi fakasōsiale ʻo ha fetalanoaʻaki ʻi he lotoʻā naʻá ne fakataʻeʻaongaʻi ʻa e meʻa naʻá ne talaʻofa ʻi ha kai efiafi fakalangilangi. ʻOua ʻe fuʻu loto-pau ki he founga te ke fakahoko ai ʻi he malohi kae ʻoua kuo ke aʻusia moʻoni ia.

Naʻe Feinga ʻa Saimone ko e Tokotaha Fai Fakataulá ke Fakatau ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní illustration

22. Naʻe Feinga ʻa Saimone ko e Tokotaha Fai Fakataulá ke Fakatau ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko Saimone ko ha tokotaha faʻa fakataulaʻeiki ʻi Samēlia naʻe fakaofoʻi ʻaki ʻe ia ʻa e kakai ʻaki ʻene fakataulaʻeiki ʻi he ngaahi taʻu lahi. ʻI he hoko mai ʻa Filipi ʻo malanga, naʻe tui ʻa Saimone pea papitaiso. ʻI heʻene sio kia Pita mo Sione ʻoku na lotu pea maʻu ʻe he kakai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni, naʻá ne ʻoange kiate kinaua ha paʻanga: "ʻOange foki kiate au ʻa e malava ko ʻeni koeʻuhi ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku ou hilifaki ki ai hoku nima ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni." Ko e tali ʻa Pita naʻe hangatonu: "Ke ʻauha hoʻo paʻanga mo koe, koeʻuhi naʻá ke fakakaukau te ke lava ʻo fakatau ʻa e meʻaʻofa ʻa e ʻOtua ʻaki ʻa e paʻanga."

Folofola: Ngāue 8:9–24

Akonaki: Naʻe mahino kia Saimone ʻa e mālohi. Ko e meʻa naʻe teʻeki ai ke ne mahinoʻi ko e ngaahi meʻaʻofa ʻa e Laumālie ʻoku ʻikai ko ha koloa, ko ha ngāue, pe ko ha tekinolosia. Ko e holi ke maʻu ha ivi fakalaumālie ʻi he ngaahi fefakatauʻaki — paʻanga, tuʻunga, ngaahi fengaueʻaki — ʻoku fakahaaʻi ai ha mahino hala ki he meʻa ʻoku moʻoni ai ʻa e mālohi fakalaumālie pea ko Hai ʻokú ne puleʻi ia. ʻOku ʻikai te ke lava ʻo fakatau ʻa e meʻa ʻoku lava pē ke foaki.
Konga 3: Taʻe-kātaki 8 lesona
Naʻe ʻOfo ʻe Saula ʻa e Feilaulau Taʻe ʻi Ai ʻa Sāmiuela illustration

23. Naʻe ʻOfo ʻe Saula ʻa e Feilaulau Taʻe ʻi Ai ʻa Sāmiuela

Ki muʻa pea fai ha tau mo e kau Filisitia, naʻe tala ʻe Sāmiuela kia Saula ke tatali ʻi he ʻaho ʻe fitu ke ne hoko mai ʻo ʻoatu ʻa e feilaulau. Naʻe fuʻu lahi ʻaupito ʻa e kau tau ʻa e Filisitia. Naʻe manavahē ʻa e kau sōtia ʻa Saula pea kamata ke nau movete. ʻI he ʻaho hono fitu, naʻe teʻeki ai pē ke hoko mai ʻa Sāmiuela. Naʻe ongoʻi ʻe Saula ʻoku ʻikai haʻane fili — naʻá ne ʻoatu pē ʻe ia ʻa e feilaulau tutu. ʻI he taimi pē naʻá ne fakaʻosi ai, naʻe hoko mai ʻa Sāmiuela. Naʻe tala ʻe Sāmiuela kiate ia ko e ngāue ko ʻeni kuó ne fakamoleʻi ai hono puleʻanga.

Folofola: 1 Sāmiuela 13:8–14

Akonaki: Naʻe tatali ʻa Saula ʻi he ʻaho ʻe fitu — meimei ko e taimi kakato. Ko ʻene tōnounou naʻe hoko ʻi he ngaahi houa fakaʻosi. Ko e taʻe-kātaki ʻoku faʻa hoko ʻikai ʻi he kamataʻanga ʻo ha tatali kae ofi ki he ngataʻanga. Ko e tūkinokino ʻo e ngaahi tuʻunga mo e manavahē ki he mole naʻe ʻai ai ke ongoʻi ʻoku fakapotopoto ange ʻa e ngāue ʻi he tatali. ʻI he taimi kuo ʻoange ai ʻe he ʻOtua kiate koe ha ngaahi fakahinohino mo ha taimi-tēpile, ko e konga faingataʻa taha ʻoku tuʻu maʻu pē ko e konga fakaʻosi.

Naʻe Foaki ʻe Saala ʻa Heka ki ʻĒpalahame illustration

24. Naʻe Foaki ʻe Saala ʻa Heka ki ʻĒpalahame

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtua kia ʻĒpalahame mo Saala ha foha. Naʻe hili ʻa e ngaahi taʻu pea ʻikai ha meʻa naʻe hoko. Naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Saala kuo pau naʻe palani ʻa e ʻOtua ke langa ha fāmili ʻi heʻene kaunanga ko Heka kae ʻikai ʻiate ia tonu. Naʻá ne foaki ʻa Heka kia ʻĒpalahame ko ha uaifi. Naʻe feitama ʻa Heka. Naʻe vave pē ʻa e hoko ʻa Saala ʻo loto-mamahi kia Heka. Ko e fekeʻikeʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ongo fefine ko ʻeni mo ʻena ongo foha ʻoku kei hokohoko atu pē ʻi he hisitōlia ʻo aʻu mai ki he ʻaho ni.

Folofola: Senesi 16:1–6

Akonaki: Ko e founga naʻe fai ʻe Saala naʻe tali ia ʻi he anga fakafonua — ko e tōʻonga ʻo ha kaunanga ʻoku fāʻeleʻi ha fānau maʻa ha uaifi paʻa naʻe anga maheni. Ko e palopalema naʻe ʻikai ko e founga ka ko e fakalotolahi: naʻá ne tuku ʻene tatali ki he taimi-tēpile ʻa e ʻOtua pea fetongi ia ʻaki ʻene palani pē ʻaʻana. ʻI he taimi ʻoku hā ngali fuʻu fuoloa ai ʻa e meʻa naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtua, ʻoku tau meimei faʻa ʻahiʻahiʻi ke tokoniʻi ia ke vave. Ko e "tokoni" ʻoku faʻa fakatupu ai ha ngaahi palopalema ʻoku fuoloa ange ʻiate kitautolu.

Naʻe Kole ʻe ʻIsileli ha Tuʻi ʻi Hono Taimi Pē illustration

25. Naʻe Kole ʻe ʻIsileli ha Tuʻi ʻi Hono Taimi Pē

Naʻe tataki ʻe Sāmiuela ʻa ʻIsileli ʻi he faitōnunga ʻi he ngaahi taʻu lahi, ka naʻá ne motuʻa pea ko hono ngaahi foha ko e kau fakamāu ʻoku nau fakakakano. Naʻe haʻu ʻa e kau mātuʻa ʻo ʻIsileli kia Sāmiuela ʻo kole ha tuʻi "hangē ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi puleʻanga kehe kotoa pē." Naʻe tala ʻe he ʻOtua kia Sāmiuela ke ʻoange kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻa nau kole ka ke fakatokangaʻi kinautolu ki he meʻa ʻe fakamoleʻi ʻe ha tuʻi: ko honau ngaahi foha ko e kau sōtia, ko honau ngaahi ʻofefine ko e kau kaunanga, ko honau ngaahi ngoue mo e ngoue vaine ʻoku tānaki tukuhau, pea ʻi he faai mai ʻa e taimi te nau tangi ai ki ha fakafiemālie. Naʻa nau pehē ʻoku nau loto pē ki ha tuʻi.

Folofola: 1 Samiuela 8:1–22

Akonaki: "Ko e lea ko e "ʻOku ʻi ai ha taha kehe" ʻoku ʻikai ko ha makatuʻunga poto ia ki he ngaahi fili lalahi. Naʻe fakafisi ʻa ʻIsileli ki he pule ʻa e ʻOtuá ʻikai koeʻuhí he naʻe ʻikai ke lavameʻa, ka koeʻuhí he naʻa nau loto ke tatau mo honau kaungāʻapí. Ko e holi ke hoko ko ha meʻa anga-maheni, ke tatau mo e faʻahinga ʻoku ʻi hotau tafaʻakí, ko e taha ia ʻo e ngaahi mālohi fakaʻauha lahi taha ʻi he Tohi Tapú. Naʻe fakatokanga fakahangatonu ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu. Naʻa nau fili pē ki he tuʻí pea akoʻi ʻa e lēsoni ʻi ha founga faingataʻa.

Naʻe Ngaohi ʻe ʻĒlone ʻa e Kiʻi Pulú Koula illustration

26. Naʻe Ngaohi ʻe ʻĒlone ʻa e Kiʻi Pulú Koula

Naʻe ʻi he Moʻunga Sainaí ʻa Mōsese ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu ʻo maʻu ʻa e laó. Naʻe hohaʻa ʻa e kakaí pea nau haʻu kia ʻĒlone mo ha kole: "Ngaohi mai ha ngaahi ʻotuá ke muʻomuʻa ʻiate kitautolu. Ko e tangata ko Mōsese ni naʻá ne ʻomi kitautolu mei ʻIsipité, ʻoku ʻikai te tau ʻilo pe ko e hā kuo hoko kiate ia." Ko ʻĒlone — ko e taulaʻeiki lahi, ko e tokoua ʻo Mōsese, ko ha tangata naʻá ne fakamoʻoni ki he mana kotoa pē ʻo e ʻEkesotosí — naʻá ne tānaki ʻenau ngaahi tautau telinga koula, ngaohi ha kiʻi pulu, pea fanongonongo, "Ko hoʻomou ngaahi ʻotuá eni, ʻIsileli, naʻá ne ʻomi kimoutolu mei ʻIsipité."

Folofola: Ekisoto 32:1–6

Akonaki: Ko e tōnounou ʻa ʻĒlone ʻoku fakaofo koeʻuhí ko ia naʻá ne hoko. Ka ko e fakaʻuhingá ʻoku hangatonu pē: ko e fuoloa ʻo e ʻikai ke ʻi ai ha taki ʻoku hā mai ʻokú ne fakatupu ha hohaʻa ʻoku fie maʻu ha fetongi. ʻI he taimi ʻoku hā ngali mole ai ʻa e meʻa kuo tau falala ki aí — ko ha faifekau, ko ha faiako, ko ha moʻoni — ko e fakamālohi ke kumi ha meʻa ʻoku ala puke mo vave ke muimui ki ai ʻoku lahi ʻaupito. Naʻe fili ʻa ʻĒlone ki he melino mo e fuʻu kakaí ʻo laka hake ʻi he faitōnunga ki he ʻOtuá. ʻOku fehangahangai maʻu pē ʻa e kau takí mo e fili ko ʻení.

Naʻe Fakatau Atu ʻe ʻĪsoa ʻEne Tofiʻa Fakaʻuluaki ki he Supo illustration

27. Naʻe Fakatau Atu ʻe ʻĪsoa ʻEne Tofiʻa Fakaʻuluaki ki he Supo

Naʻe haʻu ʻa ʻĪsoa mei he ngoué ʻoku ongosia mo fiekai. Naʻe ngaohi ʻe Sēkope ha supo lenitile. Naʻe pehē ʻe ʻĪsoa, "Vave, tuku mai ha konga ʻo e supo kulokula ko iá! ʻOku ou fiekai lahi!" Naʻe sio ʻa Sēkope ki he momeniti ko iá pea pehē, "Fakatau mai muʻa ho tofiʻa fakaʻuluakí." Ko e tali ʻa ʻĪsoa ko e taha ia ʻo e ngaahi lea fakaʻauha-kita fakaʻulia taha ʻi he folofolá: "Vakai, ʻoku ou ofi ke mate. Ko e hā hono ʻaonga ʻo e tofiʻa fakaʻuluakí kiate au?" Naʻá ne kai, inu, tuʻu hake, pea ʻalu. ʻOku tānaki mai ʻe he tohi: "Ko ia naʻe manukiʻi ʻe ʻĪsoa ʻene tofiʻa fakaʻuluakí."

Folofola: Senesi 25:29–34

Akonaki: ʻOku ʻikai ha taha ʻe fai ʻene ngaahi fili kovi taha ʻi he taimi ʻoku nau mālōlō ai, kai, pea fakakaukau lelei. Naʻe fai ʻa e fetongi ʻa ʻĪsoá ʻi ha momeniti ʻo e fakaʻauha fakaesino ʻi he taimi naʻe hā ngali fakavavevave ai ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻikai ha ʻaonga ʻo e ngaahi lelei fakaʻatamai ʻi he kahaʻú. Ko e ngaahi fili ʻoku tau fakatomala lahi taha aí ʻoku faʻa fai ia ʻi he taimi ʻoku tau fiekai ai, ongosia, nofo tokotaha, pe manavahē. Langataki ha ngaahi tuʻunga ʻoku taʻofi ai ʻa e ngaahi fili ko iá, he ʻoku ʻikai te ke lava ʻo falala kiate koe ʻi he ngaahi momeniti ko iá.

Ko e Foha Maumau Koloa ʻoku Kole ʻEne Tofiʻa ʻi he ʻAho ʻo Muʻa illustration

28. Ko e Foha Maumau Koloa ʻoku Kole ʻEne Tofiʻa ʻi he ʻAho ʻo Muʻa

Naʻe ʻalu ha foha siʻi ki heʻene tamaí ʻo kole ʻene tofiʻa ʻo e koloá — ki muʻa pea mate ʻa e tamaí. ʻI he anga fakafonua ko iá, ko e meʻa eni naʻe leaʻaki ko e "ʻOku ou holi ke ke mate." Naʻe vahevahe ʻe he tamaí ʻene koloá ki heʻene ongo fohá. Naʻe tānaki ʻe he foha siʻí ʻa e meʻa kotoa pē, ʻalu ki ha fonua mamaʻo, pea maumauʻi kotoa ia ʻi he moʻui fakaʻauha. ʻI he taimi naʻe hoko ai ha honge lahi pea naʻá ne fafanga puaʻa mo fiekai, naʻá ne fakakaukau lelei pea foki mai.

Folofola: Luke 15:11–24

Akonaki: Ko e fehālaaki ʻa e maumau koloá naʻe ʻikai ko e fakamole pē — ko e kole ia ʻo e tauʻatāina ki muʻa pea ʻi ai hono matuʻotuʻa ke puleʻi ia. Ko e tauʻatāina ʻoku ʻikai ʻi ai hono poto ke fakaʻaongaʻi ʻoku ʻikai ko ha tauʻatāina ia; ko ha hala vave ia ki ha faʻahinga fale fakapōpula kehe. Naʻe ngata ʻa e fohá ʻi he ngāue ki he puaʻa ke moʻui pē. Ko e ngaahi koloa naʻá ne fakakaukau te ne fakatauʻatāinaʻi iá naʻe fakaʻauha ia ki muʻa pea ʻi ai hono ʻulungaanga ke fakaʻaongaʻi lelei ia.

Naʻe Kole ʻe he Kau ʻIsilelí ha Kakanoʻi Manu ʻi he Toafa illustration

29. Naʻe Kole ʻe he Kau ʻIsilelí ha Kakanoʻi Manu ʻi he Toafa

ʻI he toafa, naʻe kamata ke holi ʻa e kakai ʻo ʻIsileli ki ha meʻakai kehe. "Ka ne pehē pē naʻa tau maʻu ha kakanoʻi manu ke kai! ʻOku tau manatu ki he ika naʻa tau kai ʻi ʻIsipite taʻetotongi — pea pehē foki ki he kukama, meleni, liki, ʻaniani mo e kaliki. Ka ko eni kuo ʻikai haʻatautolu meʻa ka ko e mana pē ni." Naʻe lōmekina ʻa Mōsese. Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtua ha fanga kuali — ʻo lahi ʻaupito naʻe fakapapanga hake ʻa e fanga manupuna ʻo fua vae tolu hono loloto takatakai ʻi he nofoʻanga ʻo feʻunga mo ha ʻaho kakato ʻe taha hono luelue ki he feituʻu kotoa pē. Naʻe kai fakataʻeʻofa ʻa e kakai. Lolotonga ʻoku kei ʻi honau nifo ʻa e kakanoʻi manu, naʻe vela ʻa e houhau ʻo e ʻOtua kiate kinautolu.

Folofola: Nomipa 11:4–34

Akonaki: Naʻe ʻikai ke fiekai ʻa e kau ʻIsileli — naʻa nau maʻu mana he ʻaho kotoa. Ko e meʻa naʻa nau holi ki ai ko e faikehekehe, fiefia, mo e ngaahi fakafiemālie fakasino ʻo ʻenau moʻui motuʻa, neongo ko e moʻui ko ia ko e nofo pōpula. Ko e anga ʻo e fakalangilangiʻi ʻo hotau tuʻunga motuʻa lolotonga ʻoku tau manukiʻi ʻa hotau tokonaki lolotonga ʻoku tuʻuloa ʻaupito. Ko e meʻa naʻa tau liʻaki ʻoku hā lelei ange maʻu pē mei he mamaʻo.

Naʻe ʻAlu ʻa Pēleami mo e Houʻeiki ʻo Moape illustration

30. Naʻe ʻAlu ʻa Pēleami mo e Houʻeiki ʻo Moape

Naʻe fekauʻi ʻe Pēleki ko e tuʻi ʻo Moape ha houʻeiki kia Pēleami ko e palōfita mo ha totongi ke haʻu ʻo fakamalaʻiaʻi ʻa ʻIsileli. Naʻe tala ʻe he ʻOtua kia Pēleami ke ʻoua naʻa ʻalu. Naʻe tala ʻe Pēleami ki he houʻeiki ʻoku ʻikai te ne lava ʻo haʻu. Naʻe fekauʻi ʻe Pēleki ha houʻeiki fakaʻofoʻofa ange mo ha totongi lahi ange. Naʻe toe fehuʻi ʻa Pēleami ki he ʻOtua. Naʻe pehē ʻe he ʻOtua ʻe lava ke ne ʻalu ka ke ne lea pē ki he meʻa naʻe tala ʻe he ʻOtua kiate ia. Naʻe fakakakano ʻe Pēleami ʻene ʻasi mo ʻalu — pea naʻe vela ʻa e houhau ʻo e ʻOtua koeʻuhi ko ʻene ʻalu. ʻOku fakahā ʻe he tohi naʻe ʻalu ʻa Pēleami koeʻuhi naʻe fie maʻu ʻe ia ʻa e pale.

Folofola: Nomipa 22:1–35; 2 Pita 2:15

Akonaki: Naʻe hokohoko atu ʻa Pēleami ʻene kole kae ʻoua kuo ne maʻu ha faʻahinga ngofua. Ko ha anga ia: ʻoku tau ʻomi ha meʻa ki he ʻOtua, fanongo ki he "ʻikai," pea toki liliu ʻa e kole pe tatali ʻo toe kole, ʻo ʻamanaki ʻe liliu ʻa e tali koeʻuhi kuo liliu siʻisiʻi ʻa e ngaahi tuʻunga. Ka ʻoku faʻa ʻikai ko e tuʻunga ia kuo liliu — ko hotau tuʻunga ʻo e holi. ʻOku ui ʻe he Fuakava Foʻou ʻeni ko e "hala ʻo Pēleami": ko e fakaʻatā ʻo e holi ki he totongi ke fakalakaʻi ʻa e fakahinohino mahino kuo ke maʻu ki muʻa.
Konga 4: Manavahē mo e Veiveiua 10 lesona
Ko e Kau Sipai ʻe Tokofua ʻe Hono Hono ʻo e Fakamatala Kovi illustration

31. Ko e Kau Sipai ʻe Tokofua ʻe Hono Hono ʻo e Fakamatala Kovi

Naʻe fekauʻi ʻe Mōsese ha kau sipai ʻe toko hongofulu mā ua ki Kēnani. Naʻe sio kotoa ʻa e toko hongofulu mā ua ki he fonua tatau — ʻoku tafe ai ʻa e huʻahuhu mo e hone, ʻo fakatupu ha ngaahi fuifui vaine lalahi. Ka ko e toko hongofulu ʻo e toko hongofulu mā ua naʻa nau ʻomi ʻa e fakamatala ko ʻeni: "ʻOku ʻikai te tau lava ʻo ʻohofi ʻa e kakai ko ia; ʻoku nau mālohi ange ʻiate kitautolu. Ko e fonua naʻa tau siviʻi ʻoku ne folo ʻa e faʻahinga ʻoku nofo ai. Ko e kakai kotoa naʻa tau sio ki ai ʻoku nau lalahi ʻaupito. Naʻa tau hā ngali ko e fanga heʻe ʻi hotau mata pē, pea naʻa tau hā tatau pē kiate kinautolu." Ko Kēlepi mo Siosiua pē naʻe ʻikai ke na loto taha.

Folofola: Nomipa 13:25–14:9

Akonaki: Naʻe sio ʻa e tangata ʻe toko hongofulu ki he moʻoni tatau mo e tangata ʻe toko ua pea naʻa nau aʻu ki he fakaʻosiʻanga kehekehe. Ko e faikehekehe naʻe ʻikai ʻi he ngaahi moʻoniʻi meʻa — naʻe moʻoni ʻa e kau fuʻu tangata — ka ʻi he meʻa naʻe fakakau ʻe he kulupu takitaha ki heʻenau fakafuofua. Naʻe ngalo ʻi he toko hongofulu ke fakakau ʻa e ʻOtua ʻi he fakafuofua. Ko e "Naʻa tau hā ngali ko e fanga heʻe ʻi hotau mata pē" ko e kupuʻi lea mahuʻinga ia: ko ʻenau fakakaukau kiate kinautolu pē naʻe fakapapauʻi ʻenau fakaʻosiʻanga ki muʻa pea kamata ʻa e tātā. ʻOku ʻi ai ha founga ʻo e manavahē ke toʻo ʻa e ʻOtua mei he fakatātā.

Naʻe Hola ʻa ʻIlaisia mei Sesipeli illustration

32. Naʻe Hola ʻa ʻIlaisia mei Sesipeli

Naʻe toki ui hifo pē ʻe ʻIlaisia ha afi mei he langi ʻi Moʻunga Kāmele, fakakōkōʻi ʻa e kau palōfita ʻo Pēali, pea fakaʻosi ha laʻalaʻa taʻu tolu. Pea toki fekauʻi ʻe Sesipeli ha pōpoaki kiate ia ʻo pehē ʻe ne fakapoongi ia ʻi loto he houa ʻe uofulu mā fā. Naʻe hola ʻa ʻIlaisia. Naʻe ne hola ki he toafa, nofo ʻi he lalo fuʻu vao, pea kole ke mate: "Kuo lahi ʻaupito, ʻEiki. Toʻo hoku moʻui. ʻOku ʻikai te u lelei ange ʻi hoku ngaahi kui."

Folofola: 1 Tuʻi 19:1–5

Akonaki: Ko e holomui hili ha ikuna lahi fakalaumālie ʻoku moʻoni pea ʻe lava ke tomuʻa ʻilo. Naʻe ʻalu ʻa ʻIlaisia mei heʻene ikuna lahi taha ki he loto-mamahi kakato ʻi ha houa ʻe fāafe-valu. Ko e fakamanamana ʻa Sisepele naʻe ʻikai ke toe fakatuʻutāmaki ange ia ʻi he kau palōfita ʻo Paʻal — ka naʻe ʻikai ha meʻa ʻe toe ʻiate ia. Ko e helaʻia fakaeongoloto mo fakaesino hili ha ngāue fakalaumālie mālohi ʻoku fakatupu ai ha faingofua ke maʻu. Ko e tali ʻa e ʻOtuá naʻe ʻikai ko ha malanga; ko e meʻakai, mohe, mo e mālōlō. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e meʻa ʻoku hā ngali ko ha faingataʻaʻia fakalaumalie ko e moʻoni pē ia ʻoku tala atu ʻe he sino ʻoku ʻataʻatā.

Naʻe ʻAlu ʻa Pita ʻi he Vai, Pea Naʻe Ngoto illustration

33. Naʻe ʻAlu ʻa Pita ʻi he Vai, Pea Naʻe Ngoto

Naʻe ʻalu ʻa Sīsū ki he vaka ʻo e kau ākongá ʻi he vai ʻi he lotolotonga ʻo e pō. Naʻe kalanga ʻa Pita, "ʻEiki, kapau ko koe ia, tala mai ke u haʻu kiate koe ʻi he vai." Naʻe pehē ʻe Sīsū, "Haʻu." Naʻe hifo ʻa Pita mei he vaká ʻo ʻalu ʻi he vai kiate Sīsū. Pea naʻe sio ki he matangí. Naʻá ne manavahē ʻo kamata ke ngoto. "ʻEiki, fakamoʻui au!" Naʻe mafao atu ʻe Sīsū hono nimá ʻo puke ia: "Ko koe ʻoku siʻi hoʻo tuí. Ko e hā naʻá ke veiveiua ai?"

Folofola: Mātiu 14:28–31

Akonaki: Naʻe moʻoni ʻa Pita ʻo ʻalu ʻi he vai. ʻOku manukiʻi ia ʻi heʻene ngotó, ka ko ia pē ʻa e ākonga naʻe hifo mei he vaká. Ko ʻene tōʻia naʻe hoko ʻi he taimi naʻá ne liliu ai hono tokangá mei he Sīsuú ki he matangí. Naʻe ʻikai ke liliu ʻa e ngaahi tuʻungá — naʻe angi ʻa e matangí ki muʻa pea ʻalu ia ki tuʻa. Ko e meʻa naʻe liliú ko e meʻa naʻá ne sio ki aí. ʻI he taimi ʻoku fakatupu ai ʻe he manavahē ke tau liliu hotau tokangá mei he tokotaha naʻa tau falala ki aí ki he palopalema ʻoku takatakai kiate kitautolú, ʻoku tau kamata ke ngoto.

ʻE ʻikai Tui ʻa Tōmasi Taʻeʻiai ha Fakamoʻoni illustration

34. ʻE ʻikai Tui ʻa Tōmasi Taʻeʻiai ha Fakamoʻoni

Naʻe tala ʻe he kau ākonga kehé kia Tōmasi kuo nau mamata ki he Sīsū kuo toetuʻú. Naʻe pehē ʻe Tōmasi, "Ka ʻikai te u sio ki he ngaahi fakaʻilonga faʻoá ʻi hono nimá pea ʻai hoku louhiʻi nimá ki he feituʻu naʻe ʻi ai ʻa e faʻoá, pea ʻai hoku nimá ki hono vaká, ʻe ʻikai te u tui." Hili ha uike ʻe taha naʻe toe hā mai ʻa Sīsū. Naʻá ne tuʻu ʻi he ʻao ʻo Tōmasi ʻo pehē, "ʻAi ho louhiʻi nimá ki heni; sio ki hoku nimá. Mafao atu ho nimá ʻo ʻai ki hoku vaká. Tuku ʻa e veiveiuá pea tui." Naʻe pehē ʻe Tōmasi, "Hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua."

Folofola: Sione 20:24–29

Akonaki: Kuo ui ʻa Tōmasi ko e "Tōmasi veiveiua" ʻi he taʻu ʻe ua afe, ka ko ʻene veiveiuá naʻe faitotonu pea ko ʻene tuí, ʻi heʻene hoko mai, naʻe kakato. Ko e lēsoni heni ʻoku ʻikai ko e veiveiuá ʻoku ʻikai lava ke fakamolemoleʻi — naʻe fetaulaki ʻa Sīsū mo Tōmasi ʻi heʻene veiveiuá pea naʻá ne ʻoange ʻa e meʻa naʻá ne fiemaʻú. Ko e lēsoni ko e fakafisi ke tui taʻeʻiai ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ʻoku ʻai ai koe ki he tuʻunga ʻo e fili ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe lava ke ke tali ai ha meʻa. Naʻe fakafepakiʻi mālie ka mahino ʻe Sīsū ʻa Tōmasi ke tuku ʻa e ʻikai tui ko ha tuʻunga ʻoku nofoʻia.

Naʻe Kole ʻe Kitione ha Ngaahi Fakaʻilonga Lahi illustration

35. Naʻe Kole ʻe Kitione ha Ngaahi Fakaʻilonga Lahi

Naʻe hā mai ha ʻāngelo kia Kitione ʻo ui ia ko ha "toa mālohi." Ko e tali ʻa Kitione ko hono lisi ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻikai lava ai ʻeni: ko hono fāmili naʻe vaivai taha ʻi Manase, ko ia naʻe siʻi taha ʻi hono fāmilí. Naʻe talaʻofa ʻa e ʻOtuá ke ʻiate ia. Naʻe kole ʻe Kitione ha fakaʻilonga. Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ha taha. Pea naʻe fola ʻe Kitione ha fulufuluʻi sipi ʻo kole ki he ʻOtuá ke fakavai ia lolotonga ʻoku mōmoa ʻa e kelekelé. Naʻe fai ʻe he ʻOtuá. Pea naʻá ne kole ʻa e kehé — fulufuluʻi sipi mōmoa, kelekele vai. Naʻe fai foki ʻe he ʻOtuá ia. Pea naʻe kei fiemaʻu pē ʻe Kitione ʻa e ʻOtuá ke ne fakalotolahiʻi ia ʻi ha misi naʻá ne fanongo ki ai ʻi he nofoʻanga ʻo e filí.

Folofola: Fakamaau 6:11–40; 7:9–15

Akonaki: ʻOku fakaivifoʻou ʻa Kitione koeʻuhí ko ia ʻa e faʻifaʻitakiʻanga mahino taha ʻo e tokotaha ʻoku fiemaʻu ha fakapapau ʻe nima ki muʻa pea nau ngāue. Ko e fakaʻilonga kotoa pē naʻe fakalao pea naʻe ʻoange ia ʻe he ʻOtuá ʻi he kātaki. Ka ko e tōʻonga ʻo e fiemaʻu ha fakamoʻoni lahi ange pea lahi ange ki muʻa pea laka ki muʻa ʻe lava ke hoko ia ko ha faʻahinga ʻikai ngāue ʻoku fakakofuʻaki ʻa e fakapotopoto. ʻI ha taimi ʻe niʻihi ko e ngaahi fakapapau ʻoku tau kei kole ki aí ʻoku fekauʻaki ia mo hotau manavahē, ʻikai ko hotau fakakaukau leleí.

Naʻe Lisi ʻe Mōsese ʻEne Ngaahi Fakafisinga ʻi he ʻAkau Tutu illustration

36. Naʻe Lisi ʻe Mōsese ʻEne Ngaahi Fakafisinga ʻi he ʻAkau Tutu

ʻI he hā mai ʻa e ʻOtua kia Mōsese ʻi he ʻakau vela mo ne fekauʻi ia ke ʻalu kia Felo, naʻe ʻoatu ʻe Mōsese ha fakafepaki kehekehe ʻe nima. Ko hai au ke u fai ʻeni? Fēfē kapau te nau ʻeke ho hingoá? Fēfē kapau ʻoku ʻikai te nau tui kiate au? ʻOku ʻikai ko ha tangata lea lelei au — ʻoku ou fakatuai ʻi he leá mo e ʻeleló. Kātaki ʻo fekauʻi ha tokotaha kehe. Naʻe tali ʻe he ʻOtua ʻa e fakafepaki takitaha, ʻo ʻoange ha ngaahi fakaʻilonga, ʻo ʻoange ʻa ʻĒlone ko hono fakafofonga, pea naʻe kei kole pē ʻa Mōsese ke fetongi ia. ʻI he kole fakaʻosi ko iá, oku pehē ʻe he tohi naʻe vela ʻa e houhau ʻo e ʻOtua kia Mōsese.

Folofola: Ekisoto 3:11–4:17

Akonaki: Naʻe ʻikai ko ha ngaahi fakafepaki taʻeʻuhinga ʻa Mōsese — naʻa nau moʻoni. Ko ha tangata kumi ia ʻi ʻIsipite, kuo ne ʻalu ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, pea naʻe ʻikai ko ha tangata lea lelei moʻoni ia. Ka naʻe kuo ʻosi tali ʻe he ʻOtua ʻa e ngaahi hohaʻa kotoa pē ki muʻa pea toki fakahā ia ʻe Mōsese. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e fetalanoaʻaki fuoloa mo ha ui pau ʻoku ʻikai ko ha loto-fakatōkilalo — ko e manavahē ia ʻoku fakapulipuliʻi ko ha loto-fakatōkilalo. ʻOku ʻikai ke faʻa kātaki fuoloa ʻa e ʻOtua ki he fakafisi ke kamata.

Ko Siona ʻoku Hola mei Ninive illustration

37. Ko Siona ʻoku Hola mei Ninive

Naʻe tala ʻe he ʻOtua kia Siona ke ʻalu ki Ninive — ko e kolomuʻa ʻo ʻAsīlia, ko ha puleʻanga fakamālohi naʻe fili ʻo ʻIsileli — pea malangaʻi hono fulikivanú. Naʻe vave pē ʻa e tohi ʻa Siona ha pāsese ʻi ha vaka ʻoku ʻalu ki Tasisi: ko e tafaʻaki kehe pē. Naʻe tupu hake ha matangi lahi. Naʻe toki lī ʻe he kau folau ʻa Siona ki tuʻa ʻi he vaka ʻi heʻene kole pē. Naʻe folo ia ʻe ha ika lahi. ʻI he ʻaho ʻe tolu ki mui ai naʻe lua ia ʻe he ika ki he fonua mōmoa. Naʻe ʻalu ia ki Ninive.

Folofola: Siona 1:1–17

Akonaki: Naʻe ʻikai hola ʻa Siona koeʻuhí naʻá ne veiveiua ki he mālohi ʻo e ʻOtua. Naʻá ne hola koeʻuhí, ʻo hangē ko ʻene fakamoʻoniʻi ki mui ai, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku anga-ʻofa mo anga-fakatokilalo ʻa e ʻOtua pea te ne fakamolemoleʻi ʻa Ninive kapau te nau fakatomala — pea naʻe ʻikai te ne loto ki ai. Naʻá ne hola mei he talangofua naʻá ne ʻikai loto ki ai. ʻOku faingofua pē ke talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻoku tau loto ki ai. Ko e ʻahiʻahi faingataʻa ange ko e talangofua ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ʻoku fuʻu anga-ʻofa ʻa e ʻOtua ki he kakai ʻoku tau tui ʻoku ʻikai te nau taau mo ia.

ʻOku Houhau ʻa Siona ʻi he Fakahaofi ʻe he ʻOtua ʻa Ninive illustration

38. ʻOku Houhau ʻa Siona ʻi he Fakahaofi ʻe he ʻOtua ʻa Ninive

Naʻe fakatomala ʻa Ninive. Naʻe ʻaukai ʻa e kolo kotoa, ʻo tui ʻa e kofu tangi, pea tafoki mei heʻenau ngaahi founga kovi. Naʻe fakafoki ʻa e ʻOtua. Naʻe fuʻu houhau ʻa Siona. Naʻá ne ʻalu ki tuʻa ʻi he koló ʻo tangutu hifo ke sio pe ko e hā te ne hoko, ʻoku kei ʻamanaki pē ki he fakaʻauha. Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ha ʻakau ke tupu pea ʻoange kiate ia ha malumalu; pea toki tāmateʻi ʻa e ʻakau. Naʻe tangi ʻa Siona ki he ʻakau ʻo lahi ange ʻi he kakai ʻe 120,000 ʻi loto ʻi he koló. Ko e fehuʻi fakaʻosi ʻa e ʻOtua kia Siona ʻoku ʻikai tali: "ʻIkai ʻoku totonu ke u tokanga ki he kolo lahi ko Ninive?"

Folofola: Siona 3:10–4:11

Akonaki: ʻOku fakahā ʻe he houhau ʻo Siona ha malava fakaoli ʻi he kakai lotu: ke tokanga lahi ange ki he ngaahi ʻakau — fiemālie, anga fakalelei, ngaahi fili — ʻi he kakai. Ko ʻene anga-fakatokilalo ki heʻene malumalu pē ʻoʻona naʻe lahi ange ia ʻi heʻene anga-fakatokilalo ki ha kolo ʻo e kakai. ʻOku taau ke fehuʻi fakamātoato pe ko e ngaahi meʻa ʻoku ueʻi kitautolu ki he mamahi mo e houhau ʻoku feʻunga mo e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní.

ʻOku Manavahē ʻa e Kau ʻAposetolo ʻi he Matangi illustration

39. ʻOku Manavahē ʻa e Kau ʻAposetolo ʻi he Matangi

Naʻe mohe ʻa Sīsū ʻi he taumuli ʻo e vaká lolotonga ia ʻoku tupu hake ha matangi lahi pea ʻoku tafia ia ʻe he ngaahi peau. Naʻe fafangu ia ʻe he kau ākonga: "ʻEiki, fakahaofi kimautolu! Te mau malemo!" Naʻe fehuʻi ʻe Sīsū pe ko e hā naʻa nau manavahē ai, pea toki valokiʻi ʻa e ngaahi matangi mo e ngaahi peau, pea naʻe nonga kakato ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻe ofo ʻa e kau ākonga pea nau fehuʻi, "Ko e tangata fēfē ʻeni?"

Folofola: Mātiu 8:23–27

Akonaki: Naʻe ʻi he vaka ʻa e kau ākonga mo Sīsū. Naʻá ne mohe, ʻa ia ʻoku ʻuhinga iá naʻe ʻikai ko ha tuʻutāmaki ʻa e matangi ʻoku fiemaʻu ai ʻene tokangá — ko e ʻeá pē ia. Ko ʻenau manavahē naʻe moʻoni pea mahino, ka naʻa nau fafangu ia ʻi he fakakaukau ʻoku ʻikai lava ke fakaʻehiʻehi mei he fakatamaki. ʻI he taimi ʻoku tau ʻi he vaka mo Sīsū pea hoko mai ha matangi, ko e fehuʻi ʻoku ʻikai pe te tau ongoʻi manavahē. Ko e fehuʻi ko e hā ʻa e fakaʻosiʻanga ʻoku tau toʻo fekauʻaki mo e matangi ʻi he ʻiloʻi pe ko e vaka ʻo hai ʻoku tau ʻi aí.

Naʻe Manavahē ʻa Pita ki he Kautaha Kosi illustration

40. Naʻe Manavahē ʻa Pita ki he Kautaha Kosi

Naʻe kai fakahāhā ʻa Pita mo e kau tui Senitaile ʻi ʻAnitioke — ko ha sitepu lahi ia mei he ngaahi lao kai faka-Siu. ʻI he aʻu mai ʻa e niʻihi mei he kulupu ʻo Sēmisi ʻi Selūsalema, naʻe kamata ke mavahe mo fakamavaheʻi ʻe Pita ia, ʻi heʻene manavahē kiate kinautolu ʻi he kulupu kosi. Naʻe kau ʻa e kau tui Siu kehe ki heʻene mālualoi, pea naʻe taki fakahekehekeʻi foki ʻa Pānapasa. Naʻe fepaki ʻa Paula mo Pita ʻi hono fofonga ʻi he kakaí, koeʻuhí he naʻe fakaʻauha ʻe he ʻulungāanga ʻo Pita ʻa e pōpoaki tefito ʻo e ongoongoleleí.

Folofola: Kālatia 2:11–14

Akonaki: Naʻe ʻilo lelei ange ʻa Pita. Naʻá ne maʻu ʻa e vīsone fekauʻaki mo e ngaahi meʻakai maʻa mo taʻemaʻa. Naʻá ne sio ki he fāmili ʻo Koneliusi ʻoku nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ʻi he malumalu ʻo e fakakikihi fakasōsiale mei ha kulupu pau, naʻe fakahāhā ʻene liliu ʻa e ʻulungāanga naʻe fiemaʻu ʻe heʻene teolosia. Naʻe ʻikai te ne liliu hono ngaahi tui — naʻá ne liliu hono ʻulungāanga ke fakafiemālieʻi kinautolu naʻe mamata. Ko e loto-foʻi makehe eni ʻo e moʻui ʻi ha founga ʻe taha ʻi he mamata mai ʻa e niʻihi, pea ʻi ha founga kehe ʻi he ʻikai ke nau mamata mai.
Konga 5: Ngaahi Fetuʻutaki Vaivai mo e Ngaahi Tākiekina Kovi 10 lesona
Naʻe Mali ʻa Solomone mo e Ngaahi Uaifi ʻe Fitungeau illustration

41. Naʻe Mali ʻa Solomone mo e Ngaahi Uaifi ʻe Fitungeau

Naʻe ʻofa ʻa Solomone ki he ngaahi fefine muli lahi — ko e ʻofefine ʻo Felo, ko e ngaahi fefine ʻo e Moapí, ʻAmoní, ʻĪtomí, Saitoní, mo e Hití. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki ʻĪsaeli ke ʻoua naʻa nau mali fakataha mo e ngaahi puleʻanga ko ʻení koeʻuhí he te nau fakatafoki ʻa e loto ʻo e kau ʻĪsaelí ki heʻenau ngaahi ʻotuá. Naʻe pīkitai ʻa Solomone kiate kinautolu ʻi he ʻofa. ʻI heʻene motuʻa, naʻe fakatafoki ʻe hono ngaahi uaifí hono loto ki he ngaahi ʻotua kehe — ʻAsitōleti, Moloke, Kemosi. Naʻá ne langa ha ngaahi potu māʻolunga ki heʻenau ngaahi ʻotuá pea tutu ʻa e ʻinisēnisi mo ʻatu ha ngaahi feilaulau kiate kinautolu.

Folofola: 1 Tuʻi 11:1–13

Akonaki: Naʻe ʻikai ke kamata ʻa Solomone ke lotu ki he ngaahi ʻaitolí. Naʻá ne kamata ke faʻu ha ngaahi fetuʻutaki fakapolitikale mo fakafiemālieʻi ʻa e holi fakafoʻituituí, pea naʻe muimui mai ʻa e teolosia. Ko e kakai ʻoku tau fili ke moʻui fakataha mo kinautolu ʻoku ofi taha te nau fakatupu ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki ai ʻi he lolotonga ʻo e taimí, tatau ai pē pe ko e hā ʻoku tau fakataumuʻa ki ai. ʻOku ʻikai ke aʻu mai ʻa e tākiekina ʻi he tuʻunga ko ha fepaki fakaofo — ʻoku aʻu mai māmālie, ʻo fakafou ʻi he fetuʻutaki, tōʻonga, pea mo e fakaleleiʻi māmālie ʻo e meʻa naʻe ʻikai tali ki muʻa.

Naʻe Mali ʻa Sāmisone mo ha Fefine Filisitia illustration

42. Naʻe Mali ʻa Sāmisone mo ha Fefine Filisitia

Naʻe ʻalu hifo ʻa Sāmisone ki Timina ʻo ne sio ki ha fefine Filisitia naʻá ne fakaʻofoʻofaʻia ai. Naʻá ne foki ki ʻapi ʻo tala ki heʻene ongo mātuʻá, "ʻOmi ia kiate au ke hoko ko hoku uaifi." Naʻe fakafepaki ʻa ʻene ongo mātuʻá: naʻe ʻikai ha fefine ʻe tali ʻi honau kakai ʻonautolú? Ko e ʻuhinga ʻo e fakafepaki ʻa Sāmisoné ko ʻene pehē naʻe "tonu ia" kiate ia. ʻOku tānaki mai ʻe he tohi tapú ko e meʻa ko ʻení naʻe ʻi he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá — ka ko e meʻa ʻoku hoko mai ko ha ngaahi fakafepaki, fakamālohi, mo e mole ʻoku hoko fakahangatonu mei he fili ko ʻení.

Folofola: Fakamaau 14:1–4

Akonaki: "Naʻe hā mai ʻoku totonu ia kiate au" ʻoku ʻikai ko ha fakavaʻe feʻunga ia ki ha fili lahi ʻi he moʻuí. Ko e ngaahi fili fakafetuʻutaki ʻa Sāmisoné naʻe fakahoko kakato ia ʻe he meʻa naʻá ne fakaʻofoʻofaʻia ai ʻi he taimi ko iá. Ko hono mālohi fakaesino makehé naʻe fakatahaʻi ia mo ha vaivai fakafetuʻutaki fakaofo — naʻá ne falala tuʻo lahi ki he kakai naʻe fakahaaʻi ʻoku ʻikai lava ke falalaʻanga, koeʻuhí he naʻe ikunaʻi ʻe hono holí ʻa ʻene fakakaukau leleí.

Naʻe Tala ʻe Sāmisone ʻa ʻene Fakapulipulí kia Tēlila illustration

43. Naʻe Tala ʻe Sāmisone ʻa ʻene Fakapulipulí kia Tēlila

Naʻe ʻosi feinga tuʻo tolu ʻa Tēlila ke ʻiloʻi ʻa e maʻuʻanga mālohi ʻo Sāmisone — ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne loi ai, naʻá ne haʻi ia ʻo fakatatau ki heʻene loí, pea ui ki he kau Filisitia. Tuʻo tolu. Hili ʻa e taʻeʻaonga hono tolú naʻá ne pehē, "ʻE lava fēfē ke ke pehē, 'ʻOku ou ʻofa kiate koe,' kae ʻikai te ke falala mai kiate au?" Naʻá ne fakamamahiʻi ia ʻi he ʻaho kotoa pē kae ʻoua kuó ne fiu ʻaupito. ʻI he ngataʻangá naʻá ne tala ange kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻá ne kosi hono ʻulú lolotonga ʻene mohe. Naʻe ʻikai te ne ʻilo kuo liʻaki ia ʻe he ʻOtuá.

Folofola: Fakamaau 16:4–21

Akonaki: Naʻe ʻilo ʻe Sāmisone naʻe ngāue ʻa Tēlila maʻa hono ngaahi filí. Naʻá ne mamata ki heʻene feinga ke lavakiʻi ia tuʻo tolu ʻo ʻikai ha nunuʻa kiate ia. Pea naʻá ne tala ange pē kiate ia koeʻuhí naʻá ne fakafōtunga ʻa e kole ko ha sivi ʻo e ʻofa. Ko e fakakikihi ʻo e "kapau ʻokú ke ʻofa mai kiate au te ke tala mai" kuo fuoloa. ʻOku ne fakaʻaongaʻi ʻa e ʻofa moʻoní ke maʻu ha fakangofua ʻa ia ʻe ʻikai ʻaupito ʻe foaki ʻe he tokotahá kapau naʻá ne fakakaukau lelei.

Naʻe Fili ʻa Lote ke Nofo Ofi ki Sōtoma illustration

44. Naʻe Fili ʻa Lote ke Nofo Ofi ki Sōtoma

ʻI he taimi naʻe felotoi ai ʻa ʻĒpalahame mo Lote ke fakamavaheʻi honau ngaahi tākangá mo e ngaahi fāmilí ke fakaʻehiʻehi mei he fekeʻikeʻí, naʻe ʻoange ʻe ʻĒpalahame kiate Lote ʻa e fili ʻuluaki ʻo e fonuá. Naʻe sio takai ʻa Lote pea sio ki he potu vaotaa kotoa ʻo Sioatani — naʻe lelei hono fakavaiʻí pea mahu, hangē ko e ngoueʻanga ʻo e ʻEikí. Naʻá ne fili ʻa e feituʻu ko iá. ʻOku tānaki mai ʻe he tohi tapú ha fakaikiiki: naʻá ne fokotuʻu hono ngaahi tēnití ʻo ofi ki Sōtoma. Pea ʻi he vahe hono hokó: naʻe nofo ʻa Lote ʻi Sōtoma. Ko e liliu mei he "ofi" ki he "ʻi loto" naʻe fakangatangata pea ʻikai ha meʻa makehe.

Folofola: Senesi 13:10–13; 19:1

Akonaki: Naʻe fili ʻe Lote ʻa e fonuá koeʻuhí ko hono fua leleí, ʻikai ko hono anga fakafonuá. Ko e fulikivanu ʻo Sōtomá naʻe ʻikai ko hono fakakaukau tefito ia. Ka ko e ofi ki ha anga fakafonua ʻoku ne faʻu koe ʻo lahi ange ʻi hoʻo faʻu ia. Ko e ʻulungāanga ʻo hono ngaahi ʻofefiné hili ʻa Sōtoma ʻoku fakahaaʻi ai kuo hū ʻa e koló kiate kinaua. Ko e ngaahi meʻa ʻoku tau fili ke nofo ofi ki ai koeʻuhí ko e ngaahi ʻuhinga fakaʻikonomika pe ngaahi ʻuhinga ʻaonga — ʻo ʻikai fakakau ai honau ʻātakaí fakalaumālie — ʻoku nau hoko ko e ngaahi meʻa ʻoku tau nofo ʻi loto ai.

Naʻe Fekauʻaki ʻa Sihosafate mo Tuʻi ʻĒhapi illustration

45. Naʻe Fekauʻaki ʻa Sihosafate mo Tuʻi ʻĒhapi

Ko Sihosafate, ko ha tuʻi anga-fakaʻotua ʻo Siuta, naʻá ne fai ha fekauʻaki fakamaʻu mali mo e fale fulikivanu ʻo ʻĒhapi ʻi ʻIsileli. Naʻá ne kau mo ʻĒhapi ʻi ha feingatau fakakautau, neongo ʻa e fakatokanga ʻa ha palōfita, pea naʻe meimei mate ai ʻi he taimi naʻe halaʻi ai ia ʻe he kau Sīliá ko ʻĒhapi. ʻI heʻene foki ki ʻapí, naʻe fepaki ha palōfita mo ia: "ʻE totonu ke ke tokoniʻi ʻa e fulikivanú pea ʻofa kiate kinautolu ʻoku fehiʻa ki he ʻEikí? Koeʻuhí ko ʻení, ʻoku ʻiate koe ʻa e houhau ʻo e ʻEikí." Naʻe hokohoko atu ʻa Sihosafate ʻo fai ha ngaahi fekauʻaki meimei tatau hili iá.

Folofola: 2 Kalonikali 18:1–3; 19:1–3

Akonaki: Naʻe ʻofa moʻoni ʻa Sihosafate ki he ʻOtuá pea naʻe moʻoni ʻene vaivai ki he ngaahi vā fetuʻutaki fakapolitiki ʻaonga mo e kakai naʻe ʻikai. Ko ʻene ngaahi fekauʻaki mo e fāmili ʻo ʻĒhapí naʻe iku ʻo fakaʻauha ʻa e toʻutangata hoko. Ko e ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku tau faí koeʻuhí ko e ngaahi ʻaonga fakangāué ʻoku nau ʻave ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo e tafaʻaki ʻe tahá ki hotau ngaahi fāmilí mo e ngaahi kautahá, tatau pē pe ʻoku tau taumuʻa ki ai pe ʻikai.

Naʻe Fai Faleʻi ʻa Lehopoame mei Hono Ngaahi Kaungāmeʻa illustration

46. Naʻe Fai Faleʻi ʻa Lehopoame mei Hono Ngaahi Kaungāmeʻa

ʻI he taimi naʻe kole ai ʻa e kakaí kia Lehopoame ke fakamaʻamaʻa honau kavengá, naʻá ne fefaleʻaki mo e kau mātuʻá ʻa ia naʻe pehē ke fanongo ki he kakaí. Pea naʻá ne ʻalu ki he kau talavou naʻá ne tupu hake mo iá, pea naʻa nau pehē ke foki mai ʻo lahi ange. Naʻá ne liʻaki ʻa e faleʻi ʻa e kau mātuʻá, ʻikai koeʻuhí naʻe hala ʻenau faleʻí ka koeʻuhí naʻe lelei ange ʻa e ongo ʻo e faleʻi ʻa hono ngaahi kaungāmeʻa kei siʻí. Naʻá ne tala ki he kakaí, "Ko hoku kiʻi louhiʻi nimá ʻoku lahi ange ʻi he kongaloto ʻo ʻeku tamaí. Naʻe ʻai ʻe heʻeku tamaí ha ʻioke mamafa kiate kimoutolu; te u toe fakalahi ange ia."

Folofola: 1 Tuʻi 12:6–16

Akonaki: Naʻe fili ʻe Lehopoame ha faleʻi naʻe tatau mo hono ongoʻi loto kae ʻikai ko ha faleʻi naʻe tatau mo e moʻoní. Ko ʻeni ʻa e fakatuʻutāmaki tefito ʻo e fakatahaʻi pē koe mo e kakai ʻoku nau fakakaukau tatau mo koe: te nau fakapapauʻi koe ʻi he taimi ʻokú ke fie fakafepakiʻi aí, pea ʻe ongoʻi pau ʻa e olá kae ʻoua kuo holoki. Ko e kau faleʻi ʻoku nau tala atu ʻa e meʻa ʻokú ke fie fanongo ki aí ʻoku nau faingataʻa ke tokoniʻi koe ke tauhi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻu.

Ko Temasi ʻoku Ne Liʻaki ʻa Paula illustration

47. Ko Temasi ʻoku Ne Liʻaki ʻa Paula

Ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí, ʻi heʻene tohi hono ua kia Timote, naʻe tohi ʻa Paula mo ha loto-mamahi taʻe-veiveiua: "Ko Temasi, koeʻuhi ko ʻene ʻofa ki he māmani ko ʻeni, kuó ne liʻaki au pea kuó ne ʻalu ki Tesalonaika." Naʻe hoko ʻa Temasi ko ha kaungāmeʻa falalaʻanga — ʻoku lave kiate ia fakataha mo Luke ʻi he tohi ʻa Paula ki he kau Kolose. ʻI ha feituʻu ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi tohi ko iá, naʻe lahi ange ʻa e toho ʻo e māmani lolotongá ʻi he totongi ʻo e ngāue fakafaifekaú.

Folofola: 2 Timote 4:10; Kolose 4:14; Filimone 1:24

Akonaki: Naʻe ʻikai ke tō ʻa Temasi ʻi ha tōlalo fakapuleʻanga fakaofo. Naʻá ne mavahe pē. Naʻá ne foki ki ha kolo. Ko e ʻofa ki he māmani lolotongá ʻoku faʻa ʻikai ke leʻo-lahi; ʻoku faʻa fakalongolongo pē — ko ha toe fokotuʻutuʻu māmālie ʻo e ngaahi meʻa mahuʻingá ki he fiemālie, malu, mo e moʻui ʻoku ongoʻi vave ange hono totongí. ʻOku ʻikai ha taha ʻe fanongonongo ʻa e taimi ʻoku nau kamata ai ke ʻuluaki ʻa e māmaní. ʻOku fakatokangaʻi ia ʻi he hili iá, ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha taha naʻe ʻi ai ki muʻa.

Ko Maʻake ʻoku Ne Liʻaki ʻa e Ngāue Fakafaifekaú illustration

48. Ko Maʻake ʻoku Ne Liʻaki ʻa e Ngāue Fakafaifekaú

Naʻe ʻalu fakataha ʻa Sione Maʻake mo Paula mo Panepasa ʻi heʻena ʻuluaki folau fakafaifekaú. ʻI heʻena aʻu ki Peaka ʻi Pamifilia, naʻe liʻaki kinaua ʻe Maʻake ʻo foki ki Selūsalema. ʻOku ʻikai ʻaupito ke tala mai kiate kitautolu pe ko e hā hono ʻuhingá. Ki mui ai, ʻi he loto ʻa Panepasa ke ʻave ʻa Maʻake ʻi he folau hono ua, naʻe fakafisi ʻa Paula — naʻe mālohi ʻa e feʻekeʻekeaʻakí ke vahevahe tuʻuloa ʻa Paula mo Panepasa, ko e ongo hoa ngāue lelei taha ʻi he hisitōlia ʻo e siasí. Faifai atu pē naʻe fakalelei ʻa Paula mo Maʻake ʻo ne ui ia ko e tokoni.

Folofola: Ngāue 13:13; 15:36–41; 2 Timote 4:11

Akonaki: Ko e liʻaki ʻe Maʻake naʻe fakamālohiʻi ia ʻi he taimi nounou — naʻe ʻikai ke ʻave ia ʻe Paula. Ka ʻoku ʻikai ke ngata ai ʻa e talanoá. Naʻe hoko ʻa Maʻake ko e faʻu tohi ʻo ha ongoongolelei pea naʻe toe fakafoki ia ki he kulupu ʻo Paula. ʻOku ua ʻa e tafaʻaki ʻo e lēsoní: ko e tōlalo vave ʻi ha fuakava ʻoku ʻikai ke ne fakamatalaʻi tuʻuloa koe, ka ʻoku ʻi ai hono ngaahi nunuʻa moʻoni lolotonga ʻoku toe langa hake ʻa e falalá.

Naʻe Fekauʻaki ʻa ʻIsileli ʻi Peori ʻo Paʻalí illustration

49. Naʻe Fekauʻaki ʻa ʻIsileli ʻi Peori ʻo Paʻalí

Lolotonga ʻoku nofo ʻa ʻIsileli ofi ki Moape, naʻe kamata ke fehokotaki fakasino ʻa e kau tangatá mo e kau fefine Moape. Naʻe toki fakaafeʻi kinautolu ʻe he kau fefiné ke fai feilaulau ki heʻenau ngaahi ʻotua. Naʻe kai ʻa ʻIsileli ʻo punou ki he Paʻali ʻo Peori. Naʻe hoko mai ha mahaki fakaʻauha. Ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa ko ʻení naʻe ʻikai ko e teolosia — naʻe kamata ia ʻaki ha ngaahi vā fetuʻutaki naʻe ʻi ai hono ngaahi nunuʻa fakalaumālie naʻe ʻikai ke fakakaukauʻi ʻi he kamataʻangá.

Folofola: Ngaahi Fika 25:1–9

Akonaki: Ko e sīpinga heni ko e vā fetuʻutaki → ouau → fakaʻauha. Naʻe ʻikai ha tangata ʻIsileli ʻe palani ke punou ki he Paʻalí. Naʻa nau kamata ʻaki ha ngaahi vā fetuʻutaki naʻe ʻomi ai kinautolu ki he ngaahi feituʻu fakasōsiale mo ha ngaahi ʻulungāanga kehekehe, pea naʻe hoko mai ʻa e lotú ko ha fua ʻo e kau ki aí. Ko e ngaahi fili fakasōsiale mo e vā fetuʻutaki ʻoku tau faí ki muʻa fuoloa pea toki hoko ha meʻa fakalaumālie ʻoku hā mahinó ʻoku faʻa hoko ko e ngaahi fili fakalaumālie mahuʻinga taha ʻoku tau faí.

Ko e Foha ʻo Sihosafate ʻoku Ne Mali ki he Fāmili ʻo ʻEhapí illustration

50. Ko e Foha ʻo Sihosafate ʻoku Ne Mali ki he Fāmili ʻo ʻEhapí

Naʻe fai ʻe Sihosafate ha fuakava mali ʻi he vahaʻa ʻo hono foha ko Siholami mo ʻAtalia, ko e ʻofefine ʻo ʻEhapi mo Sisepele. Naʻe pule ʻa Siholami ʻo ne tāmateʻi leva hono ngaahi tokoua kotoa. ʻI he mate ʻa Siholami, naʻe hoko hono foha ko ʻAhasia ko e tuʻi ʻo ne ʻalu ʻi he ngaahi founga ʻo e fale ʻo ʻEhapi "koeʻuhi naʻe fakalotolahiʻi ia ʻe heʻene faʻeé ke fai kovi." ʻI he mate ʻa ʻAhasia, naʻe puke ʻe ʻAtalia ʻa e nofoʻangá ʻo feinga ke tāmateʻi ʻa e ngaahi hako fakatuʻi kotoa.

Folofola: 2 Kalonikali 21:4–6; 22:1–4; 22:10

Akonaki: Ko e ngaahi nunuʻa ʻo e feohi ʻa Sihosafate naʻe ʻikai ke hoko ʻi hono puleʻangá ka ʻi heʻene fānaú mo e makapuna. Ko e tokotaha ʻokú ke mali mo ia pe ko hoʻo fānaú ʻoku nau fua ʻa e ngaahi ʻulungāanga, ngaahi tōʻonga, mo e ngaahi fakaʻapaʻapa ʻo honau fāmilí ki he toʻutangata hoko. Ko e ngaahi fili mahuʻinga taha ʻoku faʻa ko e ngaahi fili ia ʻoku fuoloa taha honau ngaahi nunuʻa ke hoko.
Konga 6: Meheka mo e Fakafehoanaki 8 lesona
Ko e Meheka ʻa Keini kia ʻĒpeli illustration

51. Ko e Meheka ʻa Keini kia ʻĒpeli

Naʻe ʻomi ʻe Keini ha feilaulau fuaʻiʻakau ki he ʻOtuá. Naʻe ʻomi ʻe ʻĒpeli ha ngaahi konga ngako mei he ʻuluaki fānau ʻo ʻene tākangá. Naʻe fakaʻamu lelei ʻa e ʻOtuá ki he feilaulau ʻa ʻĒpelí kae ʻikai ki he feilaulau ʻa Keiní. Naʻe ʻita lahi ʻa Keini pea naʻe lōloa hono fofongá. Naʻe fehuʻi hangatonu ʻa e ʻOtuá kiate ia: "Ko e hā ʻoku ke ʻita ai? Ko e hā ʻoku lōloa ai ho fofongá? Kapau te ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonu, ʻikai ʻe tali koe?" Ka ʻi heʻene siviʻi ʻene feilaulau pē ʻaʻaná, naʻe tokanga ʻa Keini ki he tali ʻo hono tokouá.

Folofola: Senesi 4:3–8

Akonaki: Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia Keini ha hala kehekehe māʻalaʻala: fai ʻa e meʻa ʻoku totonu. Ko e palopalema naʻe ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá naʻe ʻikai ko e lavameʻa ʻa ʻĒpelí ka ko e tali ʻa Keini ki he lavameʻa ko iá ʻaki ha tokanga ki lalo — naʻá ne sio ki hono tokouá kae ʻikai ki heʻene ngaahi fili pē ʻaʻaná. ʻOku faʻa ʻikai ke ueʻi kitautolu ʻe he meheká ke tau fakaleleiʻi; ʻoku meimei ke ne fakahangatonu maʻu pē hotau mālohí ki he tokotaha ʻoku tau meheka ki ai kae ʻikai ki he liliu ʻoku tau fie maʻú.

Ko e Ngaahi Tokoua ʻo Siosefa ʻoku Nau Fakatau Atu Ia ki he Popula illustration

52. Ko e Ngaahi Tokoua ʻo Siosefa ʻoku Nau Fakatau Atu Ia ki he Popula

Ko e fakafehoanaki ʻa Sēkope kia Siosefa naʻe fakatupu ai ʻa e nunuʻa ʻoku faʻa hoko: ko hono ngaahi tokouá "naʻa nau fehiʻa kiate ia pea ʻikai lava ke nau leaʻaki ha lea anga-lelei kiate ia." ʻI he ʻoange ʻe Sēkope kia Siosefa ʻa e kofu teuteu, "naʻa nau fehiʻa lahi ange ai kiate ia." ʻI he vahevahe ʻe Siosefa ʻene ngaahi misi fekauʻaki mo kinautolu ʻoku punou kiate ia, "naʻa nau fehiʻa lahi ange ai kiate ia koeʻuhi ko ʻene misí." Ko e meheka naʻe tupu ʻi he ʻātakai ko iá naʻe iku ai ki heʻenau lī ia ki ha luo pea fakatau atu ia ki he kau fakatau pōpulá.

Folofola: Senesi 37:3–28

Akonaki: Ko e fehiʻa ʻa e fanga tokouá naʻe fafangaʻi ia ʻe he fakafehoanaki hā mai ʻa ʻenau tamaí. Ko e meʻa naʻe tūtuuʻi ʻe Sēkope ʻi he fakafehoanaki, naʻe utu ia ʻi he maumau ʻo e fāmilí. Ka ko e fili ʻa e fanga tokouá ke ngāueʻi ʻenau meheká ko ʻenau pē ia. Naʻe lava ke nau fakahingoa ia, fakahangatonu ia, pe puleʻi ia. Ka ʻi heʻene peheé, naʻa nau fafanga ia ʻo aʻu ki he hoko ia ko ha meʻa naʻa nau lava ke ngāueʻi. Ko e meheka ʻoku ʻikai ke siviʻi ʻoku ʻikai ke nofo pē ʻi he ongoʻi — ʻoku iku ia ki he ngāue.

Ko e Meheka ʻa Saula kia Tēvita illustration

53. Ko e Meheka ʻa Saula kia Tēvita

Hili ʻa e tāmateʻi ʻe Tēvita ʻa Kolaia, naʻe hū mai ʻa e kau fefine ʻo ʻIsilelí ʻo hiva: "Kuo tāmateʻi ʻe Saula ʻa ʻene ngaahi afe, pea ʻe Tēvita ʻa ʻene ngaahi mano." Mei he ʻaho ko iá, naʻe tokanga meheka ʻa Saula kia Tēvita. Naʻá ne feinga ke fakamau ʻa Tēvita ki he holisi ʻaki ha tao. Naʻá ne toʻo ʻa Tēvita mei hono ʻaó pea ʻoange kiate ia ha tuʻutuʻuni fakakautau — ʻo ʻamanaki te ne mate ʻi he taú. Naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e mali ʻa Tēvita ke fakaʻatā ia ki he fakatuʻutāmaki. ʻI he taimi kotoa pē naʻe lavameʻa ai ʻa Tēvita, naʻe fehiʻa lahi ange ʻa Saula kiate ia.

Folofola: 1 Sāmiuela 18:6–16

Akonaki: Ko e meheka ʻa Saula naʻe kamata ia ʻaki ha hiva. Ko ha fakafehoanaki pē taha, naʻe fanongoa ʻi ha momeniti ʻo ʻene vaivai pē ʻaʻaná, naʻe nofo ia pea ʻikai toe mavahe. Naʻá ne fakamoleki ʻa e ngaahi taʻu ʻo hono puleʻangá ʻi he tokanga lahi ki ha taha naʻá ne ngaohi ko ha fakafepaki, lolotonga ia naʻe liʻaki ʻa e ngāue moʻoni ʻo e puleʻangá. ʻOku ʻi ai ha malava makehe ʻo e meheká ke fakahangatonu kotoa ʻa e mālohi ʻo ha tokotaha ki ha fakafepaki, ʻo liʻaki ʻa e ngāue moʻoní.

Ko e Fīfīʻa ʻo e Tokoua Lahí illustration

54. Ko e Fīfīʻa ʻo e Tokoua Lahí

ʻI he foki mai ʻa e foha maumau koloá pea fai ʻe he tamaí ha katoanga, naʻe haʻu ʻa e tokoua lahí mei he ngoué ʻo fanongo ki he hiva mo e hula. ʻI heʻene ʻiloʻi e meʻa naʻe hokó, naʻe ʻita ia ʻo ʻikai ke fie hū ki loto. Naʻá ne tala ki heʻene tamaí: "Ko e ngaahi taʻu kotoa ko ʻení kuó u ngāue pōpula ai kiate koe pea ʻikai te u talangataʻa ki hoʻo ngaahi fekaú. Ka naʻe ʻikai te ke ʻoatu ha kiʻi kosi kiate au ke u katoanga mo hoku ngaahi kaungāmeʻá. Ka ʻi he foki mai ʻa e foha ko ʻeni ʻoʻou hili ʻene maumauʻi hoʻo koloá mo e kau fefine fai feʻauakí, kuó ke tāmateʻi ʻa e kiʻi pulu sinó maʻana!"

Folofola: Luka 15:25–32

Akonaki: Naʻe ʻi ʻapi pē ʻa e tokoua lahí ʻi he taimi kotoa pea naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻá ne maʻú. Naʻá ne fakamatalaʻi ia ko e "ngāue pōpula" ki heʻene tamaí — ko ha lea ʻoku fakahaaʻi ai kuo hoko ʻene talangofuá ko ha fatongia taʻe-fetuʻutaki. Naʻá ne lava ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē naʻe maʻu ʻe he tamaí; naʻe ʻikai pē te ne fakafiefiaʻi ia. Ko e fīfīʻa ki he meʻa ʻoku maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻoku ne fakakuihi kitautolu ki he meʻa ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ni.

Ko e Fīfīʻa ʻa Lēkeli kia Līa illustration

55. Ko e Fīfīʻa ʻa Lēkeli kia Līa

ʻI he kamata ke maʻu fānau ʻa Līa pea kei taʻefānau pē ʻa Lēkeli, naʻe fīfīʻa ʻa Lēkeli ki hono tuofefiné. Naʻá ne pehē kia Sēkope, "ʻOmai ha fānau kiate au, pe te u mate!" Naʻe ʻita ʻa Sēkope kiate ia: "Ko au ʻoku ou tuʻu ʻi he tuʻunga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia kuó ne taʻofi koe mei he maʻu fānaú?" Naʻe toki ʻoatu ʻe Lēkeli ʻene kaunanga kia Sēkope ko ha uaifi — ko e founga tatau pē naʻe ngāueʻaki ʻe Sela — pea naʻe hoko ʻa e feʻauhi ʻi he vahaʻa ʻo e ongo tuofefiné ko e ʻū meʻa naʻe fakatupunga ai ha nofoʻanga ʻoku faingataʻa ange ʻi he taimi kotoa.

Folofola: Senesi 30:1–8

Akonaki: Naʻe maʻu ʻe Lēkeli ʻa e ʻofa ʻo Sēkope; naʻe maʻu fānau ʻa Līa. Naʻe maʻu ʻe he taha kotoa pē ʻa e meʻa naʻe holi lahi taha ki ai ʻa e taha, pea naʻe ʻikai ha taha ʻiate kinaua naʻe maʻu ʻa e meʻa naʻá ne holi lahi taha ki ai. Ko e feʻauhi naʻa nau hū ki aí naʻe fakaʻauha ai ʻenau malava ke fiefia ʻi he meʻa naʻa nau maʻú. Ko e fakahoa mo e tokotaha ʻoku ne maʻu ʻa e meʻa ʻoku tau masiva aí ko ha taha ia ʻo e ngaahi founga falalaʻanga taha ke fakalotomamahiʻi ai kitautolu ki he ngaahi meʻa ʻe lava ke lelei moʻoni ʻi ha founga kehe.

Ko e Lea Fepaki ʻa Mīliami mo ʻĒlone kia Mōsese illustration

56. Ko e Lea Fepaki ʻa Mīliami mo ʻĒlone kia Mōsese

Naʻe kamata ke fakaangaʻi ʻe Mīliami mo ʻĒlone ʻa Mōsese — ʻo ngāueʻaki ʻene malí ko e ʻuhinga naʻe fakahaá, ka naʻe vave pē ʻenau fakahā ʻa e palopalema moʻoní: "Kuo lea pē ʻa Sihova ʻia Mōsese? Kuo ʻikai pē te ne lea foki ʻiate kitaua?" Ko ʻenau fakafepakí naʻe ʻikai ko e fekauʻaki mo e uaifí. Naʻe fekauʻaki ia mo e mafai, ʻiloʻi, pea mo honau tuʻunga ʻi he tuʻunga faka-puleʻangá. Naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻa e toko tolu ki he fale fehūʻakí pea fehuʻi hangatonu: "Ko e hā leva naʻe ʻikai te mou manavahē ai ke lea fepaki ki heʻeku tamaioʻeiki ko Mōsesé?"

Folofola: Nōmipa 12:1–9

Akonaki: Ko e fakaanga ʻoku hā ngali fekauʻaki mo ha meʻa ʻe taha ka ko hono moʻoní fekauʻaki mo ha meʻa kehe ʻoku faingataʻa ke fakaleleiʻi koeʻuhí he ʻoku kehekehe ʻa e palopalema naʻe fakahaá mo e palopalema moʻoní. Naʻe ʻohake ʻe Mīliami mo ʻĒlone ʻa e uaifí koeʻuhí he naʻe faingataʻa ange ke lea leʻo lahi ʻaki ʻa e "ʻOku ou loto ke ʻiloʻi lahi ange au." Ko e vahaʻa ʻi he ʻuhinga ʻoku tau ʻoatu ki heʻetau fakaangá mo e ʻuhinga moʻoni ʻoku tau maʻú ʻoku taau ke sivisiviʻi fakamātoato, tautautefito ʻi he taimi ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau fakaangaʻi maʻu pē ha taha ʻoku ʻi ha tuʻunga mafai.

Ko e Siasi Kolinitoó ʻoku Vahevahe ʻi he Kau Takí illustration

57. Ko e Siasi Kolinitoó ʻoku Vahevahe ʻi he Kau Takí

Naʻe vahevahe ʻa e siasi ʻi Kolinitoó ki he ngaahi kulupu: "ʻOku ou muimui kia Paula," "ʻOku ou muimui kia ʻApolosi," "ʻOku ou muimui kia Sīfasi," pea, ʻi ha founga fakamālohi, "ʻOku ou muimui kia Kalaisi." Ko e tali ʻa Paula naʻe fakamahino: "Kuo vahevahe ʻa Kalaisi? Naʻe tutuki ʻa Paula maʻamoutolu? Naʻe papitaiso kimoutolu ʻi he huafa ʻo Paula?" Naʻá ne ui ʻa e vahevahe fakakulupú ko e fakalūkufua mo e taʻe-motuʻa, hangē ko e fānau kei inu huʻakaú. Ko e ngaahi vahevahe naʻe langa ia ʻi he holi mo e pīkitai ki he ngaahi ʻulungāangá kae ʻikai ki ha meʻa faka-teolosia.

Folofola: 1 Kolinito 1:10–17; 3:1–9

Akonaki: Ko e fili ha founga pe tuʻunga ʻo ha faiako ʻe taha ʻoku feʻunga ia; ka ko hono liliu ʻo e fili ko iá ko ha tuʻunga fakakāinga ʻoku vahevahe ai ʻa e fakakāinga ʻoku ʻikai ia. Naʻe toʻo ʻe Kolinito ko e fakafehoanaki fakaetangata angamaheni ki he ngaahi founga fetuʻutaki kehekehe pea liliu ia ko ha feʻauʻauhi ʻoku fakaʻauha ai ʻa e sino. Ko e fehuʻi naʻe ʻeke ʻe Paula ʻoku kei mahuʻinga pe ke ʻeke: ko e hingoa ʻo hai ʻoku tau papitaiso ai? Ko e tali ko iá ʻoku totonu ke fakaleleiʻi ai ʻa e fehuʻi ko e ʻo hai ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi lahi taha ki ai.

Ko e Kau ʻAposetolo ʻoku Nau Fefakakikiʻi ki he Ngaahi Sea ʻi he Puleʻanga illustration

58. Ko e Kau ʻAposetolo ʻoku Nau Fefakakikiʻi ki he Ngaahi Sea ʻi he Puleʻanga

Naʻe haʻu ʻa e faʻē ʻa Sēmisi mo Sione kia Sīsū mo ʻene ongo foha pea naʻá ne tūʻulutui ʻi hono ʻao mo ha kole. ʻI heʻene fehuʻi pe ko e hā ʻene fie maʻu, naʻá ne pehē, "Tuku ke nofo ha taha ʻo e ongo foha ko ʻeni ʻoʻoku ʻi ho nima toʻomataʻu pea ko e tokotaha ʻe taha ʻi ho nima hema ʻi ho puleʻanga." Naʻe tala ʻe Sīsū kiate kinaua ʻoku ʻikai te na ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú na kole. Naʻe fanongo ki ai ʻa e kau ākonga ʻe toko hongofulu ʻe niʻihi pea naʻa nau ʻita lahi — ʻikai, ʻoku hā mai, koeʻuhí ko e hala fakateolosia ʻa e kole, ka koeʻuhí he naʻe feinga ʻa Sēmisi mo Sione ke aʻu ki ai muʻa.

Folofola: Mātiu 20:20–28

Akonaki: Ko e ʻita ʻo e toko hongofulu ʻe niʻihi ʻoku fakahā ai naʻa nau maʻu ʻa e holi tatau — naʻa nau tuai pē ke ngāueʻi ia. ʻOmaʻanga ʻo ha loki ʻoku fonu ʻi he kakai ʻa ia ko e toko hiva naʻa nau māʻolunga ange ʻi he faʻahinga feʻauʻauhi ko ʻeni pea ko e toko ua naʻe ʻikai, naʻe maʻu ʻe Sīsū ha loki ʻoku fonu ʻi he kakai ʻoku nau feʻauʻauhi ki he tuʻunga. Naʻá ne tali ʻaki hono toe fakamatalaʻi ʻa e lahi ʻo kakato ʻo aʻu ki he feʻauʻauhi tonu naʻe hoko ʻo ʻikai mahuʻinga.
Konga 7: Kākaá mo e Fakaʻamu ki he Koloa 8 lesona
Naʻe Tauhi ʻe ʻAkani ʻa e Ngaahi Meʻa Kuo Fakahaofi illustration

59. Naʻe Tauhi ʻe ʻAkani ʻa e Ngaahi Meʻa Kuo Fakahaofi

Hili ʻa e ikuna ʻa ʻIsileli ʻi Sielikō, naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtua ke fakahaofi kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he koló — fakaʻauha pe tuku ki heʻene falekoloa. Naʻe ʻikai ha meʻa ke toʻo ki he ngāue fakafoʻituitui. Naʻe sio ʻa ʻAkani ki ha kofu fakaʻofoʻofa mei Pāpilone, siliva shekeli ʻe uangeau, mo ha foʻi koula. Naʻá ne loto ki ai. Naʻá ne toʻo ia pea fufū ia ʻi hono tēniti. Naʻe toki ikunaʻi ʻa ʻIsileli ʻe he kiʻi kolo ko ʻAi, pea naʻe tala ʻe he ʻOtua kia Siosiua naʻe ʻi ai ha angahala ʻi he nofoʻanga. Naʻe vete ʻa ʻAkani.

Folofola: Siosiua 7:1–26

Akonaki: Ko e fakaikiiki fakaofo taha ko ia naʻe fufū ʻe ʻAkani ʻa e ngaahi meʻa ʻi hono tēniti. Naʻe ʻikai te ne fakatau atu ia, ngāueʻaki ia, pe fakahāhā ia — naʻe tanu ia, ʻikai lava ke maʻu, ʻikai lava ke ngāueʻaki kakato. Ka naʻe ʻikai foki te ne lava ʻo liʻaki ia. Ko e kākaá ʻoku faʻa ueʻi kitautolu ke toʻo ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke tau fiefia ai, koeʻuhí pē he ʻoku ʻikai lava ke tau liʻaki ia. Ko e totongi ki he fakakāinga kotoa ʻo ʻIsileli koeʻuhí ko e maʻu fufū ʻa ha tangata ʻe taha ko ha fua fakamanatu ia ʻo e meʻa ʻe lava ke totongi ʻe he fakalelei fakafoʻituitui ki he kakai ʻoku ʻi hotau tafaʻakí.

Ko e Tangata Pule Koloaʻia kei Siʻi ʻoku Ne ʻAlu illustration

60. Ko e Tangata Pule Koloaʻia kei Siʻi ʻoku Ne ʻAlu

Naʻe lele ha tangata kei siʻi kia Sīsū ʻo fehuʻi pe ko e hā ʻoku totonu ke ne fai ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengata. Naʻe lisi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni; naʻe pehē ʻe he tangatá kuó ne tauhi kotoa ia talu mei heʻene kei siʻi. Naʻe sio ʻa Sīsū kiate ia pea ʻofa kiate ia: "Ko e meʻa pē ʻe taha ʻoku ke masiva ai. ʻAlu, fakatau atu ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke maʻu pea foaki ki he masivá, pea te ke maʻu ha koloa ʻi he langí. Pea toki haʻu, muimui mai kiate au." Naʻe hifo ʻa e mata ʻo e tangatá. Naʻá ne ʻalu atu ʻi he loto mamahi koeʻuhí he naʻá ne maʻu ha koloa lahi. Naʻe sio ʻa Sīsū kiate ia ʻoku ʻalu.

Folofola: Maʻake 10:17–22

Akonaki: Naʻe ʻikai ko ha tangata fakamālohi pe loʻi ʻa e tangata kei siʻí — naʻe sio ʻa Sīsū kiate ia ʻi he ʻofa. Ko ʻene palopalemá ko ha pīkitaki makehe, ʻoku hingoa, ʻa ia naʻe ʻikai te ne loto ke tukuange. Fakatokangaʻi naʻe foaki ʻe Sīsū kiate ia ʻa e meʻa tonu naʻá ne kole — ko e meʻa pē ʻe taha naʻá ne masiva ai. Ko e meʻa pē ʻe taha naʻe hoko ko e meʻa naʻe ʻikai te ne lava ʻo fai. ʻOku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ha pīkitaki makehe ʻoku ngāue ko ha fakangatangata. Ki he tangata ko ʻeni ko e koloa ia. Ko e loto lelei ke fakahingoa ia ʻi he faitotonu ko e sitepu ʻuluaki ia.

Ko e Talanoa Fakatātā ʻo e Tangata Koloaʻia Vale illustration

61. Ko e Talanoa Fakatātā ʻo e Tangata Koloaʻia Vale

Naʻe maʻu ha ngoue lahi ʻaupito mei he ngoueʻanga ʻo ha tangata koloaʻia. Naʻá ne fakakaukau kiate ia pe: ko hono fale kōlōloa naʻe siʻisiʻi ʻaupito. Te ne holoki ia, langa ha ngaahi fale lalahi ange, tānaki kotoa hono koane mo e koloa, pea toki pehē kiate ia, "Fakafiemālieʻi hoʻo moʻuí; kai, inu, pea fiefia." Naʻe pehē ʻe he ʻOtuá kiate ia, "Ko koe ko e vale! Ko e pō pē ni ʻe kolea ai hoʻo moʻuí meiate koe. Pea ko hai te ne maʻu ʻa e meʻa kuó ke teuteu maʻau?" Naʻe tānaki atu ʻe Sīsū: "Ko e founga pē ia ki ha taha ʻoku ne tānaki ha ngaahi meʻa maʻana ka ʻoku ʻikai ke koloaʻia ki he ʻOtuá."

Folofola: Luka 12:16–21

Akonaki: Ko e palani ʻa e tangata koloaʻiá naʻe ʻikai ke kovi fakaeʻulungāanga — ko hono fakahaofi ʻo e ngaahi koloá ʻoku poto. Ko e palopalemá ko e ngataʻanga ʻo ʻene fakakaukaú. Ko ʻene palani kotoa naʻe langa takatakai kiate ia pē: ko ʻeku ngoué, ko ʻeku fale kōlōloá, ko ʻeku koané, ko ʻeku koloá, ko ʻeku laumālié. Naʻe ʻikai haʻane palani ki ʻapongipongi ʻoku kau ai ha taha kehe pe ha meʻa kehe. Ko e "koloaʻia ki he ʻOtuá" ʻoku ʻuhinga ia ki he loto-foaki ki he niʻihi kehé; naʻe hoko ʻa e tangatá ʻo fuʻu maʻu pē ʻi he tānaki koloá ko ia naʻe taha pē ʻa e tokotaha ʻi ʻapongipongi.

Naʻe Lavakiʻi ʻe Siutasi ʻa Sīsū ʻi he Koloa Siliva ʻe Tolungofulu illustration

62. Naʻe Lavakiʻi ʻe Siutasi ʻa Sīsū ʻi he Koloa Siliva ʻe Tolungofulu

Naʻe ʻalu ʻa Siutasi ki he kau taulaʻeiki lahí ʻo fehuʻi, "Ko e hā ʻoku mou loto ke foaki mai kiate au kapau te u ʻatu ia kiate kimoutolu?" Naʻa nau lau ʻa e konga siliva ʻe tolungofulu. Mei he momeniti ko iá, naʻe kumi ʻa Siutasi ha faingamālie ke ʻatu ʻa Sīsū. Ki mui ai, ʻi heʻene sio kuo fakahalaiaʻi ʻa Sīsū, naʻe puke ʻa Siutasi ʻe he fakatomalá. Naʻá ne fakafoki ʻa e konga ʻe tolungofulú ʻo feinga ke ʻatu ia. ʻI he fakafisi ʻa e kau taulaʻeikí, naʻá ne lī ia ki he temipalé ʻo ʻalu ʻo tautau ia.

Folofola: Mātiu 26:14–16; 27:3–5

Akonaki: Ko e konga siliva ʻe tolungofulú ko e totongi ia ʻo ha pōpula kuo hokaʻi. Naʻe fakatau atu ʻe Siutasi ʻa e meʻa naʻá ne fakamoleki ai ʻa e taʻu ʻe tolu ʻo sio, ʻeveʻeva mo, pea ako mei ai — ʻi he totongi tatau mo e vahenga ʻo e māhina ʻe taha. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi fakalotolahi totonu ʻo Siutasí, ko e olá ko ha fili naʻe fai ʻi ha paʻanga naʻe ʻikai te ne lava ʻo tauhi pea naʻá ne ʻiloʻi leva ʻoku ʻikai ha mahuʻinga ʻi he taimi pē naʻe ʻi hono nimá. Ko e ngaahi meʻa ʻoku hā ngali mahuʻinga ke lavakiʻi ai ʻa e meʻa ʻoku tau fakamahuʻingá ʻoku ʻikai ʻaupito ia.

Naʻe Fakafisi ʻa Nepale ke Tokoni kia Tēvita illustration

63. Naʻe Fakafisi ʻa Nepale ke Tokoni kia Tēvita

Naʻe maluʻi ʻe he kau tangata ʻo Tēvitá ʻa e kau tauhi-sipi ʻo Nepalé ʻi he toafa. ʻI he fekau ʻe Tēvita ha kau tangata ke kole ha ngaahi meʻakai lolotonga ha kātoanga, naʻe tali ʻa Nepale — ko hono hingoá ʻoku ʻuhinga totonu ki he "vale" — ʻaki ʻa e manuki: "Ko hai ʻa Tēvita ni? Ko hai ʻa e foha ni ʻo Sese? ʻOku tokolahi ʻa e kau tamaioʻeiki ʻoku nau mavahe mei honau ʻeikí ʻi he ngaahi ʻaho ni. Ko e hā ʻoku totonu ai ke u toʻo ʻeku mā mo e vai mo e kakanoʻi manu kuó u tāmateʻi maʻa ʻeku kau kosi-fulú, ʻo foaki ia ki he kau tangata ʻoku haʻu mei he feituʻu ʻoku ʻikai ʻiloʻi?" Naʻe vave ʻa e ʻalu ʻa hono uaifi ko ʻApikailé kia Tēvita mo e meʻakai ke taʻofi ha tāmateʻi.

Folofola: 1 Sāmiuela 25:1–38

Akonaki: Naʻe maʻu ʻe Nepale ha ngaahi lelei mei he maluʻi ʻa Tēvitá pea naʻá ne fakafisi ke fakamoʻoniʻi ia. Ko ʻene talí naʻe ʻikai ko ha loto-siʻi pē — naʻe fakamā. Naʻá ne maʻu ha ngaahi koloa lahi pea fili ke manukiʻi kae ʻikai ko e loto-foaki. ʻOku pehē ʻe he tohi tapú "naʻá ne loto-kovi mo fakamālohi ʻi heʻene fefakatauʻakí." Ko e loto-kovi ʻi ha tuʻunga ʻo e lahi ʻo e koloá ko ha faʻahinga vale makehe ia he ʻoku ʻikai ha masiva ke fakatonuhiaʻi ia; ko e ʻulungāanga pē ia.

Naʻe Lele ʻa Kēhasi ʻi Mui ʻia Neamani ki he Ngaahi Meʻaʻofa illustration

64. Naʻe Lele ʻa Kēhasi ʻi Mui ʻia Neamani ki he Ngaahi Meʻaʻofa

Hili ʻa e fakamoʻui ʻe ʻElisaia ʻa Neamani pea fakafisi ki ha totongi, naʻe fakakaukau ʻa Kēhasi, "Naʻe fuʻu anga-malū ʻeku ʻeikí kia Neamani ʻi he ʻikai te ne tali meiate ia ʻa e meʻa naʻá ne ʻomi. ʻI he moʻoni ʻo e ʻEikí, te u lele ʻi mui ʻiate ia ʻo maʻu ha meʻa meiate ia." Naʻá ne maʻu ʻa Neamani, tala ha talanoa fekauʻaki mo e ongo palōfita ʻoku na fiemaʻu siliva mo e vala, maʻu ia, pea fufū ia ki muʻa pea toki foki kia ʻElisaia. Naʻe fehangahangai ʻa ʻElisaia mo ia pea naʻe hoko ʻa e kilia ʻo Neamaní kia Kēhasi.

Folofola: 2 Tuʻi 5:20–27

Akonaki: Naʻe mamata ʻa Kehasi kia ʻIlaisaá ʻokú ne fai ha fili fakapotopoto pea naʻá ne fakafuofua leva ki he founga ke maʻu ai ha paʻanga mei ai ʻi he lilo. Naʻe ʻikai te ne fepaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo ʻIlaisaá — naʻá ne ʻiloʻi ʻoku totonu, ko ia ai naʻá ne fufū ai ʻa e ngaahi meʻaʻofá pea loi fekauʻaki mo e feituʻu naʻá ne ʻi ai. Ko e ngāue ʻi he malumalu ʻo e anga-tonu ʻo ha taha kehe ʻi he taimi ʻoku toʻo ai ʻa e meʻa naʻa nau fakafisi ki aí ʻoku ʻikai ko ha holi pē ki he koloa; ʻokú ne fakavaivaiʻi ʻa e fakamoʻoni naʻe fakataumuʻa ki ai honau anga-tonú.

Ko e Sevāniti Taʻefakamolemoleʻí illustration

65. Ko e Sevāniti Taʻefakamolemoleʻí

Naʻe tala ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo ha sevāniti naʻá ne moʻua ki hono tuʻí ʻaki ha ʻangaʻanga koula ʻe taha mano. Naʻá ne kole ke ʻoange ha taimi. Naʻe ueʻi ʻa e tuʻí ʻaki ʻa e ʻofa pea fakangatangataʻi ʻa e moʻua kotoa. Naʻe toki ʻiloʻi ʻe he sevāniti tatau ko ʻení ha kaungā sevāniti naʻá ne moʻua kiate ia ʻaki ha paʻanga siliva ʻe teau. Naʻá ne puke ia, kokaʻanga ia, pea kole ke totongi. ʻI he kole ʻa e kaungā sevānití ki ha taimi, naʻe fakafisi ʻa e sevāniti ʻuluakí pea naʻá ne tuku ia ki he fale fakapōpula. ʻI he fanongo ʻa e tuʻí ki ai, naʻá ne fakatafokiʻi kakato ʻene fakamolemolé.

Folofola: Mātiu 18:23–35

Akonaki: Ko e kehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi moʻuá ʻoku fakaofo: naʻe fakamolemoleʻi ʻa e tangata ʻuluakí ʻa e meʻa ʻe tatau mo e piliona ʻi he ʻaho ní; naʻe fakafisi ke fakamolemoleʻi ʻa e meʻa ʻe tatau mo e totongi ʻo ha ngaahi māhina siʻi. Ko e founga ʻo e maʻu ha kelesi lahi pea toki fakafisi ki ha ʻofa siʻi ki he niʻihi kehé ko ha meʻa ia naʻe fakakau ʻe Sīsū ko ha taʻe-mahino — ʻoku ʻikai te ke lava ʻo mahinoʻi moʻoni ʻa e meʻa naʻe fai maʻau pea ngāue pehē ki he niʻihi kehé. Ko e taʻefakamolemole ki he niʻihi kehé ʻoku faʻa hoko ko ha fakaʻilonga ʻoku ʻikai te tau teʻeki ai ke mahinoʻi moʻoni ʻa e loloto ʻo ʻetau fakamolemolé.

Naʻe Fakatafatafa ʻa Fēlisi ʻi he Ngāue ki he Fale ʻo Paulá illustration

66. Naʻe Fakatafatafa ʻa Fēlisi ʻi he Ngāue ki he Fale ʻo Paulá

Naʻe ʻosi ʻiloʻi lelei ʻe he kōvana ko Fēlisí ʻa e Halá ʻi he taimi naʻe ʻomi ai ʻa Paula ki hono ʻao. Naʻá ne fanongo ki he maluʻi ʻa Paulá, fakatafatafaʻi ʻa e fakamaauʻangá, pea pehē te ne fai ha fili ʻi he taimi ʻe aʻu mai ai ʻa Laisia ko e ʻeikitau. Naʻá ne toe fekauʻi foki ke ʻomi ʻa Paula ʻi he ngaahi taimi lahi koeʻuhí naʻá ne ʻamanaki ʻe ʻoange ʻe Paula ha paʻanga fakakōkō kiate ia. Naʻe talanoa ʻa Paula kiate ia fekauʻaki mo e māʻoniʻoní, ko e mapuleʻi kitá, pea mo e fakamaau ʻe hoko maí — pea naʻe manavahē ʻa Fēlisi. Naʻá ne fekauʻi ke ʻalu ʻa Paula. Naʻe ʻosi ha taʻu ʻe ua pea naʻe tuku ʻe Fēlisi ʻa Paula ʻi he fale fakapōpulá ko ha lelei ki he kau Siú.

Folofola: Ngāue 24:22–27

Akonaki: Naʻe ueʻi ʻa Fēlisi — naʻá ne manavahē. Naʻá ne ʻiloʻi feʻunga. Ka naʻá ne hokohoko atu pē ʻene fekauʻi ke ʻalu ʻa Paula. Ko ʻene ngaahi filí naʻe ueʻi ia ʻe he paʻanga naʻá ne ʻamanaki ke maʻu pea mo e tuʻunga fakasōsiale naʻe ʻikai te ne loto ke fakamoleki. Ko e taimi ʻo e fakapapau fakalaumālie moʻoní naʻe hoko tuʻo lahi, pea ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne fili ai ʻa e meʻa ʻoku ngāueʻakí ʻo laka hake ʻi he liliú. Ko e fakatafatafa tuʻo lahi ʻo ha fili ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ke tau faí ʻoku faʻa fakangofua ai ke hokohoko atu ʻa e fakaʻehiʻehi mei he filí, ʻikai ke fakangofua ke fai fakaʻosi.
Konga 8: ʻita mo e Ngaahi Ngāue Fakavave 9 lesona
Naʻe Taaʻi ʻe Mōsese ʻa e Maká illustration

67. Naʻe Taaʻi ʻe Mōsese ʻa e Maká

ʻI Melipa, naʻe toe ʻikai ha vai ʻa e kakaí pea naʻa nau fekeʻikeʻi mo Mōsese mo ʻĒlone. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Mōsese ke lea ki he maká pea ʻe tafe mai ai ha vai. Naʻe ʻita lahi ʻa Mōsese ki he kakaí. Naʻá ne pehē, "Fanongo mai, ʻa kimoutolu kau angatuʻu, ʻoku totonu ke mau ʻomi ha vai kiate kimoutolu mei he maka ko ʻení?" Naʻe taaʻi ʻa e maká ʻaki hono tokotokó — tuʻo ua. Naʻe tafe mai ʻa e vai. Ka naʻe pehē ʻe he ʻOtuá kia Mōsese mo ʻĒlone, "Koeʻuhí naʻe ʻikai te mou falala feʻunga kiate au ke fakaʻapaʻapaʻi au ko e māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e kau ʻIsilelí, ʻe ʻikai te mou ʻomi ʻa e fakatahaʻanga ko ʻení ki he fonuá."

Folofola: Ngaahi Nōmipa 20:1–13

Akonaki: Naʻe fai ʻe Mōsese ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ʻi he taʻu ʻe fāngofulu. ʻI ha momeniti pē ʻe taha ʻo e ʻita taʻemapuleʻi — ko e taaʻi kae ʻikai ko e lea, ʻo pehē "ʻoku totonu ke mau" kae ʻikai ko e "ʻe fai ʻe he ʻOtuá" — naʻá ne fakafepakiʻi ʻa e ʻOtuá ki he kakaí pea naʻe fakamoleki ai hono taumuʻá. Ko ha moʻui kakato ʻo e faitotonú ʻoku ʻikai te ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi fehālaaki pau ʻoku tupu mei he ʻitá. Ko ha tokotaha kuo fakamoʻoniʻi ʻene faitotonu ʻi he ngaahi taʻu ʻo e fakamālohi hokohokó ʻe kei lava pē ke fehālaaki ʻi ha momeniti pē ʻe taha ʻo e ʻitá.

Naʻe Fakapō ʻe Mōsese ʻa e Fakaʻegipití illustration

68. Naʻe Fakapō ʻe Mōsese ʻa e Fakaʻegipití

Ko Mōsese, ʻa ia naʻe tupu hake ʻi he palasi ʻo Feloó, naʻá ne ʻalu atu ʻo mamata ki hono kakaí ʻoku nau ngāue mālohi. Naʻá ne sio ki ha Fakaʻegipite ʻoku ne taaʻi ha pōpula Hepelū. Naʻá ne sio takai, ʻikai ha taha, pea ne fakapōʻi ʻa e Fakaʻegipití, ʻo fufū ʻa e sino ʻi he ʻoneʻoné. ʻI he ʻaho hono hokó naʻá ne sio ki ha ongo Hepelū ʻoku na feʻauʻauhi. ʻI heʻene feinga ke fakaleleiʻi, naʻe pehē ʻe he tokotaha naʻe hala, "ʻOkú ke fakakaukau ke fakapōʻi au ʻo hangē ko hoʻo fakapōʻi ʻa e Fakaʻegipití?" Naʻe fanongo ʻa Felo ki ai pea hola ʻa Mōsese.

Folofola: Ekisoto 2:11–15

Akonaki: Naʻe sio ʻa Mōsese ki he taʻetotonu pea ne tali — ka naʻe fakaʻauha ʻe heʻene talí hono tuʻungá, ʻo fakamālohiʻi ia ke hola, pea ne toloi hono malava ke tokoniʻi ʻa e kakai naʻá ne loto ke maluʻí ʻaki ʻa e taʻu ʻe fāngofulu. Ko e holi ki he fakamaau totonú ʻoku lelei; ko e ngāue fakaʻohovale ʻo ʻikai fakakaukau ki he ngaahi nunú ʻoku ʻikai. Ko e meʻa naʻe fai ʻe Mōsese ʻi he fakafufú naʻe ʻikai ke kei fufū, pea naʻe fakasiʻisiʻi lahi hono malava ke tokoniʻí ʻe he founga naʻá ne filí.

Naʻe Fai ʻe Saula ha Fuakava Fakaʻohovale illustration

69. Naʻe Fai ʻe Saula ha Fuakava Fakaʻohovale

ʻI ha ʻaho ʻoku tuli ai ʻe he kau tau ʻo Saulá ʻa e kau Filisitiá, naʻe haʻi ʻe Saula ʻa e kau taú ʻaki ha fuakava: "Koeʻuhi ke malaʻia ʻa ia ʻe kai meʻakai ki muʻa pea toki hoko mai ʻa e efiafí, ki muʻa pea u toki fai ʻa e fakamālohi ki hoku ngaahi filí!" Naʻe ʻikai ha taha naʻe kai ʻi he ʻaho kotoa, ʻa ia naʻe fakaʻauha ai ʻa e kau taú. Ko Sionatané, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne fanongo ki he fuakavá, naʻá ne kai ha honi. ʻI he ʻiloʻi ia ʻe Saulá, naʻá ne teuteu ke tāmateʻi hono foha tonu. Naʻe fakaleleiʻi ʻe he kau taú pea fakahaofi ʻa Sionatané.

Folofola: 1 Semuela 14:24–46

Akonaki: Naʻe fai ʻe Saula ha fuakava faka-puleʻanga fakaofo ʻi he māfana ʻo e taú ʻa ia naʻe ʻuhinga kiate ia fakaeongó ka naʻe fakavaivaiʻi hono kau taú fakaefounga. Ko ʻene fuakavá naʻe fekauʻaki mo ʻene fakamālohí, hono ngaahi filí, hono taimí — ʻikai ko e meʻa ʻe lava ke fakamālohiʻi ai hono kau tangatá. Ko e ngaahi talaʻofa fakaʻohovale naʻe fai ke fakahaaʻi ai ʻa e fakamātoato pe holí ʻoku faʻa fakatupu ngaahi palopalema ʻa ia ʻe lava ke fakaʻehiʻehi mei ai ʻa e fakakaukau fakangāué. Ko e kakai ʻoku faingataʻaʻia lahi tahá ʻoku ʻikai ko kinautolu naʻe fai ʻa e fuakavá.

Ko e Talaʻofa Fakaʻohovale ʻa Sēfita illustration

70. Ko e Talaʻofa Fakaʻohovale ʻa Sēfita

Ki muʻa ʻi he taú mo e kau ʻAmoní, naʻe fai ʻe Sēfita ha talaʻofa ki he ʻOtuá: "Kapau te ke tuku mai ʻa e kau ʻAmoní ki hoku nimá, ko e meʻa pē ʻe hū mai mei he matapā ʻo hoku falé ke fakafetaulaki mai kiate au ʻi heʻeku foki mai ʻi he ikuná mei he kau ʻAmoní ʻe ʻa e ʻEikí ia, pea te u feilaulauʻi ia ko ha feilaulau tutu." Naʻá ne ikuna ʻa e taú. Naʻe hū mai hono ʻofefiné ke fakafetaulaki kiate ia — ko hono fānau pē taha — mo e ngaahi lulú mo e hiva. Naʻá ne loto-mamahi lahi ka naʻá ne ongoʻi kuo haʻi ia ʻe heʻene talaʻofá.

Folofola: Fakamaau 11:30–40

Akonaki: Naʻe fai ʻe Sēfita ha foaki ki he ʻOtuá ʻa ia naʻe fakapoʻuli, fakaofo, pea ʻikai ke siviʻi ʻe he fakakaukaú. Naʻe ʻikai te ne fakakaukauʻi pe ko e hā ʻe hū mai mei hono matapā. Ko e talaʻofá naʻe ʻikai ko ha ngāue ʻo e tuí — ko ha fefakatauʻaki ia ʻi he lalo lōmekina, ʻo foaki ha meʻa ʻoku ʻikai fakapapauʻi ke maʻu ha meʻa pau. Naʻe ʻikai ke kole ʻe he ʻOtuá ʻa e talaʻofa ko ʻení. Ko e fakatamaki naʻe hoko mai mei he ngaahi lea naʻe fili ʻe Sēfita, ʻikai mei ha fiemaʻu fakalangi. ʻOku ʻikai te tau haʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ha ngaahi talaʻofa fakaofo; ʻoku tau haʻi pē kitautolu.

Ko e Talaʻofa Fakaʻohovale ʻa Hēlota ki he ʻOfefine ʻo Hēlotiase illustration

71. Ko e Talaʻofa Fakaʻohovale ʻa Hēlota ki he ʻOfefine ʻo Hēlotiase

ʻI heʻene kātoanga ʻaho fāʻeleʻí, naʻe fiefia lahi ʻa Hēlota ʻi he hiva ʻa e ʻofefine ʻo Hēlotiase ʻo ne talaʻofa ʻaki ha fuakava ke foaki kiate ia ha meʻa pē ʻokú ne kole, ʻo aʻu ki he vaeua ʻo hono puleʻangá. Naʻe fehuʻi ʻa e taʻahiné ki heʻene faʻeé. Naʻe pehē ʻe he faʻeé, "Ko e ʻulu ʻo Sione Papitaisó." Naʻe loto-mamahi lahi ʻa Hēlota — naʻá ne saiʻia ʻi he fanongo kia Sione, pea naʻá ne ʻilo ko ha tangata māʻoniʻoni ia. Ka koeʻuhi ko ʻene ngaahi fuakavá mo ʻene kau fakaafe kai efiafí, naʻá ne foaki ʻa e tuʻutuʻuní.

Folofola: Mātiu 14:6–11

Akonaki: Ko e fuakava ʻa Hēlota naʻe fai ia ʻi ha momeniti fiefia fakasōsiale, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau ʻaʻahí, pea naʻe puke ai ia. Naʻe ʻiloʻi ʻe ia ʻoku hala e kole — ʻoku pehē ʻe he tohi naʻe mamahi ia. Ka naʻe lahi ange ʻene manavahē ki he fakamā ʻi he ʻao ʻo e kakai ʻaʻahí ʻi heʻene manavahē ke fai ha meʻa taʻetotonu. Ko e manavahē ki he fakamā ʻi he ʻao ʻo e kakai ko e taha ia ʻo e ngaahi mālohi lahi taha ʻoku ne ueʻi ai ʻa e kakai ʻoku nau fakakaukau lelei ke fai ha ngaahi meʻa ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku hala.

Naʻe Tuʻusi ʻe Pita ʻa e Telinga ʻo e Sevāniti illustration

72. Naʻe Tuʻusi ʻe Pita ʻa e Telinga ʻo e Sevāniti

ʻI he hū mai ʻa e kau sōtia mo e kau ʻōfisa ke puke ʻa Sīsū ʻi he Ngoue ko Ketisemani, naʻe toho ʻe Pita ʻene heleta ʻo tuʻusi ʻa e telinga toʻomataʻu ʻo e sevāniti ʻo e taulaʻeiki lahi. Naʻe vave ʻa e lea ʻa Sīsū, "ʻOua ʻe toe fai ha meʻa pehē!" pea naʻe fakamoʻui ʻe ia ʻa e telinga ʻo e tangatá. Naʻe tala ʻe ia kia Pita ke tuku ʻene heletá: "ʻIkai te u inu ʻa e ipu kuo foaki mai ʻe he Tamaí kiate au?" Naʻe ʻi ai ʻa e ongoʻi totonu ʻa Pita — maluʻi ʻa e meʻa mahuʻingá — ka ko e founga hala, ko e momeniti hala, pea mo ha ʻikai mahino kakato ki he meʻa naʻe hoko moʻoní.

Folofola: Sione 18:10–11; Luke 22:50–51

Akonaki: Naʻe ngāue fakapapau ʻa Pita ʻi he maluʻi ʻo ha taha naʻe ʻofa ai. Naʻe ʻikai hala ʻa e ueʻi ko iá. Ka ko ʻene ngāué naʻe makatuʻunga ia ʻi ha ʻikai mahino ki he tuʻungá, pea naʻe pau ke fakaleleiʻi ʻe Sīsū ʻa e maumau naʻe hoko. Ko e ʻita totonu ʻoku fakahangataha ki ha palopalema moʻoni, ʻoku ngāueʻaki taʻe ʻi ai ha mahino ki he meʻa ʻoku fiemaʻu moʻoní, ʻe lava ke fakatupu ai ha ngaahi lavea ʻoku fiemaʻu ke fakamoʻui vave. Ko e ngaahi taumuʻa lelei ʻoku fakafou ʻi ha ʻiloʻanga vaivai ʻe lava ke fakalalahi ai ʻa e ngaahi meʻá.

ʻOku ʻIta ʻa Siona ki he ʻAkau illustration

73. ʻOku ʻIta ʻa Siona ki he ʻAkau

Hili ʻa e fakatomala ʻa Ninive pea fakafoki ʻe he ʻOtuá ʻene ʻitá, naʻe tangutu ʻa Siona ʻi he hahake ʻo e koló ʻo fakakaukau. Naʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá ha ʻakau lau lahi naʻe tupu ʻi hono ʻolungá ke foaki ha malumalu, pea naʻe fiefia lahi ʻa Siona ki he ʻakaú. Ka ʻi he hoko mai ʻa e pongipongi hono hokó, naʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá ha ʻanufe naʻe ngau ʻa e ʻakau pea naʻe mae ia. Pea naʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá ha matangi hahake vela. Naʻe vaivai ʻa Siona pea ʻita ʻaupito ke mate koeʻuhi ko e ʻakaú. Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá naʻe mamahi ʻa Siona ki ha ʻakau naʻe ʻikai te ne tokangaʻi lolotonga ʻene ʻita ki he tokanga ʻa e ʻOtuá ki he kakai ʻe toko 120,000.

Folofola: Siona 4:5–11

Akonaki: Ko e tali fakaeongo ʻa Siona ki he ʻakaú naʻe moʻoni kakato — ʻoku mahuʻinga ʻa e fiemālie, pea ʻoku mamahi ʻa e mole iá. Ka naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e ongoʻi moʻoni ko iá ke fakahā ha palopalema ʻo e fua. Naʻe tokanga lahi ʻa Siona ki hono fiemālie pē ʻoʻoná pea siʻi ʻaupito ki ha kolo fonu ʻi he kakai. Ko e ngaahi meʻa ʻoku ne ueʻi kitautolu ki he ongoʻi mālohí — pea mo e ngaahi meʻa ʻoku ne tuku kitautolu ke taʻetokangá — ʻoku ne fakahā mai ʻa e meʻa ʻoku tau fakamahuʻingaʻi moʻoní, tatau ai pē pe ko e hā ʻoku tau pehē ʻoku tau tui ki aí.

Naʻe Fai Fakaʻaufuli ʻa Simione mo Līvai ki he Fakafeʻatungiaʻi ʻo Taina illustration

74. Naʻe Fai Fakaʻaufuli ʻa Simione mo Līvai ki he Fakafeʻatungiaʻi ʻo Taina

Hili ʻa e fakafeʻatungiaʻi ʻo honau tuofefine ko Tainá ʻe Sikemi ko e foha ʻo Hāmola, naʻe aleaʻi ʻe Simione mo Līvai ha melino loi — ʻo nau foaki ke fakafeʻauaki kapau ʻe kamu ʻa e kau tangata kotoa ʻo e koló. Lolotonga ʻoku kei mamahi ʻa e kau tangatá ʻi heʻenau fakamoʻuí, naʻe ʻohofi ʻe Simione mo Līvai ʻa e kolo kotoa pea nau tāmateʻi ʻa e tangata kotoa pē. Naʻa nau fakamālohiʻi ʻa e koló, puke ʻa e fanga manu, pea toʻo ʻa e kakai fefine mo e fānau. Naʻe pehē ʻe Sēkope, "Kuo mou ʻomi ha faingataʻa kiate au ʻaki hoʻomou fakatupu ke u fakalielia ki he kau Kēnani mo e kau Pelisi."

Folofola: Senesi 34:1–30

Akonaki: Ko ʻenau ʻita ki he fakafeʻatungiaʻi ʻo honau tuofefiné naʻe mahino, pea naʻe moʻoni ʻa e taʻetotonú. Ka naʻa nau tali ʻaki ʻa e kākā mo e fakamālohi lahi ʻi ha tuʻunga naʻe ʻalu atu ki ha fakalelei ʻoku aleaʻi. ʻI hono mohenga mate naʻe pehē ʻe Sēkope ko ʻenau ʻitá naʻe kakaha mo fakamālohi pea te ne fakamovete honau hako. Ko e holi ke fakatonutonu ha hala ʻaki ha mālohi taʻefua ʻoku faʻa ʻikai fakatupu ha fakamaau totonu; ʻoku faʻa fakatupu ia ha fuofua founga foʻou ʻo e maumau.

Ko e Founga Fakaʻuli ʻa Samisoni illustration

75. Ko e Founga Fakaʻuli ʻa Samisoni

ʻI heʻene kātoanga malí, naʻe ʻai ʻe Samisoni ha fakatahaʻanga mo ha tatau. Naʻe fakamālohiʻi hono uaifí ke maʻu ʻa e talí meiate ia pea naʻe fakahā ia. Naʻe totongi ʻe Samisoni ʻa e tataú ʻaki ʻene tāmateʻi ʻa e kau tangata ʻe toko tolungofulu pea toʻo ʻenau ngaahi meʻa. Naʻe foki ia ki he fale ʻo ʻene tamaí ʻi he ʻita. Naʻe foaki hono uaifí ki heʻene hoa lelei tahá. ʻI he foki mai ʻa Samisoni ʻo ʻiloʻi, naʻe haʻi ʻe ia ha ngaahi lama ki he ikuʻi ʻo e fanga fusi ʻe tolungeau pea tutu ʻa e ngaahi ngoueʻanga ʻo e kau Filisitia. Naʻa nau tutu hono uaifí mo hono tamai-fai-ʻana. Naʻe ʻohofi kinautolu ʻe ia. Naʻa nau ʻohofi. Naʻe hokohoko atu ʻa e foungá.

Folofola: Fakamaau 14:12–15:8

Akonaki: Ko e meimei ngāue fakamālohi kotoa pē ʻi he talanoa ʻo Samson ko ha tali ia ki he ngāue fakamālohi ʻo e ʻuluaki. Ko e fetauhiʻaki kotoa pē naʻe ongoʻi totonu ʻi he taimi ko iá koeʻuhí naʻe toki fai pē ha meʻa hala moʻoni. Ka naʻe ʻikai ngata ʻa e faʻahinga meʻa ko iá — naʻe hoko ia ʻo lahi ange. Ko e fetauhiʻaki ʻoku ne fakafiemālieʻi ʻa e ongoʻi ʻo e fakamaau totonu ka ʻoku faʻa fakatupu ia ha taʻefakamaau totonu lahi ange. Naʻe ngāueʻaki ʻe Samson ʻene ngaahi meʻafoaki makehe kotoa pē ki he ngāue ʻo e ngaahi fehiʻa fakafoʻituitui.
Konga 9: Taʻetokanga ki he Fatongia 8 lesona
Naʻe ʻikai lava ʻe ʻĪlai ʻo Fakatonutonu ʻEne Ngaahi Foha illustration

76. Naʻe ʻikai lava ʻe ʻĪlai ʻo Fakatonutonu ʻEne Ngaahi Foha

Ko e ongo foha ʻo ʻĪlai, ko Hofani mo Finiasi, ko e ongo taulaʻeiki naʻe ʻikai haʻana fakaʻapaʻapa ki he ʻEiki. Naʻá na toʻo ha ngaahi konga ʻo e feilaulau ki muʻa pea toki tutu ʻa e ngako, ʻo mohe mo e kakai fefine naʻe ngāue ʻi he hūʻanga ki he tēniti. Naʻe ʻilo ʻe ʻĪlai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni kotoa. Naʻá ne fehangahangai mo ʻene ongo foha ʻaki ʻa e ngaahi lea: "Ko e hā ʻoku mou fai ai ʻa e ngaahi meʻa pehē? ʻIkai, ʻe hoku ongo foha; ʻoku ʻikai ko ha fakamatala lelei ia." Naʻá ne ʻikai toe lea ha meʻa pea naʻe ʻikai toe fai ha meʻa. Naʻe haʻu ha tangata ʻo e ʻOtua kia ʻĪlai ʻo tala ange kiate ia naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi ʻene ongo foha ʻo lahi ange ʻi he ʻOtua.

Folofola: 1 Sāmiuela 2:12–29; 3:13

Akonaki: Naʻe ʻikai taʻetokanga ʻa ʻĪlai — naʻá ne fehangahangai mo ʻene ongo foha. Ka ko e fehangahangai taʻeʻi ai ha nunuʻa ʻoku ʻikai ko ha fakatonutonu ia. Naʻe fakahinohino makehe ʻe he ʻOtua naʻe "ʻikai lava ʻe ʻĪlai ʻo taʻofi kinaua." Ko e vahaʻa ʻo e fai ha fetalanoaʻaki faingataʻa pea mo e moʻoni ʻo e puke ha taha ke ne tali fatongia ko e feituʻu ia ʻoku nofo ai ʻa e lahi taha ʻo e taʻelava ʻa e mātuʻa mo e kau taki. Ko e ʻiloʻi ʻoku hala ha meʻa, ʻo leaʻaki ia, pea toki tuku ke hokohoko atu ʻoku ʻikai tatau ia mo e fakaleleiʻi ia.

Naʻe ʻikai lava ʻe Tēvita ʻo Ngāue Hili ʻa e Fakamālohi ʻa ʻĀmoni kia Tāmala illustration

77. Naʻe ʻikai lava ʻe Tēvita ʻo Ngāue Hili ʻa e Fakamālohi ʻa ʻĀmoni kia Tāmala

Ko ʻĀmoni, ko e ʻuluaki foha ʻo Tēvita, naʻá ne fakamālohiʻi ʻa hono tuofefine-tupuʻanga-taha ko Tāmala. ʻOku pehē ʻe he tohi, "ʻI he fanongo ʻa Tuʻi Tēvita ki he ngaahi meʻa ko ʻeni kotoa, naʻá ne ʻita lahi." Ka naʻá ne ʻikai tauteaʻi ʻa ʻĀmoni koeʻuhí naʻá ne ʻofa kiate ia, he ko hono ʻuluaki foha ia. Naʻe nofo ʻa Tāmala ʻi he loto-mamahi ʻi he fale ʻo hono tokoua ko ʻApisalome. Naʻe fehiʻa ʻa ʻApisalome kia ʻĀmoni koeʻuhí ko e meʻa naʻá ne fai pea naʻá ne tatali ʻi he taʻu ʻe ua ki muʻa pea toki fai ʻe ia ʻa e ngaahi meʻa ʻi hono nima pē ʻoʻona, ʻo tāmateʻi ʻa ʻĀmoni ʻi ha kātoanga kosi sipi.

Folofola: 2 Sāmiuela 13:1–29

Akonaki: Ko e ʻita ʻo Tēvita naʻe ʻikai fakatupu ha ngāue, ʻa ia naʻe fakatupu ʻa e ʻita ʻo ʻApisalome, ʻa ia naʻe fakatupu ha fakapoó, ʻa ia naʻe fakatupu ʻa e fakaheeʻi ʻo ʻApisalome ʻi he taʻu ʻe tolu, ʻa ia naʻe faifai atu pē ʻo fakatupu ʻene angatuʻú. Naʻe kamata ha sēini ʻo e ngaahi fakatamaki ʻi he feituʻu naʻe ongoʻi ai ʻe Tēvita ʻa e ongoʻi totonu ka naʻá ne fakafisi ke ngāueʻaki ia. Ko e ʻita māʻoniʻoni ʻoku ʻikai fakatupu ha tali fatongia ʻoku ʻikai maluʻi ai ʻa e tokotaha naʻe fakamamahiʻi — ʻoku ne fakatuai pē mo fakalahi ʻa e ngaahi nunuʻa.

Naʻe Fai ʻe Tēvita ʻa e Feʻauaki mo Patisepa illustration

78. Naʻe Fai ʻe Tēvita ʻa e Feʻauaki mo Patisepa

ʻI he faʻahitaʻu failau, ʻi he ʻalu ʻa e ngaahi tuʻi ki he tau, naʻe nofo ʻa Tēvita ʻi Selūsalema. Mei hono ʻato fale naʻá ne sio ai kia Patisepa ʻoku kaukau. Naʻá ne fehuʻi pe ko hai ia, pea naʻe tala ange kiate ia ko e uaifi ia ʻo ʻŪlia ko e Heti — ko e taha ʻo ʻene kau tangata mālohi — pea naʻá ne fekau ke ʻomi ia. ʻI he hoko ʻene feitama, naʻe ui ʻe Tēvita ʻa ʻŪlia ki ʻapi, ʻo ʻamanaki te ne mohe mo hono uaifi pea fakapulipuliʻi ʻa e tuʻunga. ʻI he fakafisi ʻa ʻŪlia ke ʻalu ki ʻapi lolotonga ʻoku ʻi he malaʻe ʻa ʻene kau tangata, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Tēvita ke tuku ia ki he feituʻu naʻe mālohi taha ai ʻa e tau.

Folofola: 2 Sāmiuela 11:1–27

Akonaki: Ko e fakaikiiki kamata — "ʻi he taimi ʻoku ʻalu ai ʻa e ngaahi tuʻi ki he tau, naʻe fekau ʻe Tēvita ʻa Sioape" — ʻoku fakahaʻi ai naʻe ʻi he feituʻu hala ʻa Tēvita. Naʻe mālōlō ia ʻi he taimi naʻe totonu ke ne tataki ai. Ko e angahala naʻe hoko mai naʻe kamata ia ʻi he liʻaki ʻo e fatongia. Ko e fakalongolongo ʻi ha taha ʻoku ʻi ai hono malava mo hono fatongia ʻoku ʻikai te ne fakatupu ha tuʻu-taʻe-fili; ʻoku ne faʻa fakatupu ha palopalema. Ko e palopalema naʻe ʻikai ko e ʻalu ʻa Tēvita ʻi he ʻato — ka ko e ʻikai ke ʻi ai ha toe meʻa ke ne kumi ki ai hono tokanga.

Ko e Kau Akó ʻoku Nau Mohe ʻi Ketesemani illustration

79. Ko e Kau Akó ʻoku Nau Mohe ʻi Ketesemani

ʻI he ngoueʻangá, naʻe kole ʻe Sīsū kia Pita, Sēmisi, mo Sione ke nau leʻo mo ia lolotonga ʻene lotu. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku nau mohe ʻi heʻene foki mai. Naʻá ne fafangu kinautolu, kole ke nau leʻo, pea lotu leva. Naʻá ne foki mai pea ʻiloʻi ʻoku nau mohe — "naʻe mamafa honau matá." Naʻá ne tuku ke nau mohe, lotu ʻi hono tuʻo tolu, pea foki mai ʻo pehē, "ʻOku mou kei mohe mo mālōlō? Vakai, kuo hoko mai ʻa e houá." Naʻá ne kole ha meʻa pē ʻe taha ʻi he taha ʻo e ngaahi houa mahuʻinga taha ʻi he hisitōliá: ke nofo ʻo ʻā mo lotu.

Folofola: Mātiu 26:36–45

Akonaki: Naʻe ongosia ʻa e kau akó pea naʻe ʻikai te nau mahinoʻi ʻa e mamafa ʻo e momeniti ko iá. ʻOku tau faʻa ʻikai mahinoʻi ia. Ko e ngaahi houa ʻoku mahuʻinga taha ai ʻa e ʻi ai, leʻo, mo e lotu ʻoku faʻa ko e ngaahi houa ia ʻoku tau siʻi taha ai ke lavaʻi ia. Ko e tokanga fakalaumālie ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku tau fakatupu fakaʻaufuli ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai — ko ha meʻa ia ʻoku langa ʻaki ʻa e faʻa fai ʻi he ngaahi houa angamaheni.

ʻOku Fakafiemālieʻi ʻa Māʻata mei he Meʻa Mahuʻingá illustration

80. ʻOku Fakafiemālieʻi ʻa Māʻata mei he Meʻa Mahuʻingá

ʻI he hoko atu ʻa Sīsū ki honau falé, naʻe tangutu ʻa Mele ʻi hono vaʻé ʻo fanongo ki heʻene akonakí lolotonga ia naʻe fakafiemālieʻi ʻa Māʻata ʻe he ngaahi teuteu kotoa. Naʻe haʻu ʻa Māʻata kiate ia ʻo pehē, "ʻEiki, ʻikai koā te ke tokanga ki heʻeku tuofefiné kuó ne tuku au ke u fai tokotaha ʻa e ngāué? Tala ange ke ne tokoni mai kiate au." Naʻe tali ʻe Sīsū kiate ia: "Māʻata, Māʻata, ʻoku ke hohaʻa mo loto-mamahi ki he ngaahi meʻa lahi, ka ko e ngaahi meʻa siʻi pē ʻoku fiemaʻu — pe ko e taha pē. Kuo fili ʻe Mele ʻa e meʻa ʻoku lelei ange, pea ʻe ʻikai toʻo ia meiate ia."

Folofola: Luke 10:38–42

Akonaki: Naʻe ʻikai fai ha meʻa hala ʻe Māʻata — ko e talitali kakai mo e teuteu ko e ngaahi meʻa lelei ia. Ko e palopalema ko e meʻa naʻá ne teuteu ki ai kuo hoko mai, pea naʻe fuʻu femoʻuekina ia ʻi he teuteu ke aʻusia ia. Ko e ngāue naʻá ne fakahoko ʻi he kīsiní kuo hoko ia ʻo mahuʻinga ange kiate ia ʻi he ʻi ai ʻo e tokotaha naʻá ne ngāueʻi. ʻE lava ke tau fuʻu femoʻuekina ʻi he fai ʻo e ngaahi meʻa maʻá e ʻOtuá ʻo tau mole ai ʻa e ʻi ai mo e ʻOtuá.

Ko e Tangata Naʻá ne Tanu Hono Talenití illustration

81. Ko e Tangata Naʻá ne Tanu Hono Talenití

ʻI he talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talenití, naʻe ʻoange ʻe ha ʻeiki ha ngaahi paʻanga kehekehe ki heʻene kau tamaioʻeikí pea ʻalu ʻi ha fononga. Ko e tamaioʻeiki naʻá ne maʻu ha taleniti ʻe nima naʻá ne fakatoualua ia. Ko e tamaioʻeiki ʻe ua naʻá ne fakatoualua ia. Ko e tamaioʻeiki ʻe taha naʻá ne keli ha luo ʻo fufū ia. Naʻá ne fakamatalaʻi ia ʻi he foki mai ʻa e ʻeikí: "ʻEiki, naʻá ku ʻiloʻi ko ha tangata faingataʻa koe, ʻoku ke utu ʻi he feituʻu naʻe ʻikai te ke tūtuuʻi ai, pea tānaki ʻi he feituʻu naʻe ʻikai te ke fakamovetevete ai ha tengaʻi ʻakau. Ko ia naʻá ku manavahē pea ʻalu atu ʻo fufū ho talenití ʻi he kelekelé." Naʻe ui ia ʻe he ʻeikí ko e kovi mo e fakapikopiko.

Folofola: Mātiu 25:14–30

Akonaki: Ko e manavahē ʻa e tamaioʻeiki taleniti taha naʻe ʻikai ko ha meʻa siʻi — naʻá ne fakapikopikoʻi kakato ia. Naʻe ʻikai te ne fakafepakiʻi ʻa e talenití, fakamolemoleʻi, pe ʻoange. Naʻá ne maluʻi lelei ia. Ka ko e taʻe-fai ʻoku ueʻi ʻe he manavahē ki he taʻe-lavá ʻoku kei taʻe-fai pē, pea naʻe fakamaauʻi ia ʻe he ʻeikí ʻo fuʻu fakamamahi ʻo hangē naʻá ne fakamolemoleʻi ia. Ko ha teolosia ʻo ha ʻOtua faingataʻa ʻoku ʻikai lava ke fakafiemālieʻi ʻoku ne fakatupu ha kau tamaioʻeiki ʻoku nau loto ke ʻikai fai ha meʻa ʻi he fakatuʻutāmaki ʻo e fai halá.

Ko e Kau Taupoʻou Vale ʻe Nima illustration

82. Ko e Kau Taupoʻou Vale ʻe Nima

Naʻe tala ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo e kau taupoʻou ʻe toko hongofulu ʻoku nau tatali ki he tangata malí. Ko e toko nima naʻe poto pea nau ʻomi ha lolo lahi ange ki heʻenau ngaahi māmá; ko e toko nima naʻe vale pea nau ʻikai ʻomi ha meʻa. Naʻe tuai mai ʻa e tangata malí. Naʻe mohe kotoa ʻa e toko hongofulú. ʻI he vaeuaʻapo naʻe hoko mai ai ʻa e ui. Naʻe ʻiloʻi ʻe he toko nima valé ʻoku mate ʻenau ngaahi māmá pea nau kole ki he toko nima potó ha lolo. "ʻIkai, ʻe ʻikai lava ke feʻunga kiate kitautolu mo kimoutolu. ʻAlu ʻo fakatau." Lolotonga ʻenau fakataú, naʻe hoko mai ʻa e tangata malí. ʻI heʻenau foki mai ʻo tukituki, naʻe tāpuni ʻa e matapā.

Folofola: Mātiu 25:1–13

Akonaki: Ko e kau tāupoʻou vale naʻe ʻikai te nau taʻeʻofa — naʻa nau loto ke ʻi ai. Naʻa nau maʻu ha ngaahi maama; naʻe ʻikai pē te nau teuteu ki ha tatali. Ko e taʻeʻaonga naʻe ʻikai ko ha ngaahi fakakaukau kovi ka ko ha teuteu taʻe feʻunga ki he faingamālie ʻe ʻikai hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻo fakatatau ki heʻenau taimi-tēpile ʻoku nau ʻamanaki ki ai. Ko e teuteu ki ha tuai fuoloa ʻi hoʻo ʻamanaki ki ha taimi nounou ko ha faʻahinga poto ia ʻoku hā ngali fuʻu lahi kae ʻoua kuo ke fiemaʻu ia.

ʻOku Ngalo ʻa e ʻOtua ʻia ʻIsileli Hili ʻa e Mate ʻa Siosiua illustration

83. ʻOku Ngalo ʻa e ʻOtua ʻia ʻIsileli Hili ʻa e Mate ʻa Siosiua

Hili ʻa e mate ʻa Siosiua, naʻe ʻikai ʻilo ʻe he kakai ʻo ʻIsileli ʻa e ʻEiki pe ko e hā naʻá ne fai ki ʻIsileli, koeʻuhi ko e toʻutangata ko ia naʻe tupu hake hili ʻa e taimi ʻo Siosiua. Ko e toʻutangata takitaha hili iá naʻe fiemaʻu ke akoʻi ʻa e talanoá, pea ʻi he tuʻu ʻa e akó, naʻe tuʻu ʻa e manatú. Ko e faʻahinga laka ʻi he Fakamaauʻangá ʻoku taʻe-fakangata: ʻoku ngalo ʻa e ʻOtua ʻi he kakaí, ʻoku nau mamahi, ʻoku nau tangi, ʻoku fakahaofi kinautolu ʻe he ʻOtuá, ʻoku nau ngalo ʻo toe fai.

Folofola: Fakamaau 2:10–19

Akonaki: Ko e manatu fakalaumālie ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku hoko. Ko e toʻutangata ʻoku nau aʻusia fakahangatonu ha meʻa ʻoku nau ʻilo ia. Ko e toʻutangata ʻoku nau fanongo pē ki ai mei he ngaahi mātuʻa helaʻia ʻoku nau pehē kuo nau maʻu ia ʻe ʻikai nai. Ko e kolomuʻa mo e fāmili kotoa pē kuo pau ke nau fili fakahangatonu ke fakafolau ʻa e meʻa ʻoku nau fakamahuʻingaʻi — ʻoku ʻikai ke fetuku ia ʻi he ofi pe ko e fakakaukau pē. Ko e vahaʻa ʻi he aʻusia moʻui mo e talanoa tofi ko e feituʻu ia ʻoku hoko ai ʻa e ngaló.
Konga 10: Fakakompromisi Fakalaumālie 7 lesona
ʻOku Ngaohi ʻe Kitione ha ʻEfoti Koula illustration

84. ʻOku Ngaohi ʻe Kitione ha ʻEfoti Koula

Hili ʻa ʻene ikuna lahi ʻi he kau Mitianí, naʻe toʻo ʻe Kitione ha feilaulau mei he koula naʻe vete ʻi he taú pea ngaohi ia ko ha ʻefoti — ko ha kofu fakataulaʻeiki. Naʻá ne fokotuʻu ia ʻi hono kolo ʻo ʻOfala. Naʻe feʻauaki ʻa ʻIsileli kotoa pē ʻaki hono lotuʻi ia ʻi ai, pea naʻe hoko ia ko ha tauhele kia Kitione mo hono fāmilí. ʻOku fakatokangaʻi ʻe he tohi ni ko ha taʻeʻaonga lahi ʻi ha tangata naʻe toki ikunaʻi pē ʻa e kau fakafeʻatungia ʻo ʻIsileli ʻi he tui fakaofo.

Folofola: Fakamaau 8:24–27

Akonaki: Ko e ʻefoti ʻo Kitione naʻe ngalingali naʻe fakataumuʻa ia ko ha fakamanatu, ko ha founga ke fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e ʻOtua ki he ikuná. Ka naʻe hoko ia ko ha meʻa ke lotuʻi. Ko e vahaʻa ʻi he fakamanatu mo e ʻaitoli ʻoku nounou ange ia ʻi he meʻa ʻoku ʻamanaki ki ai ʻa e kakaí. Ko e ngaahi meʻa naʻe ngaohi ke fakahinohino ki he ʻOtuá ʻoku nau maʻu ha founga ke hoko ai ko e ngaahi meʻa ʻoku fetongi ia, tautautefito ʻi he taimi ʻoku nau fakaʻofoʻofa ai, mamafa, pea fehokotaki mo ha aʻusia fakafoʻituitui mālohi.

ʻOku Ngaohi ʻe Selopoame ʻa e Ngaahi Kiʻi Pulú Koula illustration

85. ʻOku Ngaohi ʻe Selopoame ʻa e Ngaahi Kiʻi Pulú Koula

ʻI he hoko ʻa Selopoame ko e tuʻi ʻo e ngaahi matakali fakatokelaú hili ʻa e vahevahe ʻo e puleʻangá, naʻá ne manavasiʻi kapau ʻe hokohoko atu ʻa e kakaí ki Selūsalema ke lotu ʻe ngalingali te nau fetuku honau loto-fakatōkilaló ki heʻene toe foki kia Lehopoame. Ko ia naʻá ne ngaohi ha ongo kiʻi pulu koula ʻe ua pea pehē ki he kakaí, "ʻOku fuʻu lahi ia kiate kimoutolu ke mou ʻalu hake ki Selūsalema. Ko eni hoʻomou ngaahi ʻotua, ʻIsileli, ʻa ia naʻe ʻomi kimoutolu mei ʻIsipite." Naʻe ʻikai te ne fakafisi ki he ʻOtuá — naʻá ne puleʻi ʻa e ʻOtuá ke ngāueʻaki ki he ngaahi taumuʻa fakapolitikale.

Folofola: 1 Tuʻi 12:26–33

Akonaki: Ko e angahala ʻo Selopoame ko hono ngāueʻaki ʻa e lotú ko ha meʻangāue ki he pule fakapolitikale. Naʻe ʻikai ko ha tokotaha taʻetui ia; ko ha tokotaha fakakikihi ia. Naʻá ne faʻu ʻa e lotú ʻo fakatatau ki he meʻa te ne tokoniʻi hono ngaahi holí — ko hono tauhi ʻa e kakaí ke nau mateaki kiate ia kae ʻikai ko hono fakaofiofi kinautolu ki he ʻOtuá. Ko hono ngāueʻaki ʻa e lotú ki he maluʻi-kita fakakautaha kae ʻikai ko ha feʻiloaki moʻoni mo e ʻOtuá ko ha faʻahinga ʻo e tauhi ʻaitolí ʻoku faingataʻa ʻaupito ki he kakai ʻoku nau ʻi loto aí ke nau ʻiloʻi.

Naʻe Fekauʻaki ʻa Saula mo e Feitama ʻi ʻEni-Tō illustration

86. Naʻe Fekauʻaki ʻa Saula mo e Feitama ʻi ʻEni-Tō

Ki muʻa ʻi heʻene tau fakaʻosí, naʻe manavahē ʻa Saula. Naʻá ne fehuʻi ki he ʻOtuá ka naʻe ʻikai ha tali — ʻikai ha misi, ʻikai ha ʻUrimi, ʻikai ha kau palōfita. Naʻe fakafufū leva ʻa Saula ʻo ʻalu ʻo kumi ha feitama ʻi ʻEni-Tō, ko e tōʻonga naʻá ne fakatapui ki muʻa mei ʻIsileli. Naʻá ne kole kiate ia ke ne ʻomi hake ʻa Sāmiuela. Naʻe hā mai ʻa Sāmiuela ʻo fakapapauʻi kuo mavahe ʻa e ʻOtuá mei Saula. ʻI he ʻaho hono hokó naʻe mate ʻa Saula ʻi he taú.

Folofola: 1 Sāmiuela 28:3–20

Akonaki: Naʻe tafoki ʻa Saula ki he maʻuʻanga fakatapuʻí ʻikai koeʻuhi ko e mateaki ki he tōʻonga fakafufū ka koeʻuhi ko e loto-mamahi ʻi he fakalongolongo ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai tali mai ʻe he ʻOtuá, ko e ʻahiʻahi ke kumi ha ngaahi tali ʻi ha ngaahi founga kehe — tui fakataulaʻeiki, fakakikihi, faleʻi taʻe-fakaʻotua — ʻoku hoko ia ko ha meʻa moʻoni. Ko e fakalongolongo ʻa e ʻOtuá ʻi ha vahaʻa taimi ʻo e faingataʻá ʻoku ʻikai ko ha fakaafe ia ke kumi ha leʻo fetongi. ʻOku faʻa hoko ʻa e fakalongolongo ʻa e ʻOtuá ko ha konga ia ʻo e pōpoakí.

Ko e Kau Kaletia ʻoku Nau Foki ki he Laó illustration

87. Ko e Kau Kaletia ʻoku Nau Foki ki he Laó

Naʻe maʻu ʻe he kau Kaletia ʻa e ongoongolelei ʻo e kelesí, naʻa nau aʻusia ʻa e Laumālié, pea naʻa nau kamata lelei. Pea hoko mai leva ha kau faiako ʻo tala kiate kinautolu ʻoku nau fie maʻu ke kamu pea muimui ki he lao ʻa Mōsese ke nau tali moʻoni. Naʻe ofo ʻa Paula: "ʻOku ou ofo ʻi hoʻomou fakafisi vave pehē kiate ia naʻá ne ui kimoutolu ke mou moʻui ʻi he kelesi ʻo Kalaisí pea mou tafoki ki ha ongoongolelei kehe." Naʻá ne fehuʻi fakahangatonu: "Naʻa mou maʻu ʻa e Laumālié ʻi he ngaahi ngāue ʻo e laó, pe ʻi hoʻomou tui ki he meʻa naʻa mou fanongo ki aí?"

Folofola: Kaletia 1:6; 3:1–5

Akonaki: Naʻe ʻikai ko e kau Kaletia ʻoku nau liʻaki ʻa e Lotu Faka-Kalisitiané ki he pakanismí — naʻa nau tānaki atu ha ngaahi fiemaʻu ki aí. Ko e liliu mei he "fakamoʻui ʻi he kelesi ʻi he tui" ki he "ka ʻoku toe fie maʻu foki ke ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ke ke tali moʻoni" ko e taha ia ʻo e ngaahi fakakeheʻi motuʻa taha mo tuʻu maʻu taha ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ne fakaʻofoʻofa ki he ʻulungāanga fakaetangata loloto ʻoku tau fie maʻu ke maʻu hotau tuʻungá. Ko e kelesi ʻoku ʻikai fiemaʻu ha meʻa meiate kitautolú ʻoku ongoʻi lelei ʻaupito pe maʻamaʻa ʻaupito, pea ʻoku tau hokohoko atu ʻa e feinga ke tānaki atu ki ai.

Ko e Siasi ʻi Laotisia ʻoku Mokomoko illustration

88. Ko e Siasi ʻi Laotisia ʻoku Mokomoko

ʻI he tohi ki Laotisiá, ʻoku pehē ʻe Sīsū ʻokú ne ʻiloʻi ʻenau ngaahi ngāué — ʻoku ʻikai ko e momoko pe vela. ʻOkú ne holi ke nau hoko ko e taha pe ko e taha: "Koeʻuhi ʻoku mou mokomoko — ʻikai ko e vela pe momoko — ʻoku ou teuteu ke luaʻi kimoutolu mei hoku ngutú." Naʻe pehē ʻe he kau Laotisiá, "ʻOku ou koloaʻia; kuó u maʻu ha koloa pea ʻoku ʻikai te u fiemaʻu ha meʻa." Ko e fakafuofua ʻa Sīsū: malaʻia, fakaʻofa, masiva, kui, mo e telefua.

Folofola: Fakahā 3:14–17

Akonaki: Ko e palopalema ʻo Laotisiá naʻe ʻikai ko e fulikivanu hā mai; ko e taʻe-fakalata ʻoku fakafiemālie. Naʻa nau ngāue, moʻui-pule, pea ʻikai ha palopalema. Ko e koloa naʻá ne fakatupu ke nau ongoʻi ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku nau masiva aí — ʻa ia naʻe ʻuhinga ʻoku ʻikai te nau fiemaʻu foki ʻa e ʻOtuá. Ko e tuʻunga fakalaumālie fakatuʻutāmaki taha ʻe ʻikai ko e angatuʻu fakahangatonu ka ko e fiemālie fakafiemālie ʻo e maʻu ha fakafiemālie feʻunga pē ke taʻofi ai ʻa e fiekaia ki ha meʻa lahi ange.

Ko e Siasi ʻi ʻEfesō ʻoku Mole ʻEne ʻOfa ʻUluakí illustration

89. Ko e Siasi ʻi ʻEfesō ʻoku Mole ʻEne ʻOfa ʻUluakí

Ko e siasi ʻi ʻEfesō ʻoku maʻu ha ngaahi fakaʻilonga lelei ʻi he tohi ʻa Sīsuú: kuo nau ngāue mālohi, kātaki, siviʻi ʻa e kau ʻaposetolo loi, kātakiʻi ʻa e faingataʻá, pea ʻikai ke nau helaʻia. Ka: "Ka ʻoku ou puke atu ʻeni kiate kimoutolu: Kuo mou liʻaki ʻa e ʻofa naʻa mou maʻu ʻi he kamataʻangá. Fakakaukau ki he mamaʻo kuo mou tō aí! Fakatomala pea fai ʻa e ngaahi meʻa naʻa mou fai ʻi he kamataʻangá. Kapau ʻe ʻikai te mou fakatomala, te u haʻu kiate kimoutolu ʻo toʻo hoʻomou tuʻuʻanga maama mei hono feituʻú."

Folofola: Fakahā 2:1–5

Akonaki: Naʻe maʻu ʻe ʻEfeso ʻa e meʻa kotoa pē tuku kehe ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga ai ʻa e ngaahi meʻa kehe kotoa pē. ʻE lava ke ke maʻu ha tokāteline totonu, ha tōʻonga fakaeako, mo e kātaki — kae kei mole pē ʻa e vā fetuʻutaki naʻe ueʻi ai ia kotoa. Ko e ngāue faivelenga ʻoku mole ai hono ʻofa ʻoku hoko ia ko ha faʻahinga ngāue fakalotu. Ko e sivi naʻe foaki ʻe Sīsū naʻe faingofua: foki ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻuluaki — ʻikai koeʻuhí ko ia ʻoku nau fakatupu ʻa e ongoʻi, ka koeʻuhí ko e ʻofa ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngāue, pea ʻe lava ke fakafoki ʻe he ngāue ʻa e ongoʻi.

Naʻe Lotu ʻa Solomone ki he Ngaahi ʻOtua ʻo Hono Ngaahi Uí illustration

90. Naʻe Lotu ʻa Solomone ki he Ngaahi ʻOtua ʻo Hono Ngaahi Uí

Hili ʻa e ngaahi uaifi ʻe fitu afe mo e ngaahi sinifu ʻe tolu afe, naʻe langa ʻe Solomone ʻa e ngaahi potu māʻolunga maʻa Kemosi — ko e ʻotua fakalielia ʻo Moape — pea mo Moloke — ko e ʻotua fakalielia ʻo e kau ʻAmoní. Naʻá ne fai ʻeni ki heʻene ngaahi uaifi muli kotoa pē. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Solomone tuʻo ua ʻoku ʻikai totonu ke ne muimui ki he ngaahi ʻotua kehe. Naʻe ʻikai muimui kakato ʻa Solomone ki he ʻEikí ʻo hangē ko e fai ʻe Tēvita ko ʻene tamaí. Ko ʻene afe fakaetohitapu naʻe tuai mo kakato ʻaupito ʻo aʻu ai ki he tangata poto taha kuo moʻui ʻi he māmaní ʻo ngata ʻi ha vahe ʻoku fakalista pē ai ʻa e ngaahi ʻotua naʻá ne tauhi.

Folofola: 1 Tuʻi 11:4–10

Akonaki: Naʻe maʻu ʻe Solomone ʻa e poto fakaeʻotuá mei he ʻOtuá, naʻá ne tohi ʻa e Palōvepi fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e fakatauele fakasekisualé, ka naʻá ne kei tō pē ki he meʻa pē ʻe taha naʻá ne fakatokangaʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé. Ko e ʻilo mo e poto ʻoku ʻikai ko e meʻa tatau ia. Ko e ʻiloʻi ʻo e meʻa ʻoku totonú ʻoku ʻikai ke fakatupu fakaʻaufuli ʻa e loto ke fai ia, tautautefito ki he taimi ʻoku tuai ai ʻa e fakatauelé, ʻoku tali ʻe he sosaietí, pea ʻoku ueʻi ʻe he ʻofa. Naʻa mo e kakai talēniti taha ʻoku ʻikai ke nau hao mei heʻenau ngaahi holí.
Konga 11: Fakakākaá ʻi he Lotú 6 lesona
Naʻe Tānaki ʻe he Kau Fālesí ki he Laó illustration

91. Naʻe Tānaki ʻe he Kau Fālesí ki he Laó

Naʻe fehangahangai ʻa Sīsū mo e kau Fālesí mo e kau faiako ʻo e laó: "Kuo mou tukuange ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea mou puke ki he ngaahi tōʻonga fakafalala ki he tangatá." Naʻa nau faʻu ha ngaahi tōʻonga lahi fekauʻaki mo e fanofano nima, ko e vahe hongofulu naʻa mo e kiʻi lauʻakau iiki, ngaahi lao fakaikiiki fekauʻaki mo e Sāpaté. Ko e ngaahi tōʻonga ko ʻení naʻe ʻikai ke kovi fakaenatula, ka naʻe hoko ia ʻo mamafa ange ʻi he lao moʻoní — pea naʻe ngāueʻaki ia ke fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé lolotonga ia naʻe fakaʻehiʻehi ʻa e kau faiako ʻonautolú mei he ngaahi fiemaʻu faingataʻa ange ʻo e fakamaau totonu, ʻaloʻofa, mo e faivelengá.

Folofola: Mātiu 23:23–28; Maʻake 7:1–13

Akonaki: ʻOku faʻa tānaki ʻe he ngaahi founga fakalotú ʻa e ngaahi lao ʻi he lolotonga ʻo e taimí. ʻOku faʻa tānaki ʻa e ngaahi laó mo e ngaahi taumuʻa lelei — ke taʻofi ʻa e ngaahi maumauʻi ʻo e ngaahi fekau moʻoní. Ka ko e ngaahi lao kuo tānaki atú ʻoku hoko ia ʻo moʻui ʻiate ia pē, pea ko hono fakamalohí ʻoku hoko ia ko e fua ʻo e māʻoniʻoní ʻi he ʻikai ko e ngaahi meʻa naʻe maluʻi ʻe he ngaahi laó. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e tōʻonga fakalotú ko e muimui pē ki he ngaahi tuʻutuʻuní mo e hā mai ki tuʻá, kuo faʻa mole ia mei hono lotolotó.

Naʻe Fakahaofi ʻe Saula ʻa ʻAkaki mo e Ngaahi Manu Lelei Tahá illustration

92. Naʻe Fakahaofi ʻe Saula ʻa ʻAkaki mo e Ngaahi Manu Lelei Tahá

Naʻe fekau ʻe he ʻOtuá kia Saula ke fakaʻauha kakato ʻa e kau ʻAmalekí mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻo nautolu. Naʻe ikunaʻi kinautolu ʻe Saula ka naʻá ne fakahaofi ʻa Tuʻi ʻAkaki mo e sipi lelei taha, pulu, fanga kiʻi pulu sino, mo e fanga kiʻi lami — ko e meʻa kotoa pē naʻe lelei. ʻI he aʻu mai ʻa Sāmiuelá, naʻe fakafeʻiloaki ʻa Saula kiate ia: "Ke tāpuakiʻi koe ʻe he ʻEikí! Kuo u fakahoko ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí." Naʻe fanongo ʻa Sāmiuela ki he ngaahi manu ʻi he tafaʻakí. Naʻe fakamatala ʻa Saula: naʻe fakahaofi kinautolu ke feilaulauʻaki ki he ʻOtuá. Naʻe tali ʻe Sāmiuela: "Ko e talangofuá ʻoku lelei ange ia ʻi he feilaulaú."

Folofola: 1 Sāmiuela 15:1–23

Akonaki: Naʻe tauhi ʻe Saula ʻa e fanga manu lelei taha pea naʻá ne fakatonuhiaʻi ia ʻaki ʻa e lotu — naʻá ne palani ke feilaulauʻi kinautolu. Ka ko e meʻa naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtua ko e fakaʻauha, ʻikai ko e feilaulau. Ko ha founga fakaetangata ʻaupito ʻeni: ko hono fetongi ha ngāue fakalotu ʻoku tau saiʻia ai ki he talangofua naʻe kole makehe ʻe he ʻOtua, pea ui ʻa e fetongi ko e fakatapui. Naʻe ʻai ʻe he anga fakalotu ʻa e talangataʻa ʻo Saula ke ʻikai ngata pē ʻi he tali lelei kae toe anga-ʻofa foki. "Ko e talangofua ʻoku lelei ange ia ʻi he feilaulau" ko e taha ia ʻo e ngaahi fakatonutonu tuʻuloa taha ʻi he folofola.

Lotu mo e ʻAukai ke Hā Mai illustration

93. Lotu mo e ʻAukai ke Hā Mai

ʻI he Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ke ʻoua naʻa fakahoko ʻa e māʻoniʻoni koeʻuhi ke sio mai ha niʻihi kehe. Ki he foaki: ʻoua ʻe fanongonongo ia ʻaki ʻa e ngaahi puha kehekehe ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he kau mālualoi ʻi he ngaahi falelotu ʻo e Siú pea ʻi he ngaahi hala, ke fakaʻapaʻapaʻi ʻe he niʻihi kehe. Ki he lotu: ʻoua ʻe hange ko e kau mālualoi ʻoku nau saiʻia ke lotu tuʻu ʻi he ngaahi falelotu ʻo e Siú pea ʻi he ngaahi tuliki hala ke sio mai. Ki he ʻaukai: ʻoku nau fakalilifuʻi honau fofonga ke fakahā ki he niʻihi kehe ʻoku nau ʻaukai.

Folofola: Mātiu 6:1–18

Akonaki: Ko e ngaahi ngāue naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū — ko e foaki, lotu, ʻaukai — naʻe tuʻutuʻuni ia pea lelei. Ko e palopalema ko e kau fanongo. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e taumuʻa ʻo ha ngāue fakalaumālie ko e hā mai ʻoku fai ia, kuo fetongi ʻe he fakahoko ʻa e ngāue. Naʻe pehē ʻe Sīsū kuo maʻu ʻe he kau mālualoi ʻa honau totongi — ko e fakaʻapaʻapa naʻa nau fakahoko ai. Ko e fehuʻi ʻi mui ʻi he ngāue fakalotu kotoa pē ko e: ko hai ʻoku ou fai moʻoni ai ʻeni?

Ko e Kau Kolinitoó ʻoku Nau Fakaʻaongaʻi Kovi ʻa e ʻAho Kai ʻa e ʻEikí illustration

94. Ko e Kau Kolinitoó ʻoku Nau Fakaʻaongaʻi Kovi ʻa e ʻAho Kai ʻa e ʻEikí

ʻI he taimi naʻe fakataha ai ʻa e kau Kolinitoó ke kai ʻa e ʻAho Kai ʻa e ʻEikí, naʻe pehē ʻe Paula, naʻe ʻikai te nau kai moʻoni ʻa e ʻAho Kai ʻa e ʻEikí. Naʻe muʻomuʻa ʻa e tokotaha kotoa pē ʻaki ʻene kai ʻoʻona ʻo ʻikai tatali — naʻe fiekaia ʻa e tokotaha ʻe taha kae konā ʻa e tokotaha ʻe taha. Naʻe kai ʻe he kau mēmipa koloaʻia ange ʻa ʻenau meʻakai ʻoʻoná kae ʻikai ha meʻakai ʻa e kau mēmipa masiva naʻe ʻikai haʻanau meʻa naʻe ʻomi. Naʻe pehē ʻe Paula ko e kai mo e inu ʻeni ʻo ʻikai ke ʻiloʻi ʻa e sino ʻo Kalaisí, ʻa ia naʻe ʻi ai hono ngaahi nunuʻa mamafa.

Folofola: 1 Kolinitō 11:17–34

Akonaki: Naʻe liliu ʻe he kau Kolinitoó ha kai ʻo e fāʻūtaha ki ha fakaʻaliʻali ʻo e ngaahi tuʻunga fakasōsiale. Naʻa nau fakataha moʻoni ʻi he feituʻu totonu ki he meʻa naʻe totonu ke fai kae fai ʻa e meʻa hala ʻaupito. Ko e ouau ʻo ʻikai ha ʻuhinga kuo hoko ia ʻo kovi ange ʻi he ʻikai fakataha ʻataʻatā — naʻe fakamālohia moʻoni ʻa e ngaahi vahevahe ʻi he komiunitī. Ko e ngaahi fakataha fakalotu ʻoku toe fakatupu ʻa e ngaahi tuʻunga fakasōsiale kae ʻikai ko hono fakaʻauha kinautolu kuo nau liliu honau taumuʻa.

Naʻe Lomiʻi ʻe ʻUsa ʻa e ʻAka illustration

95. Naʻe Lomiʻi ʻe ʻUsa ʻa e ʻAka

ʻI he taimi naʻe ʻomi ai ʻe Tēvita ʻa e ʻaka ʻo e ʻOtuá ki Selūsalema ʻi ha saliote foʻou, naʻe tūkia ʻa e fanga pulú. Naʻe ʻōmai ʻa ʻUsa ʻo puke ʻa e ʻaká ke ʻoua naʻa tō. Naʻe vela ʻa e houhau ʻo e ʻOtuá kia ʻUsa pea naʻá ne mate ai ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻaká. Naʻe manavahē mo houhau ʻa Tēvita. Naʻá ne tuʻu pea tuku ʻa e ʻaká ʻi he fale ofi ʻo ʻŌpeti-ʻItomi ʻi ha māhina ʻe tolu.

Folofola: 2 Sāmiuela 6:1–11

Akonaki: Ko e ongoʻi ʻo ʻUsa — ke taʻofi ʻa e meʻa māʻoniʻoní mei he tō — ʻoku hā ngofua ʻaupito. Ka naʻe ʻikai totonu ke ʻi ha saliote ʻa e ʻaká; naʻe totonu ke fua ia ʻe he kau Līvaí ʻi he ngaahi pou. Naʻe hala ʻa e tuʻunga kotoa pē ki muʻa pea lomiʻi ia ʻe ʻUsa. Ko ʻene maté naʻe fakamanavahē, ka ko e lēsoni loloto ange ʻoku ʻi he fehuʻi fakaʻāuliliki ʻa Tēvita ki mui ʻo e founga naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ke fua ai ʻa e ʻaká. Ko e ngaahi taumuʻa lelei ʻoku ʻikai te ne fakataʻeʻaongaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e founga kuo folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá ke fai ha meʻa.

Naʻe ʻIkai Fakafehuʻi ʻe Tēvita ki he ʻOtua ki he Fakaʻalu ʻo e ʻAká illustration

96. Naʻe ʻIkai Fakafehuʻi ʻe Tēvita ki he ʻOtua ki he Fakaʻalu ʻo e ʻAká

ʻI he ʻuluaki feinga ke ʻomi ʻa e ʻaká ki Selūsalema, naʻe fakatahaʻi ʻe Tēvita ʻa e kau tangata ʻe toko tolungeau afe, ʻo ne tuku ʻa e ʻaká ki ha saliote foʻou ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau Filisitiá, pea nau ʻalu atu ʻaki ʻa e fakafiefia kakato. Hili ʻa e mate ʻa ʻUsa, naʻe tuʻu ʻa Tēvita pea naʻá ne fakafehuʻi ki he kau taulaʻeikí. Naʻá ne maʻu ʻa e tali ʻi he Teutalonome: ʻoku ʻikai ha taha ka ko e kau Līvaí pē te nau fua ʻa e ʻaká, ʻi honau umá, ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi pou. Ko e feinga hono ua, naʻe fai totonu, naʻe lavameʻa.

Folofola: 1 Kalonikali 15:1–15

Akonaki: Ko e ʻuluaki feinga naʻe ʻikai ke lavameʻa ʻo ʻikai koeʻuhi ko e loto ʻo Tēvita naʻe hala ka koeʻuhi ko ʻene founga naʻe hala. Naʻá ne ngāueʻaki ʻa e founga Filitia ki hono hiki ʻo e ʻaʻake — ko ha saliote naʻe toho ʻe he fanga pulu — kae ʻikai ke kumi pe naʻe fakahinohinoʻi fēfē ia ʻe he ʻOtua. ʻOku taau ke fakatokangaʻi naʻe hiki ia ʻe he kau Filitia ʻi ha saliote pea naʻe ʻikai ha meʻa naʻe hala kiate kinautolu. Ka naʻe ʻikai ko kinautolu ʻa ʻIsileli. Ko e tuʻunga ʻoku puke ai ʻe he ʻOtua ʻa hono kakai ʻoku ʻikai tatau mo e tuʻunga ʻoku ngāueʻaki kiate kinautolu ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ia.
Konga 12: Ngaahi Taʻelavameʻa ʻi he Fetuʻutaki 4 lesona
Naʻe Fakahā ʻe Sēkope ʻa e Fakafehoanaki Mahino ki he Siosifa illustration

97. Naʻe Fakahā ʻe Sēkope ʻa e Fakafehoanaki Mahino ki he Siosifa

Naʻe ʻofa ʻa ʻIsileli kia Siosifa ʻo lahi ange ʻi ha taha ʻo hono ngaahi foha kehe koeʻuhi naʻe fāʻeleʻi ʻa Siosifa kiate ia ʻi hono taʻu motuʻa, pea naʻá ne ngaohi ha kofu teuteu kiate ia. ʻI he sio ʻa hono ngaahi tokoua naʻe ʻofa ʻa ʻenau tamai kiate ia ʻo lahi ange ʻi ha taha ʻo kinautolu, naʻa nau fehiʻa kiate ia pea naʻe ʻikai te nau lava ʻo leaʻaki ha lea anga-ʻofa kiate ia. Ko e fakafehoanaki fakaeʻofa ʻa Sēkope naʻe ʻikai ko ha meʻa fakapulipuli — naʻe fakahā ia ʻi he ngaahi meʻaʻofa fakamatelie, ʻi he ngaahi ngāue fakafehoanaki, pea ʻi hono ʻoange kia Siosifa ha lakanga fakaleʻo ʻi hono ngaahi tokoua. Ko e ngaahi fetuʻutaki fakafāmili naʻá ne fakatupu naʻe fakaʻauha ʻa e fāmili ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu.

Folofola: Senesi 37:3–4

Akonaki: Naʻe hoko ʻa Sēkope ko e tokotaha naʻe faingataʻaʻia ʻi he fakafehoanaki fakaeʻofa ʻa ʻene ongo mātuʻa — naʻe fakafehoanaki ʻa ʻAisake kia ʻĪsoa pea naʻe fakafehoanaki ʻa Lepeka kiate ia. Naʻá ne aʻusia fakahangatonu ʻa e meʻa ʻoku fakatupu ʻe he fakafehoanaki. Pea naʻá ne toe fai pē ʻa e tatau. Ko e ʻofa ʻoku ʻikai te tau tufotufa tatau ʻi he fānau ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono uesia ʻo e kiʻi tamasiʻi naʻe fakafehoanaki; ʻoku ne maumauʻi ʻa e fetuʻutaki kotoa ʻo e fanga tokoua ʻi he ʻapi. Ko e meʻa ʻoku tau kātakiʻi ʻi hotau fāmili tupuʻanga ʻoku hoko ia ko hotau tuʻunga anga-maheni kapau ʻoku ʻikai te tau fakakaukauʻi fakahangatonu ia.

Naʻe Kākaaʻi ʻe Lāpane ʻa Sēkope ʻaki ʻa Lea illustration

98. Naʻe Kākaaʻi ʻe Lāpane ʻa Sēkope ʻaki ʻa Lea

Naʻe ngāue ʻa Sēkope ʻi he taʻu ʻe fitu maʻa Lēkeli, ʻa ia naʻe ʻofaʻi koeʻuhi ko hono fakaʻofoʻofa. Ko e ngaahi taʻu naʻe hange pē ko ha ngaahi ʻaho siʻi koeʻuhi ko ʻene ʻofa kiate ia. ʻI he hoko mai ʻa e taimi, naʻe tānaki ʻe Lāpane ʻa e kakai kotoa pea fai ha kātoanga — pea ʻi he pō naʻá ne ʻomi ʻa Lea kia Sēkope kae ʻikai ko Lēkeli. ʻI he pongipongi, naʻe ʻiloʻi ʻe Sēkope ʻa e meʻa naʻe hoko. "Ko e hā kuó ke kākaaʻi ai au? Naʻá ku ngāue kiate koe maʻa Lēkeli, ʻikai ko ia?" Ko e tali ʻa Lāpane ko hono ʻoange ʻo Lēkeli ki ha toe taʻu ʻe fitu ʻo e ngāue.

Folofola: Senesi 29:20–30

Akonaki: Ko Lāpane ko e tokoua ʻo e faʻē ʻo Sēkope — ko e fāmili. Naʻá ne kākaaʻi foki ia ʻo taʻe-fakangata ʻi he taʻu ʻe uofulu. Ko e kakai ʻoku lahi taha ʻenau aʻusia kiate kitautolu ʻoku ʻikai ko e kakai falalaʻanga taha ia ʻi he tuʻunga fakaʻotometi. Ko e ngaahi fetuʻutaki fakafāmili pea mo e ngaahi fengaueʻaki kuo fuoloa ʻoku ʻikai, ʻiate kinautolu pē, ke fakatupu ʻa e anga-tonu. Ko e falala fakakuihi ki he kakai koeʻuhi pē ko kinautolu ko e fāmili pe ko e ngaahi kaungāmeʻa kuo fuoloa ʻene ʻiloʻi ko hono faʻahinga vale pē ia.

Naʻe Mavahe ʻa Paula mo Panepasa ʻi he ʻUhinga ko Sione Maʻake illustration

99. Naʻe Mavahe ʻa Paula mo Panepasa ʻi he ʻUhinga ko Sione Maʻake

Naʻe palani ʻa Paula mo Panepasa ki ha fononga fakafaifekau hono ua pea naʻe loto ʻa Panepasa ke ʻave ʻa Sione Maʻake mo kinaua. Naʻe fakafisi ʻa Paula — naʻe liʻaki kinaua ʻe Maʻake ʻi he ʻuluaki fononga ʻi Pamifilia pea naʻe ʻikai ke hokohoko atu mo kinaua ʻi he ngāue. Naʻe hoko ʻa e taʻefelotoi ʻo mālohi ʻaupito ʻo na mavahe ai. Naʻe ʻave ʻe Panepasa ʻa Maʻake pea folau ki Saipalesi. Naʻe fili ʻe Paula ʻa Sailosi pea fononga ʻi he fonua ʻo fou ʻi Sīlia mo Kilikia.

Folofola: Ngāue 15:36–41

Akonaki: Ko e ongo tangata anga faka-ʻOtua, poto, mo lavameʻa naʻá na vakai ki he tuʻunga tatau — ko e liʻaki ʻa Sione Maʻake ʻi he kuohilí — pea naʻá na fai ha ngaahi fakakaukau fehangahangai kakato. Naʻe sio ʻa Paula ki ha faingataʻa; naʻe sio ʻa Panepasa ki ha taha ʻoku taau ke fakamoleki ki ai. Naʻe hōifua ʻa e ongo fakakaukau ʻi ha ngaahi founga kehekehe: naʻe ʻikai ke fakaʻauha ʻa e ngaahi misiona ʻa Paula, pea naʻe hoko ʻa Maʻake ko ha tokotaha ngāue kuo fakafoki, mo lavameʻa. Ko e mālohi ʻo e feʻekeʻaki ʻoku ʻikai ko e lēsoni ia; ko e faikehekehe ʻo e ngaahi fakakaukau totonu ki he tangata pe tuʻunga tatau ʻoku pehē.

Ko e Kau Kolinitoó ʻoku Nau Fai Hono Fai Fakamāuʻi ʻo e Niʻihi Kehé illustration

100. Ko e Kau Kolinitoó ʻoku Nau Fai Hono Fai Fakamāuʻi ʻo e Niʻihi Kehé

Naʻe ofo ʻaupito ʻa Paula ʻi heʻene fanongo ko e kau mēmipa ʻo e siasi Kolinitoó naʻa nau ʻave ʻa e ngaahi fekeʻikeʻi fakalao ki he niʻihi kehé ki he kau fakamāu pēkani. "Kapau ʻoku ʻi ai ha fekeʻikeʻi ʻa ha taha ʻiate kimoutolu mo ha taha kehe, ʻoku mou loto-toʻa ke ʻave ia ki he kau taʻe-fakaʻOtua ki he fakamāu kae ʻikai ki he kakai ʻo e ʻEikí?" Naʻá ne pehē ko e meʻa ni kuo ʻosi ko ha ikunaʻi. ʻOku lelei ange ke faihalaʻi, ʻoku lelei ange ke kākāʻi, ʻi he ʻave ʻa e ngaahi fekeʻikeʻi fakalotofonua ʻo e komiunitī ki he ngaahi fakamaauʻanga fakapuleʻanga ʻi he ʻao ʻo e kau taʻetui.

Folofola: 1 Kolinito 6:1–8

Akonaki: Naʻe totonu ʻa e kau tui ʻi Kolinitoó ko ʻenau ngaahi loto-mamahí naʻe moʻoni. Naʻa nau hala ʻi he feituʻu totonu. Ko e fakakikihi ʻa Paula naʻe ʻikai ko ha meʻa fakangāue pē — naʻe fekauʻaki ia mo e ongoongo mo e teolosia. Ko e komiunitī ʻoku fakahaaʻi ʻoku nau kau ki ha puleʻanga ʻe fakamāuʻi ʻa e māmaní ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻe ʻikai lava ke nau fakahā ha founga fakaleleiʻi fekeʻikeʻi falalaʻanga ʻi honau ngaahi holisi pē ʻo kapau ʻoku nau lele ki he ngaahi fakamaauʻanga fakalūkufua ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ʻi ai ha fekeʻikeʻi.
Konga 13: Ko e Fakapoʻuli Fakalaumālie mo e Ngaahi Taimi Kuo Mole 20 lesona
Naʻe ʻIkai Mahino Kia Nikotimasi ʻa e Fanauʻi Foʻou illustration

101. Naʻe ʻIkai Mahino Kia Nikotimasi ʻa e Fanauʻi Foʻou

Ko Nikotimasi ko ha Fālesi pea ko ha mēmipa ʻo e fakataha alēlea pule ʻa e Siú. Naʻá ne haʻu kia Sīsū ʻi he poʻulí pea ne fakamoʻoniʻi ia ko ha faiako mei he ʻOtuá. Naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate ia ʻe ʻikai ha taha ʻe lava ke sio ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá kae ʻoua kuo fanauʻi foʻou. Naʻe toʻo fakafoʻituitui ia ʻe Nikotimasi: "ʻE lava fēfē ha taha ke fanauʻi ʻi heʻene motuʻá? ʻE ʻikai te nau lava ke hū fakalelei ki he manava ʻo ʻenau faʻeé ʻi hono tuʻo ua!" Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻa e fanauʻi foʻou fakalaumālie; naʻe feinga ʻa Nikotimasi ke fakakau ʻa e fakakaukau ki he ngaahi kalasi fakaesino.

Folofola: Sione 3:1–10

Akonaki: Naʻe ʻikai vale ʻa Nikotimasi — ko ia ko ha taha ʻo e kau faiako ako lahi taha ʻo ʻIsilelí. Ka ko hono fakakaukau kotoa naʻe fakaesino mo fakalao: naʻá ne mahinoʻi ʻa e fānaú, lao, toto, mo e tauhi. ʻI he taimi naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū ha meʻa ʻi tuʻa mei he fakakaukau ko iá, naʻe aʻu ʻa Nikotimasi ki he fakatātā fakaesino ofi taha pea ne puke ai. Ko hono ngāueʻaki ʻa e fakakaukau hala ki ha fakakaukau fakalaumālie ʻoku ʻikai ko ha taʻelavameʻa ʻo e ʻatamai; ko ha taʻelavameʻa ia ʻo e kalasi. Ko e meʻa ʻoku tau ʻosi ʻiloʻi ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu mei he fanongo ki he meʻa ʻoku tau fie ako.

Naʻe ʻIkai Mahino Ki he Kau ʻAposetoló ʻa e Fafanga ʻo e Toko 5,000 illustration

102. Naʻe ʻIkai Mahino Ki he Kau ʻAposetoló ʻa e Fafanga ʻo e Toko 5,000

Hili ʻene fafanga ʻa e toko nima afe ʻo e kakai ʻaki ʻa e foʻi mā ʻe nima mo e ika ʻe ua, naʻe ʻalu ʻa Sīsū ʻi he fukahi vaí ki he vaka ʻo e kau ākongá ʻi ha matangi. Naʻa nau ilifia. ʻOku pehē ʻe he tohi, "Naʻe ʻikai te nau mahinoʻi ʻa e ngaahi foʻi maá; naʻe fefeka honau lotó." ʻOku fakafehokotaki fakahangatonu ʻe Maʻake ʻa ʻenau manavahē kia Sīsū ʻi heʻene ʻalu ʻi he fukahi vaí ki heʻenau taʻelava ke mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe toki hoko ki he maá. Ko e mana naʻa nau toki fakamoʻoniʻi mo kau ki aí naʻe totonu ke ne fakaleleiʻi kotoa ʻa e meʻa naʻe hoko mai.

Folofola: Maʻake 6:52

Akonaki: Ko e ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻoku ʻikai ke ne fakatupu fakahangatonu ʻa e mahino fakalaumālie. Naʻe mamata ʻa e kau ākongá kia Sīsū ʻoku ne fakatupulaki ʻa e meʻakai ki he toko nima afe ʻo e kakai — naʻa nau tufotufa pē ʻakinautolu. Pea hili ha ngaahi houa naʻa nau ilifia ʻi ha toe fakahāhā ʻo e mālohi tatau. ʻE lava ke tau kau lahi ʻi he ngaahi meʻa fakaofo pea kei taʻelava pē ke tuku ke nau liliu ʻetau ngaahi fakakaukau ngāue ki he tuʻutāmaki hono hokó.

Kuo Loto ʻa e Kakai ke Fakamālohiʻi ʻa Sīsū ke Tuʻi illustration

103. Kuo Loto ʻa e Kakai ke Fakamālohiʻi ʻa Sīsū ke Tuʻi

Hili ʻa e fafanga ʻe Sīsū ʻa e toko nima afe, naʻe kamata ke lea ʻa e fuʻu kakai, "Ko e moʻoni ko e Palōfita eni ʻe hoko mai ki he māmani." Ko Sīsū, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku nau fakataumuʻa ke haʻu ʻo fakamālohiʻi ia ke tuʻi, naʻe toe mavahe ia ki ha moʻunga ʻiate ia pē. Naʻe loto ʻa e fuʻu kakai ki ha tuʻi ʻe fakaleleiʻi ʻenau palopalema kai. Naʻa nau aʻusia ha mana ʻe taha pea nau vave pē ʻo langa ha polokalama fakapolitiki ʻo takatakai ai.

Folofola: Sione 6:14–15

Akonaki: Naʻe ʻikai hala ʻa e fuʻu kakai ʻi heʻenau loto ki ha tuʻi — naʻa nau hala ʻi he faʻahinga tuʻi naʻa nau loto ki ai pea mo e meʻa naʻa nau loto ki ai. Naʻa nau loto ke hokohoko atu ʻa e maá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e tuʻi naʻe nau fakakaukau ki ai ʻe ʻikai te ne fakaleleiʻi ʻa e meʻa naʻa nau fiemaʻu moʻoni. ʻOku tau faʻa feinga ke maʻu ʻa Sīsū ke ne poupouʻi ʻa e ngaahi taumuʻa kuo tau ʻosi maʻu kae ʻikai ke tau fakafehoanaki kitautolu mo ʻene ngaahi taumuʻa. ʻOkú ne faʻa mavahe fakalongolongo mei he ngaahi fakaafe ko iá.

Ko e Tangata Koloaʻia mo Lāsalosi illustration

104. Ko e Tangata Koloaʻia mo Lāsalosi

Naʻe tala ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo ha tangata koloaʻia naʻe tui ki he vala kulokula mo e tupenu lelei, ʻo kai fakafiefia ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻI hono matapā naʻe tokoto ai ha tangata kole paʻanga ko Lāsalosi, kuo fonu ʻi he mahaki, ʻo fakaʻamu ke kai ʻa e meʻa naʻe tō mei he tēpile ʻo e tangata koloaʻia. Naʻe mate fakatouʻosi. Naʻe ʻalu ʻa Lāsalosi ki he tafaʻaki ʻo ʻĒpalahame; naʻe ʻalu ʻa e tangata koloaʻia ki he mamahi. ʻI heʻene mamahi naʻe ui ʻe he tangata koloaʻia kia ʻĒpalahame ke fekauʻi ʻa Lāsalosi ke fakatokangaʻi hono ngaahi tokoua. Naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame kuo ʻosi ʻiate kinautolu ʻa Mōsese mo e Kau Palōfita — kapau ʻe ʻikai te nau fanongo kiate kinautolu, ʻe ʻikai te nau tui naʻa mo ha taha ʻe tuʻu hake mei he mate.

Folofola: Luka 16:19–31

Akonaki: Ko e angahala ʻo e tangata koloaʻia naʻe ʻikai ko ha fakamamahi fakaofo — naʻe ʻikai te ne kapusi ʻa Lāsalosi pe fakamamahiʻi ia. Naʻe ʻalu pē ia ʻo fakalaka heʻene ʻao ʻi he ʻaho kotoa pē pea naʻe ʻikai te ne tuku ʻa Lāsalosi ke hoko ko ha moʻoni kiate ia. Ko e mamahi ʻoku ofi mai kiate kitautolu, ʻoku hā mai kiate kitautolu, pea ʻoku fakangalongaloʻi maʻu pē ʻoku hoko ia ʻo ʻikai hā mai ʻi he toe fai maʻu pē. Ko e tangata ʻi he matapā naʻe fiemaʻu kai lolotonga ia ʻoku kai fakafiefia ʻa e tangata ʻi loto ko e taha ia ʻo e ngaahi fakatātā fakamamahi taha ʻo e ofi taʻeʻofa ʻi he Tohitapu.

Kuo Meimei Tui ʻa ʻAkelipa illustration

105. Kuo Meimei Tui ʻa ʻAkelipa

Hili ʻa e maluʻi ʻe Paula ʻi he ʻao ʻo Tuʻi ʻAkelipa, naʻe pehē ʻe ʻAkelipa kia Paula: "ʻOkú ke fakakaukau ko e taimi nounou ko ʻeni ʻe lava ai ke ke fakalotoʻi au ke hoko ko ha Kalisitiane?" Naʻe tali ʻe Paula: "Taimi nounou pe lōloa — ʻoku ou lotu ki he ʻOtua ke ʻoua naʻa ko koe pē ka ko kinautolu kotoa ʻoku fanongo mai kiate au he ʻaho ni ke nau hoko ko e meʻa ʻoku ou ai." Naʻe tuʻu hake ʻa ʻAkelipa ʻo pehē kia Fesitusi: "Naʻe mei lava ke tukuange ʻa e tangata ko ʻeni kapau naʻe ʻikai te ne tangi kia Sisa."

Folofola: Ngāue 26:28–32

Akonaki: Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻAkelipa ko e tūlī ʻa Paula naʻe mālohi. Naʻe ʻikai te ne sio ki ha faihala. Naʻe mei "meimei tui." Pea naʻe ʻalu ia ki tuʻa. Ko e tuʻunga ʻoku meimei tui ai ʻoku ʻikai ko ha tuʻunga tuʻumaʻu — ʻoku fakatahaʻi ai ha mahino feʻunga ke hoko ko e fatongia ki he fili mo ha fakafepaki feʻunga ke hokohoko atu hono toloi. Ko e fehuʻi naʻe fakafufū ʻe Paula ko e meʻa naʻe tatali ki ai ʻa ʻAkelipa.

ʻOku Ofo ʻa e Kau ʻAposetolo Pe Ko Hai Naʻe Angahalaʻia ʻi he Tangata Kui illustration

106. ʻOku Ofo ʻa e Kau ʻAposetolo Pe Ko Hai Naʻe Angahalaʻia ʻi he Tangata Kui

ʻI heʻene ʻalu atu ʻa Sīsū mo ʻene kau ākonga ʻo fakalaka he tangata naʻe kui mei heʻene fāʻeleʻi, naʻe fehuʻi ʻe he kau ākonga: "Lapai, ko hai naʻe angahalaʻia, ko e tangata ko ʻeni pe ko ʻene ongo mātuʻa, ke ne fāʻeleʻi kui?" Naʻe pehē ʻe Sīsū, "Naʻe ʻikai angahalaʻia ʻa e tangata ko ʻeni pe ko ʻene ongo mātuʻa, ka naʻe hoko ʻeni koeʻuhí ke hā mai ai ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtua ʻiate ia." Pea naʻá ne fakamoʻui ʻa e tangata. Naʻe fakamoleki ʻe he kau ākonga ʻenau fehuʻi ʻi he kumi ha taha ke fakahalaiaʻi, lolotonga ia ko e taumuʻa ʻo e tuʻunga naʻe kehe ʻaupito.

Folofola: Sione 9:1–7

Akonaki: Ko e fehu'i 'a e kau 'apositolo na'e 'ikai ko ha kovi — na'e fakahaa'i ai 'enau fakakaukau fakateolosia mo'oni ki he 'uhinga 'o e mamahi. Ka na'e hala 'a e fakakaukau ko ia, pea na'e fakafehokotaki kinautolu ki he fakahalaia'i kae 'ikai ki he tali. 'I he taimi 'oku tau fetaulaki ai mo e mamahi pe faingata'a'ia 'a ha taha, ko e holi ke 'ilo'i hono 'uhinga — ke 'ilo'i ko e hala 'a hai — 'e lava ke fakata'e'aonga'i pe ta'ofi kitautolu mei he me'a 'oku 'aonga mo'oni pe taha: ko e tokoni.

Na'e Fakafehi'a 'a Neamani ki he Ngaahi Fekau Faingofua illustration

107. Na'e Fakafehi'a 'a Neamani ki he Ngaahi Fekau Faingofua

Na'e ha'u 'a e 'eiki 'o e kau tau 'a 'Alamea kia 'Ilaiā mo e fanga hoosi mo e ngaahi saliote pea mo ha tohi mei he tu'i. Na'e 'amanaki ia ke ha'u 'a 'Ilaiā ki tu'a, pea fafana hono nimá ki he kilia, pea ui ki he huafa 'o hono 'Otua. Ka na'e fekau'i 'e 'Ilaiā ha talafekau ke tala ange kiate ia ke 'alu 'o kaukau 'i he Vaitafe Soatani tu'o fitu. Na'e 'ita lahi 'a Neamani. "'Ikai ko e 'Apana mo e Fapala, ko e ngaahi vaitafe 'o Tamasikusi, 'oku lelei ange ia 'i he ngaahi vai kotoa 'o 'Isileli?" Na'e meimei foki ia ki 'api 'o 'ikai ke fakamo'ui.

Folofola: 2 Tu'i 5:9–14

Akonaki: Na'e 'i ai ha 'amanaki fakaikiiki 'a Neamani ki he anga hono fakamo'ui. 'I he taimi na'e hā ngofua ange ai 'a e foungá, si'i hifo 'a e ngaahi ouau, pea si'i hifo 'a e faka'apa'apa'anga 'i he me'a na'e fakakaukau'i 'e ia, na'e fakafisi ia ki ai. Na'e fakahinohino'i malū 'e he'ene kau tamaio'eiki kapau na'e tala ange 'e he palōfita ke ne fai ha me'a faingata'a, te ne fai ia — ko e hā 'oku 'ikai ai ha me'a faingofua? 'Oku tau fa'a fakafepaki'i 'a e founga anga maheni mo 'ikai ha faka'ofo'ofa 'o e me'a 'oku tau fiema'u koe'uhi ko 'etau 'amanaki ki ha me'a fakaofo.

Na'e Faka'asi 'e Hami 'a e Telefu'ua 'o 'ene Tamai illustration

108. Na'e Faka'asi 'e Hami 'a e Telefu'ua 'o 'ene Tamai

'I he hili 'a e lōmaki, na'e tō 'e Noa ha ngoue vaine, ngaohi uaine, inu lahi, pea tokoto telefu'ua 'i hono fale fehikitaki. Ko Hami — ko e tamai 'a Kēnani — na'e sio ia ki he telefu'ua 'o 'ene tamai pea 'alu 'o tala ki hono ongo tokoua 'i tu'a. Na'e to'o 'e Semi mo Sāfeti ha kofu, hū ki loto 'o fakafoki, pea ufi'ufi honau tamai 'o 'ikai ke sio kiate ia. 'I he 'ā hake 'a Noa pea 'ilo'i 'a e me'a na'e fai 'e Hami, na'e fakamala'ia'i 'e ia 'a Kēnani.

Folofola: Senesi 9:20–25

Akonaki: Na'e sio 'a Hami ki ha me'a fakamā 'o fekau'aki mo 'ene tamai pea na'e fakamafola leva ia ki hono ongo tokoua. Ko e tali 'a Semi mo Sāfeti na'e kehekehe ia — na'a nau ufi'ufi 'a e me'a na'e tala ange kiate kinautolu 'o 'ikai ke sio. Ko e kehekehe ko 'eni ko e taha ia 'o e ngaahi fakatātā mahino taha 'o e Tohitapu ki he anga hono fakahoko 'o e tōnounou 'a ha taki pe mātu'a: ko e ufi'ufi mo e fakafoki 'o e faka'apa'apa'anga fakafo'ituitui kae 'ikai ko e faka'asi mo e fakamafola 'o e fakaikiiki fakamā. Ko e holi ke tala ki he ni'ihi kehé 'a e me'a 'oku hala 'i ha taha 'oku 'i ai hono mafai kiate kitautolu 'oku 'ikai fa'a fakatupu ha me'a lelei.

Na'e Konā 'a Noa 'i he Hili 'a e Lōmaki illustration

109. Na'e Konā 'a Noa 'i he Hili 'a e Lōmaki

Na'e hao 'a Noa mei he lōmaki, langa ha 'ōlita, ma'u 'a e fuakava 'a e 'Otua mo e 'ulu'āfa'i. Pea na'e tō leva 'e ia ha ngoue vaine, ngaohi uaine, pea inu 'o konā 'o 'ikai ke 'ilo'i ia 'i hono fale fehikitaki. Ko e tangata na'e langa faitōtō'ata ha 'āka 'i he ngaahi ta'u lahi 'o e manuki'i na'e mole hono faka'apa'apa'anga 'i ha ngoue vaine. Ko 'ene tōnounou na'e 'oange ai kia Hami ha faingamālie na'e fakatupu ai ha ngaahi nunu'a fakafāmili.

Folofola: Senesi 9:20–21

Akonaki: Ko e faitōtō'ata lahi mo hokohoko 'oku hoko atu 'e he fiemālie mo e lavame'a 'oku fakatupu ai ha vaivai'anga makehe. Na'e langa 'a e 'āka; na'e hifo 'a e vai; na'e sila'i 'a he fuakava. Na'e tō 'e Noa ha me'a fo'ou. Pea na'e inu lahi leva ia. Ko e vaha'a taimi hili ha lavame'a lahi pe ko ha vaha'a taimi lōloa 'o e faingata'a 'oku 'ikai ko e taimi ia ke tau fakalongolongo ai 'etau le'o — 'oku fa'a hoko ia ko e taimi 'oku tau si'i taha ai 'a e malu'i.

Ko e Uike 'a Lote 'oku Sio Ki Mui illustration

110. Ko e Uike 'a Lote 'oku Sio Ki Mui

'I he taimi na'e hola ai 'a e fāmili 'o Lote mei Sōtoma ki mu'a pea toki faka'auha ia, na'e tala pau 'e he kau 'āngelo: "Hola ki homou mo'uí! 'Oua 'e sio ki mui, pea 'oua 'e tu'u 'i ha feitu'u 'i he tele'a! Hola ki he ngaahi mo'unga pe te mou 'avea!" Na'e sio ki mui 'a e uaifi 'o Lote, pea na'e hoko ia ko ha pou masima. Na'e hoko atu 'e Sīsū 'o lave kiate ia 'i he taimi na'e fakatokanga'i ai 'ene kau 'apositolo fekau'aki mo e pīkitaki ki he me'a 'oku kole ke nau li'aki.

Folofola: Senesi 19:17, 26; Luke 17:32

Akonaki: "Manatuʻi ʻa e uaifi ʻo Lote" ko e taha ia ʻo e ngaahi malanga nounou taha ʻa Sīsū. Ko e ʻahiʻahi ke toe vakai ki he meʻa kuo ui kitautolu ke tau liʻaki — ʻo ʻikai ko ha sio pē ka ko ha nofo fuoloa, ke foki fakaʻatamai neongo ʻoku tau ʻalu ki muʻa fakaesino — ʻoku moʻoni pea hoko faingataʻa. Ko e fakahinohino ke ʻoua ʻe toe vakai ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ia; ko ha sivi ia pe kuo ke mavahe moʻoni. Ko e mavahe fakafeituʻu, ʻoku kei tafoki ho loto ki he meʻa naʻe ui koe mei ai, ʻoku ʻikai ko ha mavahe ia.

Ko Hesekia ʻoku Lotu ki he Ngaahi Taʻu Lahi Ange, Pea Fakamolemoleʻi ʻa e Ngaahi Taʻu Ko Ia illustration

111. Ko Hesekia ʻoku Lotu ki he Ngaahi Taʻu Lahi Ange, Pea Fakamolemoleʻi ʻa e Ngaahi Taʻu Ko Ia

ʻI he tala kia Hesekia te ne mate ʻi hono mahakí, naʻá ne tafoki ki he holisí ʻo lotu ʻi he loʻimatá. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia ʻAisea ke foki ʻo tala ange kiate ia te ne maʻu ha taʻu ʻe hongofulu mā nima kehe. Ko e ngaahi taʻu ʻe hongofulu mā nima ko iá naʻe hoko ai ʻa e ʻaʻahi mei Pāpilone naʻá ne fakahoko kovi ʻaupito — pea, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Hesekia, ko hono foha ko Manasé, ʻa ia naʻe hoko ko e taha ʻo e ngaahi tuʻi kovi taha ʻo Siutá. Ko e tali ʻa Hesekia ki heʻene ʻiloʻi ʻeni — "ʻe ʻi ai ʻa e melino mo e malu ʻi heʻeku moʻuí" — ko e taha ia ʻo e ngaahi momeniti fakafoʻituitui moʻoni taha ʻi he folofolá.

Folofola: 2 Tuʻi 20:1–21; 2 Tuʻi 21:1

Akonaki: Naʻe lotu fakamātoato ʻa Hesekia ki ha taimi lahi ange pea naʻá ne maʻu ia. Ko e ngaahi taʻu naʻá ne maʻú naʻe hoko ia ke ʻi ai ʻene ngaahi fili kovi taha pea mo ʻene fetongi kovi taha. Ko e meʻa ʻoku tau kole ki he ʻOtuá ʻi he mālohi taha ʻoku ʻikai ko e meʻa lelei taha maʻatautolu pe ko e kakai ʻoku muimui mai kiate kitautolu. Ko e lotu kuo tali ʻoku fakalahi ʻetau taimí ʻoku fakalahi foki ʻetau faingamālie ke fai ha maumau ʻo tatau pē mo e leleí.

ʻOku ʻofa ʻa Pēleami ki he Totongi ʻo e Kovi illustration

112. ʻOku ʻofa ʻa Pēleami ki he Totongi ʻo e Kovi

Ko Pēleami ko ha palōfita moʻoni ia — naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kiate ia, naʻá ne fanongo totonu, pea ʻi heʻene fakaava hono ngutú ke fakamalaʻiaʻi ʻa ʻIsileli, naʻe hū mai ʻa e ngaahi tāpuaki. Ka ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Fuakava Foʻoú ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu moʻoni ʻe Pēleami: naʻá ne ʻofa ki he totongi ʻo e kovi. Naʻe ʻikai te ne lava ʻo fakamalaʻiaʻi ʻa ʻIsileli, ko ia naʻá ne faleʻi ʻa Pēlaki ke fakamaʻu ʻa e kau ʻIsilelí mo e kau fefine Moape pea fakakompromisiʻi kinautolu — pea naʻe lavameʻa ia. Naʻá ne ʻilo ha founga ke tokoniʻi ai ʻa Pēlaki ke fakakoviʻi ʻa ʻIsileli ʻo ʻikai fakamalaʻiaʻi moʻoni kinautolu.

Folofola: Ngaahi Nōmipa 22–24; 2 Pita 2:15; Fakahā 2:14

Akonaki: Ko Pēleami ko e taha ia ʻo e kakai ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi meʻafoaki fakalaumālie mo e faingamālie, ka ko hono ngaahi fakakaukau naʻe kovi. Naʻe ʻikai te ne lava ʻo fakatau ke lea loi — ko ʻene meʻafoaki fakapalōfita naʻe moʻoni ʻaupito ia ki he meʻa ko iá. Ko ia naʻá ne ʻilo ha founga ke fakahoko ai: ko ha faleʻi naʻe fakahoko ʻa e meʻa naʻe taumuʻa ki ai ʻa e fakatau, ʻo kei tauhi hono nima ke maʻa fakaetikale. Ko e malava fakalaumālie mo e angatonu fakalaumālie ʻoku ʻikai ko e meʻa tatau ia.

ʻOku Līlī ʻa e Kau ʻIsilelí ki he Mana illustration

113. ʻOku Līlī ʻa e Kau ʻIsilelí ki he Mana

Naʻe kai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e mana ʻi ha ngaahi māhina ʻi he toafa. Naʻe hā mai ia ʻi he pongipongi kotoa pē, ʻe lava ke fakamolū pea tao ko ha mā, pea naʻe tokoniʻi ai ʻa e puleʻanga kotoa. Naʻa nau kamata ke fehiʻa ki ai. "ʻOku mau loto-mamahi ʻi he meʻakai kovi ko ʻeni!" Naʻa nau manatuʻi ʻa e ika, kukama, meleni, lēkisi, ʻonioni, mo e kaliki ʻo ʻIsipite. Naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ʻa e kualí kae ʻoua kuo hū mai ia mei honau ʻihi. Naʻe vela hono ʻitá koeʻuhí he naʻa nau fehiʻa ki he tokoní naʻá ne tokoniʻi kinautolu ʻaki ʻi he ʻaho kotoa pē.

Folofola: Ngaahi Nōmipa 11:4–20

Akonaki: Ko e mana naʻe mana — naʻe tokonaki fakaeʻotua, ʻikai ngata, feʻunga fakanutrisini. Ko e palopalema ko ia naʻe fakaʻauha. Naʻe fakahoa ʻe he kakaí ʻa e meʻa naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ki he meʻa naʻe foaki ʻe he māmaní kiate kinautolu pea naʻa nau ʻiloʻi ko e tokonaki ʻa e ʻOtuá naʻe siʻi ange. ʻOku malava ke maʻu ha tokanga moʻoni, tuʻu maʻu, mo fakamoʻui mei he ʻOtuá pea kei loto-mamahi ai pē koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke feʻunga ia mo ʻetau fiemaʻu ki he faikehekehe mo e tuʻutuʻuni fakafoʻituitui.

ʻOku Fefeʻaki ʻe Kola ʻa e Mafai ʻo Mōsese illustration

114. ʻOku Fefeʻaki ʻe Kola ʻa e Mafai ʻo Mōsese

Naʻe fakatahaʻi ʻe Kola ha kau taki ʻe toko uangeau nimangofulu ʻo e komiunitī — "ko e kau taki ʻiloa ʻo e komiunitī naʻe fakanofo ko e kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea" — pea naʻe tuʻu hake ia kia Mōsese mo ʻĒlone. "Kuo mou ʻalu mamaʻo ʻaupito! ʻOku tapu ʻa e komiunitī kotoa, ko e tokotaha kotoa pē ʻo kinautolu, pea ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e ʻEiki. Ko e hā leva ʻoku mou fakanofo ai kimoutolu ʻi ʻolunga ʻi he fakatahaʻanga ʻo e ʻEiki?" Naʻe tō fakafoʻohifo ʻa Mōsese. Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua ha sivi: ʻe ʻomi ʻe he tangata takitaha ʻene ʻinisēnisi pea ʻe fakahā ʻe he ʻOtua pe ko hai naʻe tapu.

Folofola: Nōmipa 16:1–11

Akonaki: Ko e lāunga ʻa Kola naʻe fakakofuʻaki ʻa e lea ʻo e tatau mo e faitotonu — "ʻoku tapu ʻa e tokotaha kotoa pē, ʻikai ko kimoua pē ʻe toko ua." ʻOku hā ngali temokalati mo fakaʻofoʻofa. Ka ko e palopalema moʻoni naʻe fie maʻu ʻe Kola ʻa e tuʻunga naʻe maʻu ʻe Mōsese mo ʻĒlone. Ko ʻene fakakaukau fakateolosi — "ʻoku tapu ʻa e komiunitī kotoa" — naʻe totonu fakatekinikale ka naʻe hala ʻaupito hono fakaʻaongaʻi. ʻE lava ke langa ha ngaahi fakakaukau lelei ke fakaʻaongaʻi ki he holi fakafoʻituitui. ʻE lava ke noʻo ʻa e lea ʻo e fakamaau totonu mo e tatau ke tuli ki he fakalakalaka fakafoʻituitui.

Naʻe Lotu ʻa e Kau ʻIsileli ki he Kiʻi Pulú Koula illustration

115. Naʻe Lotu ʻa e Kau ʻIsileli ki he Kiʻi Pulú Koula

Lolotonga ʻene maʻu ʻe Mōsese ʻa e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulu ʻi Moʻunga Sainaí — kau ai ʻa e fekau ke ʻoua naʻa maʻu ha toe ʻotua kehe — naʻe langa ʻe he kakai ʻi he lalo moʻungá ʻa e kiʻi pulú koula pea nau pehē, "Ko hoʻomou ngaahi ʻotua eni, ʻIsileli, ʻa ia naʻe ʻomi kimoutolu mei ʻIsipite." Ko e vā mamaʻo ʻi he vahaʻa ʻo e moʻunga naʻe foaki ai ʻa e laó mo e teleʻa naʻe maumauʻi ai ia naʻe lava ke fua ʻi he fika fakafonuá. Ko e taimi ʻi he vahaʻa ʻo e ʻEkesōtosi mo e lotu fakatāutaha naʻe ngaahi uike pē.

Folofola: ʻEkesōtosi 32:1–10

Akonaki: Ko e vave ʻo e foki ʻa e kau ʻIsileli ki he lotu fakatāutaha hili ʻenau fakahaofi fakaemana ʻoku fakamanavahē pea akoʻi. Naʻa nau kolosi ʻi he Tahi Kulokula ʻi he kelekele mōmoa. Naʻa nau mamata ki he kau tau ʻIsipite ʻoku nau malemo. Naʻa nau mamata ki he vai ʻoku haʻu mei he maka. ʻI ha ngaahi uike naʻa nau fiemaʻu ha meʻa ʻe lava ke nau sio ki ai pea ala ki ai. Ko e holi ki ha fakafofonga ʻoku ala puke, lava ke puleʻi, mo hā mai ʻo e ʻOtua ʻoku tuʻu maʻu. Ko e feʻiloaki moʻoni mo e ʻOtua ʻoku ʻikai ke ne maluʻi fakaʻaufuli kitautolu mei he fakaʻofoʻofa ʻo ha fetongi.

Ko e Taʻefelōtaki ʻa Pita ʻi ʻAnitioke illustration

116. Ko e Taʻefelōtaki ʻa Pita ʻi ʻAnitioke

ʻI ʻAnitioke, ki muʻa pea toki haʻu ha niʻihi mei Selūsalema, naʻe kai ʻa Pita mo e kau tui Senitaile. ʻI heʻenau aʻu mai, naʻe kamata ke ne fakaʻatā ia mo fakamavaheʻi ia mei he kau Senitaile, ʻi heʻene manavahē ki he kulupu ʻo e kamu. Naʻá ne ʻilo lelei ange — kuó ne maʻu ʻa e vīsone ʻo e ngaahi meʻakai maʻa mo taʻemaʻa, kuó ne hū ki he fale ʻo Koniliusi, kuó ne maluʻi ʻa e kau tui Senitaile ʻi he fakatahaʻanga ʻo Selūsalema. Ka ʻi heʻene ʻi ai, ʻi he mamata mai ʻa e kulupu ʻo Selūsalema, naʻá ne liliu ʻene ʻulungāanga.

Folofola: Kāletia 2:11–14

Akonaki: Naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe Pita ha ako fakateolosi lahi ange. Naʻá ne fiemaʻu ke moʻuiʻaki ʻa e meʻa kuó ne ʻosi ʻilo ʻi he taimi naʻe ʻi ai ai ʻa e totongi fakasōsiale. Ko e vahaʻa ʻi he meʻa ʻoku tau tui ki ai fakafoʻituitui mo e meʻa ʻoku tau fakahoko fakahāhā, tautautefito ʻi he taimi ʻoku mamata mai ai ha kau mamata pau, ko e taha ia ʻo e ngaahi pole fakaʻulungāanga mahuʻinga ki ha tokotaha tui. Ko e kakai ʻoku tau manavahē ki ai ʻoku nau faʻa maʻu ha ivi lahi ange ki heʻetau ʻulungāanga ʻi he ngaahi tui ʻoku tau maʻu.

Naʻe Fakaʻauha ʻe Haimenio mo ʻAlekesanita ʻEna Tui illustration

117. Naʻe Fakaʻauha ʻe Haimenio mo ʻAlekesanita ʻEna Tui

ʻOku lave ʻa Paula ki ha ongo tangata ʻi honau hingoá: ko Haimenio mo ʻAlekesanita, ʻa ia naʻe fakafisi ki he tui mo ha konisēnisi lelei pea "naʻe fakaʻauha ʻenau tui." ʻI ha feituʻu kehe ʻoku lave ai kia Haimenio ʻoku ne pehē kuo ʻosi hoko ʻa e toetuʻú, ʻa ia naʻe fakaʻauha ai ʻa e tui ʻa e niʻihi. Naʻe ʻikai te nau hehema pe mole māmālie — naʻa nau fakafisi fakahangatonu ki ha meʻa naʻa nau maʻu he taimi ʻe taha.

Folofola: 1 Tīmote 1:19–20; 2 Tīmote 2:17–18

Akonaki: Ko e fakatahaʻanga naʻe fakaʻilongaʻi ʻe Paula — ko e fakafisi ki he tui mo ha konisēnisi lelei — ʻoku akoʻi. Ko e fakaʻauha ʻo e tui mo e liʻaki ʻo e konisēnisí ʻoku faʻa ʻalu fakataha. ʻI heʻetau kamata ke fai ha ngaahi fili ʻoku maumauʻi ai ʻetau konisēnisí pea taʻofi ʻa e feinga ke fakaleleiʻi ʻa e maumau ʻoku ne fakatupu, ʻoku tau faʻa toe fakatonutonu ʻetau ngaahi tui ke fehoanaki mo ʻetau ʻulungāangá kae ʻikai ko hono toe fakatonutonu ʻetau ʻulungāangá ke fehoanaki mo ʻetau ngaahi tuí. Ko e konisēnisí ko e sītemi fakatauele vave ia. Ko hono taʻetokangaʻi ia fuoloa ʻoku ne liliu ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki ai.

Ko Sihosafate 'oku Ne Toe Fai 'Ene Fehālaaki 'i he Fepōtalanoa'i illustration

118. Ko Sihosafate 'oku Ne Toe Fai 'Ene Fehālaaki 'i he Fepōtalanoa'i

Na'a mo e hili 'ene valoki'i 'e he palōfita koe'uhi ko 'ene fepōtalanoa'i mo 'Ēhapi, na'e toe fai 'e Sihosafate ha toe fepōtalanoa'i fakapisinisi — 'i he taimi ni mo 'Ahasiā ko e foha 'o 'Ēhapi. Na'a nau langa fakataha ha kau vaka fakakoloa. Na'e tala 'e he palōfita ko 'Eliesa kia Sihosafate 'e faka'auha 'a e ngaahi vaka koe'uhi ko 'ene fepōtalanoa'i mo 'Ahasiā. Na'e faka'auha 'a e ngaahi vaka. Pea na'e fakafisi 'a Sihosafate ke 'oua na'a kau 'a e kau tangata 'o 'Ahasiā ki he ngāue hoko — ka 'i he hili pē 'a e 'uluaki ngāue kuo 'osi 'ikai lavame'a.

Folofola: 2 Kalonikali 20:35–37; 1 Tu'i 22:49

Akonaki: Na'e fakatonutonu'i 'a Sihosafate 'i ha tu'o taha, na'e foki ki mui, pea toki toe fai 'a e fa'ahinga fehālaaki tatau mo ha hoa kehe mei he famili tatau. Na'a ne ngāue'aki 'a e lēsoni hili 'a e fehālaaki hono ua. Ko e ni'ihi 'o e ako 'oku hoko pē 'i he a'usia tu'o lahi 'o e ola tatau, 'a ia 'oku fakamamahi ka 'oku mo'oni. Ko e taumu'a ke ngāue'aki 'a e ngaahi lēsoni 'i he 'uluaki taimi 'oku ako'i ai kinautolu kae 'ikai ke tatali ki he fehālaaki hono ua.

Ko Tiotolifesi 'oku Ne Fakafisi ke Tali Lelei 'a e Kau Tui Faka-Kalisitiane illustration

119. Ko Tiotolifesi 'oku Ne Fakafisi ke Tali Lelei 'a e Kau Tui Faka-Kalisitiane

Na'e tohi 'e he 'aposetolo ko Sione ko Tiotolifesi, 'a ia na'e 'ofa ke 'uluaki, 'e 'ikai te ne tali lelei kinautolu. 'Ikai ngata ai — na'a ne toe fakafisi foki ke tali lelei 'a e kau tangata'eiki mo e kau fefine'eiki kehe 'i he Kalaisi, na'a ne ta'ofi kinautolu na'e loto ke fai pehē, pea na'a ne kapusi kinautolu mei he siasi. Na'a ne fakamafola ha ngaahi lea kovi fekau'aki mo Sione. Ko e lea 'oku fakahaa'i ai ha taki siasi fakalotofonua na'a ne ngāue'aki hono tu'unga ko ha tangata tauhi matapā ke kapusi 'a e kakai 'a ia ko 'enau 'i ai na'e fakamanamana'i hono tu'unga 'uluaki.

Folofola: 3 Sione 9–10

Akonaki: Na'e 'ikai ke fakafisi 'a Tiotolifesi ki he ongoongolelei; na'a ne fakafisi ki he kakai. Ko 'ene tauhi matapā na'e fakataautaha, 'ikai fakateolosia. Ko e ngāue'aki 'o e mafai fakalotu ke kapusi 'a e kakai 'oku fakamanamana'i ho tu'unga — kae 'ikai ke malu'i 'a e fakakātoa mei he maumau mo'oni — ko e taha ia 'o e ngaahi founga 'oku faka'uli'uli ai 'a e mālohi 'i he ngaahi tu'unga fakafaifekau. Ko e faka'uhinga 'i he lalo 'o e ngāue 'oku mahu'inga lahi 'aupito.

Ko e Kau 'Aposetolo 'oku Nau Kole kia Sīsū ke Kapusi 'a e Fānau illustration

120. Ko e Kau 'Aposetolo 'oku Nau Kole kia Sīsū ke Kapusi 'a e Fānau

Na'e 'omi 'e he kakai 'a e fānau iiki kia Sīsū ke ne hilifaki hono nima kiate kinautolu. Na'e valoki'i kinautolu 'e he kau 'aposetolo. Na'e 'ita 'a Sīsū pea pehē, "Tuku ke ha'u 'a e fānau iiki kiate au, pea 'oua 'e ta'ofi kinautolu, he ko e pule'anga 'o e 'Otua 'oku 'o e fa'ahinga pehē ni." Na'e pehē 'e he kau 'aposetolo na'a nau pule'i lelei 'a e taimi 'o Sīsū. Na'a nau fili, 'i hono fetongi, ko e fānau 'oku 'ikai ko ha me'a mahu'inga.

Folofola: Ma'ake 10:13–16

Akonaki: Na'e sivi'i 'e he kau 'aposetolo 'a e faingamālie 'o kinautolu na'e hā ngali 'oku 'ikai mahu'inga. Na'e 'ikai ha tu'unga 'o e fānau, 'ikai ha koloa, pea 'ikai ha tokoni hā mahino ki he ngāue fakafaifekau 'o fakatatau ki he'enau mahino. Ko e kakai 'a ia 'oku tau fakangatangata 'enau faingamālie — ko kinautolu 'oku tau fili 'oku 'ikai mahu'inga ki he taimi 'o kinautolu 'oku tau malu'i — 'oku nau fakahā mai hotau ngaahi fakakaukau fekau'aki mo e me'a mo e kakai 'oku mahu'inga. Ko e 'ita 'o Sīsū ko e taha ia 'o e ngaahi tali fakaeongosia 'oku fakahā mahino 'i he ngaahi ongoongolelei. Na'a ne fakamahu'inga'i 'a e fānau. Na'e 'ikai fai pehē 'e he kau 'aposetolo.

Lea faka'osi

Ko e ngaahi talanoa 'e 120 ko 'eni 'oku nau vahevahe ha kaveinga tatau: na'e tohi hifo kinautolu 'ikai ke fakangalingali vale 'a honau ngaahi kaveinga, ka koe'uhi ko e kakai na'a nau fakataha'i 'a e folofola na'a nau mahino'i ko e ngaahi fakamatala mo'oni 'o e fehālaaki 'oku 'aonga ange ia 'i he ngaahi liliu kuo fakatonutonu 'oku fakamaumau pē 'a e lavame'a.

'Oku 'i he tohi tatau 'a 'Ātama mo 'Ivi mo 'Ēpalahame. Ko e tō 'a 'Ilaisia 'i he lalo 'akau fana 'oku 'i he talanoa tatau mo 'ene afi mei he langi. Ko e fakafisi 'a Pita 'oku 'i he ongoongolelei tatau mo 'ene fakamo'oni. 'Oku 'ikai ke fufū 'e he Tohi Tapu 'a e ngaahi fehālaaki 'o hono ngaahi toa koe'uhi ko e lēsoni mo'oni 'oku 'ikai ko e "vakai ki he kakai makehe ko 'eni" — ko e "vakai ki he me'a 'oku hoko ki he kakai angafai 'i he taimi 'oku nau foaki ai ki he manavahē, fielahi, ta'efiemālie, mo e kailoa, pea vakai ki he me'a 'oku hoko 'i he taimi 'oku nau foki mai ai."

Ko e talanoa kotoa pē 'i he fakataha'anga ni 'oku lava ke toe fakalelei'i. Ko e tokolahi 'o e kakai 'i ai na'a nau hoko atu hili 'enau fehālaaki. 'Oku 'ikai ke fu'u mahu'inga 'a e folofola ki he fakamaumau 'o e ngaahi maumau kae mahu'inga ange ki he fakamatala'i 'o e hala ki 'api.

Ko e ngaahi fakamatala Tohitapu kotoa pē mei he NIV tuku kehe kapau ʻoku ʻikai fakahaaʻi.