101. Naʻe ʻIkai Mahino Kia Nikotimasi ʻa e Fanauʻi Foʻou
Ko Nikotimasi ko ha Fālesi pea ko ha mēmipa ʻo e fakataha alēlea pule ʻa e Siú. Naʻá ne haʻu kia Sīsū ʻi he poʻulí pea ne fakamoʻoniʻi ia ko ha faiako mei he ʻOtuá. Naʻe tala ange ʻe Sīsū kiate ia ʻe ʻikai ha taha ʻe lava ke sio ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá kae ʻoua kuo fanauʻi foʻou. Naʻe toʻo fakafoʻituitui ia ʻe Nikotimasi: "ʻE lava fēfē ha taha ke fanauʻi ʻi heʻene motuʻá? ʻE ʻikai te nau lava ke hū fakalelei ki he manava ʻo ʻenau faʻeé ʻi hono tuʻo ua!" Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻa e fanauʻi foʻou fakalaumālie; naʻe feinga ʻa Nikotimasi ke fakakau ʻa e fakakaukau ki he ngaahi kalasi fakaesino.
Folofola: Sione 3:1–10
Akonaki: Naʻe ʻikai vale ʻa Nikotimasi — ko ia ko ha taha ʻo e kau faiako ako lahi taha ʻo ʻIsilelí. Ka ko hono fakakaukau kotoa naʻe fakaesino mo fakalao: naʻá ne mahinoʻi ʻa e fānaú, lao, toto, mo e tauhi. ʻI he taimi naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū ha meʻa ʻi tuʻa mei he fakakaukau ko iá, naʻe aʻu ʻa Nikotimasi ki he fakatātā fakaesino ofi taha pea ne puke ai. Ko hono ngāueʻaki ʻa e fakakaukau hala ki ha fakakaukau fakalaumālie ʻoku ʻikai ko ha taʻelavameʻa ʻo e ʻatamai; ko ha taʻelavameʻa ia ʻo e kalasi. Ko e meʻa ʻoku tau ʻosi ʻiloʻi ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu mei he fanongo ki he meʻa ʻoku tau fie ako.
102. Naʻe ʻIkai Mahino Ki he Kau ʻAposetoló ʻa e Fafanga ʻo e Toko 5,000
Hili ʻene fafanga ʻa e toko nima afe ʻo e kakai ʻaki ʻa e foʻi mā ʻe nima mo e ika ʻe ua, naʻe ʻalu ʻa Sīsū ʻi he fukahi vaí ki he vaka ʻo e kau ākongá ʻi ha matangi. Naʻa nau ilifia. ʻOku pehē ʻe he tohi, "Naʻe ʻikai te nau mahinoʻi ʻa e ngaahi foʻi maá; naʻe fefeka honau lotó." ʻOku fakafehokotaki fakahangatonu ʻe Maʻake ʻa ʻenau manavahē kia Sīsū ʻi heʻene ʻalu ʻi he fukahi vaí ki heʻenau taʻelava ke mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe toki hoko ki he maá. Ko e mana naʻa nau toki fakamoʻoniʻi mo kau ki aí naʻe totonu ke ne fakaleleiʻi kotoa ʻa e meʻa naʻe hoko mai.
Folofola: Maʻake 6:52
Akonaki: Ko e ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻoku ʻikai ke ne fakatupu fakahangatonu ʻa e mahino fakalaumālie. Naʻe mamata ʻa e kau ākongá kia Sīsū ʻoku ne fakatupulaki ʻa e meʻakai ki he toko nima afe ʻo e kakai — naʻa nau tufotufa pē ʻakinautolu. Pea hili ha ngaahi houa naʻa nau ilifia ʻi ha toe fakahāhā ʻo e mālohi tatau. ʻE lava ke tau kau lahi ʻi he ngaahi meʻa fakaofo pea kei taʻelava pē ke tuku ke nau liliu ʻetau ngaahi fakakaukau ngāue ki he tuʻutāmaki hono hokó.
103. Kuo Loto ʻa e Kakai ke Fakamālohiʻi ʻa Sīsū ke Tuʻi
Hili ʻa e fafanga ʻe Sīsū ʻa e toko nima afe, naʻe kamata ke lea ʻa e fuʻu kakai, "Ko e moʻoni ko e Palōfita eni ʻe hoko mai ki he māmani." Ko Sīsū, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku nau fakataumuʻa ke haʻu ʻo fakamālohiʻi ia ke tuʻi, naʻe toe mavahe ia ki ha moʻunga ʻiate ia pē. Naʻe loto ʻa e fuʻu kakai ki ha tuʻi ʻe fakaleleiʻi ʻenau palopalema kai. Naʻa nau aʻusia ha mana ʻe taha pea nau vave pē ʻo langa ha polokalama fakapolitiki ʻo takatakai ai.
Folofola: Sione 6:14–15
Akonaki: Naʻe ʻikai hala ʻa e fuʻu kakai ʻi heʻenau loto ki ha tuʻi — naʻa nau hala ʻi he faʻahinga tuʻi naʻa nau loto ki ai pea mo e meʻa naʻa nau loto ki ai. Naʻa nau loto ke hokohoko atu ʻa e maá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e tuʻi naʻe nau fakakaukau ki ai ʻe ʻikai te ne fakaleleiʻi ʻa e meʻa naʻa nau fiemaʻu moʻoni. ʻOku tau faʻa feinga ke maʻu ʻa Sīsū ke ne poupouʻi ʻa e ngaahi taumuʻa kuo tau ʻosi maʻu kae ʻikai ke tau fakafehoanaki kitautolu mo ʻene ngaahi taumuʻa. ʻOkú ne faʻa mavahe fakalongolongo mei he ngaahi fakaafe ko iá.
104. Ko e Tangata Koloaʻia mo Lāsalosi
Naʻe tala ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo ha tangata koloaʻia naʻe tui ki he vala kulokula mo e tupenu lelei, ʻo kai fakafiefia ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻI hono matapā naʻe tokoto ai ha tangata kole paʻanga ko Lāsalosi, kuo fonu ʻi he mahaki, ʻo fakaʻamu ke kai ʻa e meʻa naʻe tō mei he tēpile ʻo e tangata koloaʻia. Naʻe mate fakatouʻosi. Naʻe ʻalu ʻa Lāsalosi ki he tafaʻaki ʻo ʻĒpalahame; naʻe ʻalu ʻa e tangata koloaʻia ki he mamahi. ʻI heʻene mamahi naʻe ui ʻe he tangata koloaʻia kia ʻĒpalahame ke fekauʻi ʻa Lāsalosi ke fakatokangaʻi hono ngaahi tokoua. Naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame kuo ʻosi ʻiate kinautolu ʻa Mōsese mo e Kau Palōfita — kapau ʻe ʻikai te nau fanongo kiate kinautolu, ʻe ʻikai te nau tui naʻa mo ha taha ʻe tuʻu hake mei he mate.
Folofola: Luka 16:19–31
Akonaki: Ko e angahala ʻo e tangata koloaʻia naʻe ʻikai ko ha fakamamahi fakaofo — naʻe ʻikai te ne kapusi ʻa Lāsalosi pe fakamamahiʻi ia. Naʻe ʻalu pē ia ʻo fakalaka heʻene ʻao ʻi he ʻaho kotoa pē pea naʻe ʻikai te ne tuku ʻa Lāsalosi ke hoko ko ha moʻoni kiate ia. Ko e mamahi ʻoku ofi mai kiate kitautolu, ʻoku hā mai kiate kitautolu, pea ʻoku fakangalongaloʻi maʻu pē ʻoku hoko ia ʻo ʻikai hā mai ʻi he toe fai maʻu pē. Ko e tangata ʻi he matapā naʻe fiemaʻu kai lolotonga ia ʻoku kai fakafiefia ʻa e tangata ʻi loto ko e taha ia ʻo e ngaahi fakatātā fakamamahi taha ʻo e ofi taʻeʻofa ʻi he Tohitapu.
105. Kuo Meimei Tui ʻa ʻAkelipa
Hili ʻa e maluʻi ʻe Paula ʻi he ʻao ʻo Tuʻi ʻAkelipa, naʻe pehē ʻe ʻAkelipa kia Paula: "ʻOkú ke fakakaukau ko e taimi nounou ko ʻeni ʻe lava ai ke ke fakalotoʻi au ke hoko ko ha Kalisitiane?" Naʻe tali ʻe Paula: "Taimi nounou pe lōloa — ʻoku ou lotu ki he ʻOtua ke ʻoua naʻa ko koe pē ka ko kinautolu kotoa ʻoku fanongo mai kiate au he ʻaho ni ke nau hoko ko e meʻa ʻoku ou ai." Naʻe tuʻu hake ʻa ʻAkelipa ʻo pehē kia Fesitusi: "Naʻe mei lava ke tukuange ʻa e tangata ko ʻeni kapau naʻe ʻikai te ne tangi kia Sisa."
Folofola: Ngāue 26:28–32
Akonaki: Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻAkelipa ko e tūlī ʻa Paula naʻe mālohi. Naʻe ʻikai te ne sio ki ha faihala. Naʻe mei "meimei tui." Pea naʻe ʻalu ia ki tuʻa. Ko e tuʻunga ʻoku meimei tui ai ʻoku ʻikai ko ha tuʻunga tuʻumaʻu — ʻoku fakatahaʻi ai ha mahino feʻunga ke hoko ko e fatongia ki he fili mo ha fakafepaki feʻunga ke hokohoko atu hono toloi. Ko e fehuʻi naʻe fakafufū ʻe Paula ko e meʻa naʻe tatali ki ai ʻa ʻAkelipa.
106. ʻOku Ofo ʻa e Kau ʻAposetolo Pe Ko Hai Naʻe Angahalaʻia ʻi he Tangata Kui
ʻI heʻene ʻalu atu ʻa Sīsū mo ʻene kau ākonga ʻo fakalaka he tangata naʻe kui mei heʻene fāʻeleʻi, naʻe fehuʻi ʻe he kau ākonga: "Lapai, ko hai naʻe angahalaʻia, ko e tangata ko ʻeni pe ko ʻene ongo mātuʻa, ke ne fāʻeleʻi kui?" Naʻe pehē ʻe Sīsū, "Naʻe ʻikai angahalaʻia ʻa e tangata ko ʻeni pe ko ʻene ongo mātuʻa, ka naʻe hoko ʻeni koeʻuhí ke hā mai ai ʻa e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtua ʻiate ia." Pea naʻá ne fakamoʻui ʻa e tangata. Naʻe fakamoleki ʻe he kau ākonga ʻenau fehuʻi ʻi he kumi ha taha ke fakahalaiaʻi, lolotonga ia ko e taumuʻa ʻo e tuʻunga naʻe kehe ʻaupito.
Folofola: Sione 9:1–7
Akonaki: Ko e fehu'i 'a e kau 'apositolo na'e 'ikai ko ha kovi — na'e fakahaa'i ai 'enau fakakaukau fakateolosia mo'oni ki he 'uhinga 'o e mamahi. Ka na'e hala 'a e fakakaukau ko ia, pea na'e fakafehokotaki kinautolu ki he fakahalaia'i kae 'ikai ki he tali. 'I he taimi 'oku tau fetaulaki ai mo e mamahi pe faingata'a'ia 'a ha taha, ko e holi ke 'ilo'i hono 'uhinga — ke 'ilo'i ko e hala 'a hai — 'e lava ke fakata'e'aonga'i pe ta'ofi kitautolu mei he me'a 'oku 'aonga mo'oni pe taha: ko e tokoni.
107. Na'e Fakafehi'a 'a Neamani ki he Ngaahi Fekau Faingofua
Na'e ha'u 'a e 'eiki 'o e kau tau 'a 'Alamea kia 'Ilaiā mo e fanga hoosi mo e ngaahi saliote pea mo ha tohi mei he tu'i. Na'e 'amanaki ia ke ha'u 'a 'Ilaiā ki tu'a, pea fafana hono nimá ki he kilia, pea ui ki he huafa 'o hono 'Otua. Ka na'e fekau'i 'e 'Ilaiā ha talafekau ke tala ange kiate ia ke 'alu 'o kaukau 'i he Vaitafe Soatani tu'o fitu. Na'e 'ita lahi 'a Neamani. "'Ikai ko e 'Apana mo e Fapala, ko e ngaahi vaitafe 'o Tamasikusi, 'oku lelei ange ia 'i he ngaahi vai kotoa 'o 'Isileli?" Na'e meimei foki ia ki 'api 'o 'ikai ke fakamo'ui.
Folofola: 2 Tu'i 5:9–14
Akonaki: Na'e 'i ai ha 'amanaki fakaikiiki 'a Neamani ki he anga hono fakamo'ui. 'I he taimi na'e hā ngofua ange ai 'a e foungá, si'i hifo 'a e ngaahi ouau, pea si'i hifo 'a e faka'apa'apa'anga 'i he me'a na'e fakakaukau'i 'e ia, na'e fakafisi ia ki ai. Na'e fakahinohino'i malū 'e he'ene kau tamaio'eiki kapau na'e tala ange 'e he palōfita ke ne fai ha me'a faingata'a, te ne fai ia — ko e hā 'oku 'ikai ai ha me'a faingofua? 'Oku tau fa'a fakafepaki'i 'a e founga anga maheni mo 'ikai ha faka'ofo'ofa 'o e me'a 'oku tau fiema'u koe'uhi ko 'etau 'amanaki ki ha me'a fakaofo.
108. Na'e Faka'asi 'e Hami 'a e Telefu'ua 'o 'ene Tamai
'I he hili 'a e lōmaki, na'e tō 'e Noa ha ngoue vaine, ngaohi uaine, inu lahi, pea tokoto telefu'ua 'i hono fale fehikitaki. Ko Hami — ko e tamai 'a Kēnani — na'e sio ia ki he telefu'ua 'o 'ene tamai pea 'alu 'o tala ki hono ongo tokoua 'i tu'a. Na'e to'o 'e Semi mo Sāfeti ha kofu, hū ki loto 'o fakafoki, pea ufi'ufi honau tamai 'o 'ikai ke sio kiate ia. 'I he 'ā hake 'a Noa pea 'ilo'i 'a e me'a na'e fai 'e Hami, na'e fakamala'ia'i 'e ia 'a Kēnani.
Folofola: Senesi 9:20–25
Akonaki: Na'e sio 'a Hami ki ha me'a fakamā 'o fekau'aki mo 'ene tamai pea na'e fakamafola leva ia ki hono ongo tokoua. Ko e tali 'a Semi mo Sāfeti na'e kehekehe ia — na'a nau ufi'ufi 'a e me'a na'e tala ange kiate kinautolu 'o 'ikai ke sio. Ko e kehekehe ko 'eni ko e taha ia 'o e ngaahi fakatātā mahino taha 'o e Tohitapu ki he anga hono fakahoko 'o e tōnounou 'a ha taki pe mātu'a: ko e ufi'ufi mo e fakafoki 'o e faka'apa'apa'anga fakafo'ituitui kae 'ikai ko e faka'asi mo e fakamafola 'o e fakaikiiki fakamā. Ko e holi ke tala ki he ni'ihi kehé 'a e me'a 'oku hala 'i ha taha 'oku 'i ai hono mafai kiate kitautolu 'oku 'ikai fa'a fakatupu ha me'a lelei.
109. Na'e Konā 'a Noa 'i he Hili 'a e Lōmaki
Na'e hao 'a Noa mei he lōmaki, langa ha 'ōlita, ma'u 'a e fuakava 'a e 'Otua mo e 'ulu'āfa'i. Pea na'e tō leva 'e ia ha ngoue vaine, ngaohi uaine, pea inu 'o konā 'o 'ikai ke 'ilo'i ia 'i hono fale fehikitaki. Ko e tangata na'e langa faitōtō'ata ha 'āka 'i he ngaahi ta'u lahi 'o e manuki'i na'e mole hono faka'apa'apa'anga 'i ha ngoue vaine. Ko 'ene tōnounou na'e 'oange ai kia Hami ha faingamālie na'e fakatupu ai ha ngaahi nunu'a fakafāmili.
Folofola: Senesi 9:20–21
Akonaki: Ko e faitōtō'ata lahi mo hokohoko 'oku hoko atu 'e he fiemālie mo e lavame'a 'oku fakatupu ai ha vaivai'anga makehe. Na'e langa 'a e 'āka; na'e hifo 'a e vai; na'e sila'i 'a he fuakava. Na'e tō 'e Noa ha me'a fo'ou. Pea na'e inu lahi leva ia. Ko e vaha'a taimi hili ha lavame'a lahi pe ko ha vaha'a taimi lōloa 'o e faingata'a 'oku 'ikai ko e taimi ia ke tau fakalongolongo ai 'etau le'o — 'oku fa'a hoko ia ko e taimi 'oku tau si'i taha ai 'a e malu'i.
110. Ko e Uike 'a Lote 'oku Sio Ki Mui
'I he taimi na'e hola ai 'a e fāmili 'o Lote mei Sōtoma ki mu'a pea toki faka'auha ia, na'e tala pau 'e he kau 'āngelo: "Hola ki homou mo'uí! 'Oua 'e sio ki mui, pea 'oua 'e tu'u 'i ha feitu'u 'i he tele'a! Hola ki he ngaahi mo'unga pe te mou 'avea!" Na'e sio ki mui 'a e uaifi 'o Lote, pea na'e hoko ia ko ha pou masima. Na'e hoko atu 'e Sīsū 'o lave kiate ia 'i he taimi na'e fakatokanga'i ai 'ene kau 'apositolo fekau'aki mo e pīkitaki ki he me'a 'oku kole ke nau li'aki.
Folofola: Senesi 19:17, 26; Luke 17:32
Akonaki: "Manatuʻi ʻa e uaifi ʻo Lote" ko e taha ia ʻo e ngaahi malanga nounou taha ʻa Sīsū. Ko e ʻahiʻahi ke toe vakai ki he meʻa kuo ui kitautolu ke tau liʻaki — ʻo ʻikai ko ha sio pē ka ko ha nofo fuoloa, ke foki fakaʻatamai neongo ʻoku tau ʻalu ki muʻa fakaesino — ʻoku moʻoni pea hoko faingataʻa. Ko e fakahinohino ke ʻoua ʻe toe vakai ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ia; ko ha sivi ia pe kuo ke mavahe moʻoni. Ko e mavahe fakafeituʻu, ʻoku kei tafoki ho loto ki he meʻa naʻe ui koe mei ai, ʻoku ʻikai ko ha mavahe ia.
111. Ko Hesekia ʻoku Lotu ki he Ngaahi Taʻu Lahi Ange, Pea Fakamolemoleʻi ʻa e Ngaahi Taʻu Ko Ia
ʻI he tala kia Hesekia te ne mate ʻi hono mahakí, naʻá ne tafoki ki he holisí ʻo lotu ʻi he loʻimatá. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia ʻAisea ke foki ʻo tala ange kiate ia te ne maʻu ha taʻu ʻe hongofulu mā nima kehe. Ko e ngaahi taʻu ʻe hongofulu mā nima ko iá naʻe hoko ai ʻa e ʻaʻahi mei Pāpilone naʻá ne fakahoko kovi ʻaupito — pea, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Hesekia, ko hono foha ko Manasé, ʻa ia naʻe hoko ko e taha ʻo e ngaahi tuʻi kovi taha ʻo Siutá. Ko e tali ʻa Hesekia ki heʻene ʻiloʻi ʻeni — "ʻe ʻi ai ʻa e melino mo e malu ʻi heʻeku moʻuí" — ko e taha ia ʻo e ngaahi momeniti fakafoʻituitui moʻoni taha ʻi he folofolá.
Folofola: 2 Tuʻi 20:1–21; 2 Tuʻi 21:1
Akonaki: Naʻe lotu fakamātoato ʻa Hesekia ki ha taimi lahi ange pea naʻá ne maʻu ia. Ko e ngaahi taʻu naʻá ne maʻú naʻe hoko ia ke ʻi ai ʻene ngaahi fili kovi taha pea mo ʻene fetongi kovi taha. Ko e meʻa ʻoku tau kole ki he ʻOtuá ʻi he mālohi taha ʻoku ʻikai ko e meʻa lelei taha maʻatautolu pe ko e kakai ʻoku muimui mai kiate kitautolu. Ko e lotu kuo tali ʻoku fakalahi ʻetau taimí ʻoku fakalahi foki ʻetau faingamālie ke fai ha maumau ʻo tatau pē mo e leleí.
112. ʻOku ʻofa ʻa Pēleami ki he Totongi ʻo e Kovi
Ko Pēleami ko ha palōfita moʻoni ia — naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kiate ia, naʻá ne fanongo totonu, pea ʻi heʻene fakaava hono ngutú ke fakamalaʻiaʻi ʻa ʻIsileli, naʻe hū mai ʻa e ngaahi tāpuaki. Ka ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Fuakava Foʻoú ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu moʻoni ʻe Pēleami: naʻá ne ʻofa ki he totongi ʻo e kovi. Naʻe ʻikai te ne lava ʻo fakamalaʻiaʻi ʻa ʻIsileli, ko ia naʻá ne faleʻi ʻa Pēlaki ke fakamaʻu ʻa e kau ʻIsilelí mo e kau fefine Moape pea fakakompromisiʻi kinautolu — pea naʻe lavameʻa ia. Naʻá ne ʻilo ha founga ke tokoniʻi ai ʻa Pēlaki ke fakakoviʻi ʻa ʻIsileli ʻo ʻikai fakamalaʻiaʻi moʻoni kinautolu.
Folofola: Ngaahi Nōmipa 22–24; 2 Pita 2:15; Fakahā 2:14
Akonaki: Ko Pēleami ko e taha ia ʻo e kakai ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi meʻafoaki fakalaumālie mo e faingamālie, ka ko hono ngaahi fakakaukau naʻe kovi. Naʻe ʻikai te ne lava ʻo fakatau ke lea loi — ko ʻene meʻafoaki fakapalōfita naʻe moʻoni ʻaupito ia ki he meʻa ko iá. Ko ia naʻá ne ʻilo ha founga ke fakahoko ai: ko ha faleʻi naʻe fakahoko ʻa e meʻa naʻe taumuʻa ki ai ʻa e fakatau, ʻo kei tauhi hono nima ke maʻa fakaetikale. Ko e malava fakalaumālie mo e angatonu fakalaumālie ʻoku ʻikai ko e meʻa tatau ia.
113. ʻOku Līlī ʻa e Kau ʻIsilelí ki he Mana
Naʻe kai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e mana ʻi ha ngaahi māhina ʻi he toafa. Naʻe hā mai ia ʻi he pongipongi kotoa pē, ʻe lava ke fakamolū pea tao ko ha mā, pea naʻe tokoniʻi ai ʻa e puleʻanga kotoa. Naʻa nau kamata ke fehiʻa ki ai. "ʻOku mau loto-mamahi ʻi he meʻakai kovi ko ʻeni!" Naʻa nau manatuʻi ʻa e ika, kukama, meleni, lēkisi, ʻonioni, mo e kaliki ʻo ʻIsipite. Naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ʻa e kualí kae ʻoua kuo hū mai ia mei honau ʻihi. Naʻe vela hono ʻitá koeʻuhí he naʻa nau fehiʻa ki he tokoní naʻá ne tokoniʻi kinautolu ʻaki ʻi he ʻaho kotoa pē.
Folofola: Ngaahi Nōmipa 11:4–20
Akonaki: Ko e mana naʻe mana — naʻe tokonaki fakaeʻotua, ʻikai ngata, feʻunga fakanutrisini. Ko e palopalema ko ia naʻe fakaʻauha. Naʻe fakahoa ʻe he kakaí ʻa e meʻa naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ki he meʻa naʻe foaki ʻe he māmaní kiate kinautolu pea naʻa nau ʻiloʻi ko e tokonaki ʻa e ʻOtuá naʻe siʻi ange. ʻOku malava ke maʻu ha tokanga moʻoni, tuʻu maʻu, mo fakamoʻui mei he ʻOtuá pea kei loto-mamahi ai pē koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke feʻunga ia mo ʻetau fiemaʻu ki he faikehekehe mo e tuʻutuʻuni fakafoʻituitui.
114. ʻOku Fefeʻaki ʻe Kola ʻa e Mafai ʻo Mōsese
Naʻe fakatahaʻi ʻe Kola ha kau taki ʻe toko uangeau nimangofulu ʻo e komiunitī — "ko e kau taki ʻiloa ʻo e komiunitī naʻe fakanofo ko e kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea" — pea naʻe tuʻu hake ia kia Mōsese mo ʻĒlone. "Kuo mou ʻalu mamaʻo ʻaupito! ʻOku tapu ʻa e komiunitī kotoa, ko e tokotaha kotoa pē ʻo kinautolu, pea ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e ʻEiki. Ko e hā leva ʻoku mou fakanofo ai kimoutolu ʻi ʻolunga ʻi he fakatahaʻanga ʻo e ʻEiki?" Naʻe tō fakafoʻohifo ʻa Mōsese. Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua ha sivi: ʻe ʻomi ʻe he tangata takitaha ʻene ʻinisēnisi pea ʻe fakahā ʻe he ʻOtua pe ko hai naʻe tapu.
Folofola: Nōmipa 16:1–11
Akonaki: Ko e lāunga ʻa Kola naʻe fakakofuʻaki ʻa e lea ʻo e tatau mo e faitotonu — "ʻoku tapu ʻa e tokotaha kotoa pē, ʻikai ko kimoua pē ʻe toko ua." ʻOku hā ngali temokalati mo fakaʻofoʻofa. Ka ko e palopalema moʻoni naʻe fie maʻu ʻe Kola ʻa e tuʻunga naʻe maʻu ʻe Mōsese mo ʻĒlone. Ko ʻene fakakaukau fakateolosi — "ʻoku tapu ʻa e komiunitī kotoa" — naʻe totonu fakatekinikale ka naʻe hala ʻaupito hono fakaʻaongaʻi. ʻE lava ke langa ha ngaahi fakakaukau lelei ke fakaʻaongaʻi ki he holi fakafoʻituitui. ʻE lava ke noʻo ʻa e lea ʻo e fakamaau totonu mo e tatau ke tuli ki he fakalakalaka fakafoʻituitui.
115. Naʻe Lotu ʻa e Kau ʻIsileli ki he Kiʻi Pulú Koula
Lolotonga ʻene maʻu ʻe Mōsese ʻa e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulu ʻi Moʻunga Sainaí — kau ai ʻa e fekau ke ʻoua naʻa maʻu ha toe ʻotua kehe — naʻe langa ʻe he kakai ʻi he lalo moʻungá ʻa e kiʻi pulú koula pea nau pehē, "Ko hoʻomou ngaahi ʻotua eni, ʻIsileli, ʻa ia naʻe ʻomi kimoutolu mei ʻIsipite." Ko e vā mamaʻo ʻi he vahaʻa ʻo e moʻunga naʻe foaki ai ʻa e laó mo e teleʻa naʻe maumauʻi ai ia naʻe lava ke fua ʻi he fika fakafonuá. Ko e taimi ʻi he vahaʻa ʻo e ʻEkesōtosi mo e lotu fakatāutaha naʻe ngaahi uike pē.
Folofola: ʻEkesōtosi 32:1–10
Akonaki: Ko e vave ʻo e foki ʻa e kau ʻIsileli ki he lotu fakatāutaha hili ʻenau fakahaofi fakaemana ʻoku fakamanavahē pea akoʻi. Naʻa nau kolosi ʻi he Tahi Kulokula ʻi he kelekele mōmoa. Naʻa nau mamata ki he kau tau ʻIsipite ʻoku nau malemo. Naʻa nau mamata ki he vai ʻoku haʻu mei he maka. ʻI ha ngaahi uike naʻa nau fiemaʻu ha meʻa ʻe lava ke nau sio ki ai pea ala ki ai. Ko e holi ki ha fakafofonga ʻoku ala puke, lava ke puleʻi, mo hā mai ʻo e ʻOtua ʻoku tuʻu maʻu. Ko e feʻiloaki moʻoni mo e ʻOtua ʻoku ʻikai ke ne maluʻi fakaʻaufuli kitautolu mei he fakaʻofoʻofa ʻo ha fetongi.
116. Ko e Taʻefelōtaki ʻa Pita ʻi ʻAnitioke
ʻI ʻAnitioke, ki muʻa pea toki haʻu ha niʻihi mei Selūsalema, naʻe kai ʻa Pita mo e kau tui Senitaile. ʻI heʻenau aʻu mai, naʻe kamata ke ne fakaʻatā ia mo fakamavaheʻi ia mei he kau Senitaile, ʻi heʻene manavahē ki he kulupu ʻo e kamu. Naʻá ne ʻilo lelei ange — kuó ne maʻu ʻa e vīsone ʻo e ngaahi meʻakai maʻa mo taʻemaʻa, kuó ne hū ki he fale ʻo Koniliusi, kuó ne maluʻi ʻa e kau tui Senitaile ʻi he fakatahaʻanga ʻo Selūsalema. Ka ʻi heʻene ʻi ai, ʻi he mamata mai ʻa e kulupu ʻo Selūsalema, naʻá ne liliu ʻene ʻulungāanga.
Folofola: Kāletia 2:11–14
Akonaki: Naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe Pita ha ako fakateolosi lahi ange. Naʻá ne fiemaʻu ke moʻuiʻaki ʻa e meʻa kuó ne ʻosi ʻilo ʻi he taimi naʻe ʻi ai ai ʻa e totongi fakasōsiale. Ko e vahaʻa ʻi he meʻa ʻoku tau tui ki ai fakafoʻituitui mo e meʻa ʻoku tau fakahoko fakahāhā, tautautefito ʻi he taimi ʻoku mamata mai ai ha kau mamata pau, ko e taha ia ʻo e ngaahi pole fakaʻulungāanga mahuʻinga ki ha tokotaha tui. Ko e kakai ʻoku tau manavahē ki ai ʻoku nau faʻa maʻu ha ivi lahi ange ki heʻetau ʻulungāanga ʻi he ngaahi tui ʻoku tau maʻu.
117. Naʻe Fakaʻauha ʻe Haimenio mo ʻAlekesanita ʻEna Tui
ʻOku lave ʻa Paula ki ha ongo tangata ʻi honau hingoá: ko Haimenio mo ʻAlekesanita, ʻa ia naʻe fakafisi ki he tui mo ha konisēnisi lelei pea "naʻe fakaʻauha ʻenau tui." ʻI ha feituʻu kehe ʻoku lave ai kia Haimenio ʻoku ne pehē kuo ʻosi hoko ʻa e toetuʻú, ʻa ia naʻe fakaʻauha ai ʻa e tui ʻa e niʻihi. Naʻe ʻikai te nau hehema pe mole māmālie — naʻa nau fakafisi fakahangatonu ki ha meʻa naʻa nau maʻu he taimi ʻe taha.
Folofola: 1 Tīmote 1:19–20; 2 Tīmote 2:17–18
Akonaki: Ko e fakatahaʻanga naʻe fakaʻilongaʻi ʻe Paula — ko e fakafisi ki he tui mo ha konisēnisi lelei — ʻoku akoʻi. Ko e fakaʻauha ʻo e tui mo e liʻaki ʻo e konisēnisí ʻoku faʻa ʻalu fakataha. ʻI heʻetau kamata ke fai ha ngaahi fili ʻoku maumauʻi ai ʻetau konisēnisí pea taʻofi ʻa e feinga ke fakaleleiʻi ʻa e maumau ʻoku ne fakatupu, ʻoku tau faʻa toe fakatonutonu ʻetau ngaahi tui ke fehoanaki mo ʻetau ʻulungāangá kae ʻikai ko hono toe fakatonutonu ʻetau ʻulungāangá ke fehoanaki mo ʻetau ngaahi tuí. Ko e konisēnisí ko e sītemi fakatauele vave ia. Ko hono taʻetokangaʻi ia fuoloa ʻoku ne liliu ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki ai.
118. Ko Sihosafate 'oku Ne Toe Fai 'Ene Fehālaaki 'i he Fepōtalanoa'i
Na'a mo e hili 'ene valoki'i 'e he palōfita koe'uhi ko 'ene fepōtalanoa'i mo 'Ēhapi, na'e toe fai 'e Sihosafate ha toe fepōtalanoa'i fakapisinisi — 'i he taimi ni mo 'Ahasiā ko e foha 'o 'Ēhapi. Na'a nau langa fakataha ha kau vaka fakakoloa. Na'e tala 'e he palōfita ko 'Eliesa kia Sihosafate 'e faka'auha 'a e ngaahi vaka koe'uhi ko 'ene fepōtalanoa'i mo 'Ahasiā. Na'e faka'auha 'a e ngaahi vaka. Pea na'e fakafisi 'a Sihosafate ke 'oua na'a kau 'a e kau tangata 'o 'Ahasiā ki he ngāue hoko — ka 'i he hili pē 'a e 'uluaki ngāue kuo 'osi 'ikai lavame'a.
Folofola: 2 Kalonikali 20:35–37; 1 Tu'i 22:49
Akonaki: Na'e fakatonutonu'i 'a Sihosafate 'i ha tu'o taha, na'e foki ki mui, pea toki toe fai 'a e fa'ahinga fehālaaki tatau mo ha hoa kehe mei he famili tatau. Na'a ne ngāue'aki 'a e lēsoni hili 'a e fehālaaki hono ua. Ko e ni'ihi 'o e ako 'oku hoko pē 'i he a'usia tu'o lahi 'o e ola tatau, 'a ia 'oku fakamamahi ka 'oku mo'oni. Ko e taumu'a ke ngāue'aki 'a e ngaahi lēsoni 'i he 'uluaki taimi 'oku ako'i ai kinautolu kae 'ikai ke tatali ki he fehālaaki hono ua.
119. Ko Tiotolifesi 'oku Ne Fakafisi ke Tali Lelei 'a e Kau Tui Faka-Kalisitiane
Na'e tohi 'e he 'aposetolo ko Sione ko Tiotolifesi, 'a ia na'e 'ofa ke 'uluaki, 'e 'ikai te ne tali lelei kinautolu. 'Ikai ngata ai — na'a ne toe fakafisi foki ke tali lelei 'a e kau tangata'eiki mo e kau fefine'eiki kehe 'i he Kalaisi, na'a ne ta'ofi kinautolu na'e loto ke fai pehē, pea na'a ne kapusi kinautolu mei he siasi. Na'a ne fakamafola ha ngaahi lea kovi fekau'aki mo Sione. Ko e lea 'oku fakahaa'i ai ha taki siasi fakalotofonua na'a ne ngāue'aki hono tu'unga ko ha tangata tauhi matapā ke kapusi 'a e kakai 'a ia ko 'enau 'i ai na'e fakamanamana'i hono tu'unga 'uluaki.
Folofola: 3 Sione 9–10
Akonaki: Na'e 'ikai ke fakafisi 'a Tiotolifesi ki he ongoongolelei; na'a ne fakafisi ki he kakai. Ko 'ene tauhi matapā na'e fakataautaha, 'ikai fakateolosia. Ko e ngāue'aki 'o e mafai fakalotu ke kapusi 'a e kakai 'oku fakamanamana'i ho tu'unga — kae 'ikai ke malu'i 'a e fakakātoa mei he maumau mo'oni — ko e taha ia 'o e ngaahi founga 'oku faka'uli'uli ai 'a e mālohi 'i he ngaahi tu'unga fakafaifekau. Ko e faka'uhinga 'i he lalo 'o e ngāue 'oku mahu'inga lahi 'aupito.
120. Ko e Kau 'Aposetolo 'oku Nau Kole kia Sīsū ke Kapusi 'a e Fānau
Na'e 'omi 'e he kakai 'a e fānau iiki kia Sīsū ke ne hilifaki hono nima kiate kinautolu. Na'e valoki'i kinautolu 'e he kau 'aposetolo. Na'e 'ita 'a Sīsū pea pehē, "Tuku ke ha'u 'a e fānau iiki kiate au, pea 'oua 'e ta'ofi kinautolu, he ko e pule'anga 'o e 'Otua 'oku 'o e fa'ahinga pehē ni." Na'e pehē 'e he kau 'aposetolo na'a nau pule'i lelei 'a e taimi 'o Sīsū. Na'a nau fili, 'i hono fetongi, ko e fānau 'oku 'ikai ko ha me'a mahu'inga.
Folofola: Ma'ake 10:13–16
Akonaki: Na'e sivi'i 'e he kau 'aposetolo 'a e faingamālie 'o kinautolu na'e hā ngali 'oku 'ikai mahu'inga. Na'e 'ikai ha tu'unga 'o e fānau, 'ikai ha koloa, pea 'ikai ha tokoni hā mahino ki he ngāue fakafaifekau 'o fakatatau ki he'enau mahino. Ko e kakai 'a ia 'oku tau fakangatangata 'enau faingamālie — ko kinautolu 'oku tau fili 'oku 'ikai mahu'inga ki he taimi 'o kinautolu 'oku tau malu'i — 'oku nau fakahā mai hotau ngaahi fakakaukau fekau'aki mo e me'a mo e kakai 'oku mahu'inga. Ko e 'ita 'o Sīsū ko e taha ia 'o e ngaahi tali fakaeongosia 'oku fakahā mahino 'i he ngaahi ongoongolelei. Na'a ne fakamahu'inga'i 'a e fānau. Na'e 'ikai fai pehē 'e he kau 'aposetolo.