⸤Yesusini yu lombili andolimendo ungu te pea nimbendo:⸥
20:1-16 Unjo Waene Ponie Teli Yemanga Ungu Ikomo
1“Aku nikiru ungumunge ⸤ungu te niembo⸥: Pulu Yemone ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo akumu isipe mele:
“Walse ponie pulu ye tene ‘Kongono tendeli ye mare yunge unjo waene poniena kongono tendangi.’ nimbe paa ipulueli-ou pupe li-porumu. 2“Kongono teangi.” nimbe lsimu yemando nimbendo: “Kinié tenge walemonga eno kou mone pape kina pape kina nimbu mele kalombo.” nirimu kinie
enone “Kapola.” niringi kinie
yuni eno yunge unjo waene poniena “Kongono teangi paa.” nimbe eno lipe mundorumu.
3Pe, ipulueli-ou nani killoko mele terimu kinie, yu kelepa yemboma maku toringi koleana pupe ye mare akune we angilieringi kanopalie 4enondo nimbendo: “Eno kepe ⸤nanga⸥ unjo waene poniena kongono tendangi payo. Pe nane eno kou kapola mele kalombo.” nirimu 5kinie eno puringi.
Pe awi-tangoli terimu kinie kepe, ipupene tere killoko mele terimu kinie kepe, kelepa aku sipe pupe ye mare pea lsimula.
6Ipupene pape killoko mele terimu kinie ⸤altopa⸥ pupe ye mare we angilieringi kanopalie enondo nimbendo: “Walemonga pali kongono naa teko ya inie nambemune we angilimeleye?” nirimu.
7Enone yundu ningendo: “Ye tene olio kongonona naa limu-ne we angilimolo.” niringi.
8Ena pora nirimu kinie unjo waene ponie pulu yemone yunge kongono nokoli yemondo nimbendo: “Kongono tekemele yema ‘sukundu waa.’ ningu eno kongono tengimunge mele kalonindu paa akilku ongi yema pulu polko mele kaloliku puku kumbi leko ongi yema paa akilku mele kalou.” nirimu. 9⸤Aku nirimu kinie⸥ i pupene pape killoko mele terimu kinie “Kongono tendangi.” nimbe lsimu yema ⸤kumbi leko⸥ ongo pape kina pape kina nimbe sirimu lsingi. 10Akilku ongo kongono tenderingi yema kou aku siku lsingi kanokolie kumbi leko ongo kongono tenderingi yema ongolie ‘Olio kou olandopa mele limolo.’ konopu lieringi nalo eno pape kina pape kina nimbe sirimu lsingila.
11Likulie enone ponie pulu yemondo iri tokolie ningendo: 12“Akilku ongi yema ena telu manjiku kongono tengi, olio ipulueli-ou ombo kongono awili tepo temulu, ena awili tomumuni olio paa nomu kanumu, nalo eno kinie olio kinie kou kapola kapola teko sikinumu, kapola naa tekemo.” niringi.
13Yuni enonga ye tendo topondopa nimbendo: “Kangomo, nane nu tepo naa kenjikiru. “Pape kina simbo.” nindu kinie “Kapola.” ninu kanumu. 14Kou sikirumu liku meli puyo. Nanga konopuni mindi pilipulie akilipe omu yemo nu sikiru mele yu aku sipu sindu. 15Nanga nosilio melemanga konopuni pilipulie manda naa temboye? Molo pe ongi yema kou awili tepo sindumunge nu konopu keri panjikinuye?” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
16⸤Ungu iko akumu topa pora sipelie ungu ikomonga pulumu kamu nimbendo:⸥ “Aku sipela, akilku onge yemboma ⸤Pulu Yemone nokolemo talapena sukundu⸥ kumbi leko punge; kumbi leko onge yemboma akilku punge.” nirimu.
20:17-19 Yesusini Yu Kolopalie Lomboropa Ola Molomba Mele Altopa Wale Yepoko Sipe Nimbe Para Sirimu Temanemo
Ambomone nimbendo: “Nu pe ye nomi kingimu moloni kinie inanga kango talo ⸤‘elo nu kinie pea ye nomime molamili.’ ningu⸥ ‘elonga te nunge ki umbukundu mondoko te nunge ki tarokondo mondani.’ nimbu mawa tekero.” nirimu.
22Yesusini enondo nimbendo: “Mawa tekemele mele eno pilku naa kondokomele. Na no mingine no nondopo nombomo elo manda nongeleye?” nirimu kinie
elone “Manda nombolo.” niringili.
23Yuni elondo nimbendo: “Na no mingine no nombomo pe elo paa sike nongele nalo nane elo “Nanga wanguselonga ongo molangili.” nimbomo kapola naa temba. Tatane yuyu akune molongeleselo koronga mako torumu.” nirimu.
24Angenungulu ⸤Jemisi kinie Jonoselone ‘Yesusinge wanguselonga molambili.’⸥ ningu mawa teringili mele pilkulie lombili andoli ye rureponga talo ⸤wemane⸥ elo-kinie konopu keri panjeringi.
25Kanu kinie Yesusini eno “Waa.” nimbelie nirimumuni, enondo nimbendo: “Olio Juda yembomanga ulsu molemele yembo talapemanga ye nomime enonga yemboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilime alieli silimele. Ye imbi ola molemo yema enonga yemboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele. Yembomane enonga ye nomimenga ungume liku su singe aulke te naa lemo. Aku siku telemele mele enone pilimele kanumu. 26Nalo ⸤we yembomanga ye nomimene enonga yemboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ eno enono aku siku anjo yando naa teangi. Enonga ye te ‘Na imbi olandopa molopili. Na ye awilimu molambo.’ nimbé yemo enonga kongono tendeli yemo molopili. 27‘Na enonga ye nomimu molopo eno nokambo.’ nimbé yemo enonga kongono kendemande tendeli yemo molopili. 28Aku sipela, Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kepe ‘Yembomanga ye awilimu molopo eno nokambo. Enone nanga kongono tendeli kendemande yemboma molangi.’ nimbe naa orumu. ‘Yembomanga kongono tendeli kendemande yemo molopo eno lipu tapondopo, ulu pulu kerimene eno ka sipe nokolemo mele naa tepili kapola molangi kene na yembo awisilinge nimbu pundu tondopo nanga kangimu sipu, enonga kolo wangopo kolondambo.’ nimbe orumu.” nirimu.
20:29-34 Yesusini Ye Mongo Keri Lierimu Talo Tepa Konde Lsimu Temanemo
29Yesusi kinie yu lombili andolime kinie eno kolea awili Jeriko munduku siye kolko punge puringi kinie we yembo awisili yu lombili puringi. 30Kanu kinie mongo keri lierimu ye talo aulke alselsena molkolo Yesusi omba purumu mele pilkululie yundu tondolo ru ningu walsikulie ningelendo: “Awilimu, ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa lsimu yemo, olto kondo kolou.” niringili.
31Yembomane elo iri toko “Ungu naa nili taka liku molale.” niringi.
§20:22:Yuni aku sipe nirimumu Jemisi kinie Jonoselondo ungu iko topa walserimumu yu mindili nomba kolombamondo “Elo manda tengeleye?” nimbe walserimu. Pe yuni aku sipe mele altopa yuyu nirimu (inie anjokondo 26:39).
Mako 10:35-45. 20:24-28 inie yakondo 18:1-9, 20:1-16, Mako 9:33-37, LLuku 22:24-27. Ungu pulu tondolo te Jono 13:1-17.
inie yakondo 19:28.
Yuni aku sipe nirimumu Jemisi kinie Jonoselondo ungu iko topa walserimumu yu mindili nomba kolombamondo “Elo manda tengeleye?” nimbe walserimu. Pe yuni aku sipe mele altopa yuyu nirimu (inie anjokondo 26:39).
Ye pali lipe tere lepa rurepo (tuwellepo) kanumu. Jemisi Jonoselo mundupe siye kolopa “rureponga talo” (10) nimbe boku torumu.