Jutasko Yesu re uni kandeyemo rotowero mande kusiyaró
(Matyu 26:1-5,14-16; Mak 14:1-2,10-11; Jon 11:45-53)
1Asa Bret Yisiyó Moré Kini naru parámi keweroko ŋuno o ne-ne ka, owé Taka yereró, ŋu tunoqewero taró. 2Ko o qa-qa unindoro tapá unindoya hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya uniparetoro sorero Yesu urowero ore sóqewí qu seqaŋgurí. 3Ŋunde ti Monimbuko Jutas, owé kako Isikariot, ŋu newondí quroko uró. Ŋuko iŋo-iŋo rewero uni 12 qu ka. 4Asa ŋuro quroko uní uyaro o qa-qa unindoro tapá unindoya Ya Surumímboro ŋuro sopo-sopo unindoya eneno, Yesu eneŋo kandeyemo re rotowero ore seqaweya, yero yimiraró. 5Yimironí niŋgu-niŋgu tero, mone ka se kunowato, yaŋgurí. 6Ŋunde yiqo, meté, yero eneŋo kandeyemo re rotowero quro naru meté seqaró. Unipare qambu qenero iŋowaŋgo koro.
Iŋo-iŋo rewero uni irisa qundo o ne-ne roŋgaruwariyó
(Matyu 26:17-25; Mak 14:12-21; Jon 13:21-30)
7Asa Bret Yisiyó Moré Kini naru keweroko ŋuno o ne-ne ŋu tunoqaró. Ŋu naruko ŋuno sipsip simó ka utoro qaro neyaŋgo. Sipsip simó ŋuko, “Taka yereró koro sipsip simó,” ye nekaŋgurí. 8Asa Yesuko Pita, Jon ŋande yimiraró, “Yarindo uyareya Taka yereró quro o ne-ne koro o qonanimboro roŋgaruwori.”
9Yiní oseseyariyó, “Keto, norendo re uyare dano roŋgaruwaro, ye iŋote?”
10Yiri yimiraró, “Iŋori. Yendé parámimo ŋuno uyaririqo, uni kato sono kumbe ka re kheko ŋuno mahe wisumu yereweya ŋu. Yari ŋu howero ya ŋuro quroko ori qembe. 11Oro ya simburí ŋande mirori qembe, ‘Rondaqe-rondaqe uni ŋundo ŋande osese kerete: No iŋo-iŋo rewero uninemboya Taka yereró quro o ne-ne ŋu newato. O newero ŋuro yakutí ŋu dana yote?’ 12Ŋunde yiriqo, ya simburímbo yakutí parámi roŋgaruwaró mu witú yereweya. Asa yakutí ŋuno o newero ŋu roŋgaruwori qembe.”
13Ŋunde yimironí uni irisa ŋu oro o soso Yesuko yaró ŋuko ŋunde naŋge tunoqaró. Asa ko Taka yereró quro o ne-ne ŋu roŋgaruwariyó.
Yesu koya asá yerewí uniyómboya o naŋgurí
(Matyu 26:26-30; Mak 14:22-26; 1 Korin 11:23-25)
14Asa o newero naru hamó ŋu tunoqiníqo, Yesu koya asá yerewí uniyómboya yakutí ŋuno o newero quro etaŋgurí. 15Etero ŋande yimiraró, “No kowe surumí korowowe teteno. Quko koretero no yeya Taka yereró quro o ne-ne ŋa newato ŋuro kondé iŋanowó. 16Dokoro no ye yimiroteno, no kaŋuya kama newano, yate-yate Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo ŋuno o ne-ne ŋaro muríyó hamó tunoqeweya quno, ŋuno naŋge kaŋuya newano.”
17Ko topa ka rero, Anutu yuŋgunaŋoro ŋande yimiraró, “Ye soso enemo-enemo wain ŋa ni. 18Dokoro no ye yimiroteno, wain kaŋuya kama newano, yate Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyó ŋu tunoqeweya quno, ŋuno naŋge kaŋuya newano.”
19Ko bret ka rero, Anutu yuŋgunaŋoro romboŋero yunoro ŋande yaró, “Ŋako neneŋo kowene. Nondo re yeŋo rototeno. Ye ŋu neyowaŋgo quno ŋuno neneŋo iŋoyi qembe.”
20Asa o ne-ne ŋu kini tiníqo, topa ka rero ŋunde naŋge yaró, “Wain ŋako sitúnembo mande kondé keta ŋu reweya qu. Nondo yeŋo windoroŋowe teteno. 21Quko qeni, uni kato nore uni kandeyemo norotoweya, ko eneŋo kandí muko neneŋo kandenemboya yakutímo ŋano yote. 22Hamó, Unindoro Naŋuní ŋu Anutuko ore rokóŋaró ŋu howeweya. Quko uni rero kandeyemo rotoweya ŋu, iniyaqe, quhurí piyimi korowoweya.”
23Ŋunde yiní iŋo-iŋo rewero uni ŋundo epe mito-mito ŋande taŋgurí, “Dando o ŋu teweya?”
Iŋo-iŋo rewero uni ŋundo owé parámi rewero kiro mande yaŋgurí
24Asa iŋo-iŋo rewero unindo maŋgoto kuma tero danimboko koretero yoweya. 25Quko Yesuko ŋande yimiraró, “Uni wini meyowomboro wiri yerete uni ŋundo eneŋo owéye parámi ŋuro iŋoro unipare sopo yereyoteŋgo. Ko uni parámiyembo eneŋo owéye hokoro ŋande yeyoteŋgo, ‘Nore o meté tero unipare samaka yereyoteto.’ 26Quko ye ŋunde ma tewero. Kini, ye keweroyemo ŋuno uni parámi soso simó ta-ta ŋunde qembe ti. Ko uni ka owé parámi moré ŋundo kho uni ŋunde qembe ti. 27Qeni, uni ka etero o qímboro nete, ko uni ka sunará tero inote. Asa ye date iŋoteŋgo, danimboko meyowo takayote? Uni saŋáqero o nete ŋundo sunará simó takate, hamómbe? Quko qeni, no ye keweroyemo sunará simó ŋunde qembe yoteno. 28Yendo noya kaŋeyate quhurí korowoyatowó. 29Asa Awanembo no rokó nerero owé parámi nunaró, ko nondo ŋunde naŋge ye rokó yerero owé parámi yunoteno. 30Ŋunde tero yeya noya uniparene wiri yereyoteno naruyómo ŋuno kunditero o qoyemboro newaŋgo. Ŋunde tero ye yakutí meté muno ŋuno kunditero Israel koro wini 12 ŋu ronda yerewaŋgo.”
Yesuko Pitako wawa mande yeweya ŋuro yaró
(Matyu 26:31-35; Mak 14:27-31; Jon 13:36-38)
31Asa Yesuko ŋande yaró, “Saimon, Saimon, iŋo. Monimbuko Anutu ŋande oseseyaró, meté enendo ye yorero wit koro eŋgé ŋuya wit koro kowí ŋuya ŋunde qembe ronda yereweya. 32Quko no keŋo hariri tewe ke iŋondutuke ŋu kama rotoyi umbuweya. Ko ke rohoréŋo maheweya quno ŋuno, topo-topoke ŋu samaka yere qembe.”
33Yiní ŋande yaró, “Uni Parámi, no meté keya kusi-kusi yano uyarewero ye iŋoteno. Ko no keya khumowero yero iŋoyoteno ŋa.”
34Yiní ŋande yaró, “Pita, no ke kimirowe teteno, itaka suwonoko kotori kama yeyoní ke naru kapusa neneŋo wawa yeweya.”
Iŋo-iŋo rewero uni ŋundo o kumi siyo roŋgaruwaŋgurí
35Asa Yesuko iŋo-iŋo rewero uniyó ŋande yimiraró, “Komo, naru ŋuno ye kho tewero asá yerewe toŋeŋgurí quno ŋuno mone koro puŋge koneyó ka ko puŋge parámi ka ko khe punu-punu ŋu soso kama se towo toŋeŋgurí. Ŋu naruko ŋuno ye okarope tukuni taŋgurímbe ma kini?”
Ko ŋande yaŋgurí, “Kini.”
36Asa ŋande yimiraró, “Quko itaka ŋano uni ka mone moré, ma puŋgeyó moré tiníqo, ene meté ŋu reweya. Ko uni ka suke parámi moré kini tiníqo, ene meté kowe punu-punuyó soweyoro suke parámi ka kimo teweya. 37Dokoro sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, ‘Uni ŋundo hutuŋo mande wendaqeyote yero qeneyoteŋgo.’ Ko nondo ye yimirowe, unipareto otete ŋu nono tewaŋgo, dokoro o soso Anutu koro sokomeko teweya yaró ŋuko hamó tunoqeweya.”
52O qa-qa unindoro tapá unindoya Ya Surumímboro sopo-sopo unindoya uni kembé-kembémboya Yesu towowero maheŋgurí. Mahi ŋande yimiraró, “Yendo no wiri yerete unindoya kuma teyoteno ŋundiro suke parámi, usú siyoro nono maheteŋgo, peka? 53Naru rokóŋo Ya Surumímboro hoŋgo quroko ŋuno nondo yeya kaŋero mande rondaqe yunoyanowó. Quko ŋu naruko ŋuno kama nondowaŋgurí. Enina, itaka ŋanoko yeŋo naruye. Itaka huririko wimbí tete.”
Pitako Yesu koro wawa mande yaró
(Matyu 26:57-58,69-75; Mak 14:53-54,66-72; Jon 18:12-18,25-27)
54Asa uni ŋundo Yesu re toworo uyaro o qa-qa unindoro tapá unindo yano oŋgurí. Oyi Pita ŋuya yohowe oró, quko ene soŋga ta kapiyamo yora. 55Uni kumi ya ŋuro hoŋgo quroko kewá qaro kunditeyaŋgurí. Ko Pita ŋuya keweroyemo ŋuno ŋuya kunditeyaró. 56Kunditiní sunará pare kato qenini ŋuno te roko ŋuno kunditeyoní kondé qenero ŋande yaró, “Ŋa uni ŋako Yesu koya yorari qu ka,” yaró.
57Yiní wawa yero ŋande yaró, “Pare, no ŋu kama iŋo inoteno,” yaró.
58Ko yate uni kato qenero ŋande yaró, “Ke ŋuya uni ŋuro wini qu ka.”
Yiní Pitako ŋande yaró, “Topo, no kini.”
59Naru soŋga piru ta ŋunde rotoro meyowo ka mande wimbí kondé ŋande yaró, “Hamó horé, uni ŋa eneya yora. Ŋuko Galili uni naŋge ŋu.”
60Quko Pitako ŋande yaró, “Topo, ke mande yete ŋuko no kama iŋoteno.” Ŋu mande yeyoní naŋge kotori yaró. 61Yiní Uni Parámi rohoréŋoro Pitawore toŋetaró. Ko Pitako Uni Parámimbo, “Itaka suwono ŋano kotori kama yeyoní keto naru kapusa neneŋo wawa yeweya,” komo yaró ŋu iŋaró. 62Ŋuro iŋoro mirako uro tendo piyimi taró.
Uni pará-parámbo Yesu re mande khono rotaŋgurí
(Matyu 26:59-68; Mak 14:55-65; Jon 18:19-24)
63Asa unindo Yesu toworo huwó mande ye inoro uraŋgurí. 64Utoro tuwipo toŋí wisumuŋoro ŋande oseseyaŋgurí, “Ke itaka ye-ye mande ye. Uni ŋundo kurote ŋuko dani ka?” 65Ko mande enesó-enesó piyimi horé yero yesaráŋaŋgurí.
66Asa kosa toŋí raŋoní uniparetoro uni kembé-kembéye, asa o qa-qa unindoro tapá unindoya hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya mahero kopaŋgurí. Yesu re Sanedrin huru-huru ŋuno uyaro ŋande yaŋgurí, 67“Nimitoka iŋato. Kepe Kristo ŋumbe ma kini?”
Quko enepa naŋge ŋande yimiraró, “Ŋunde yimiroweqo, yendo iŋondutu kama tewaŋgo. 68Ko no mande karo osese yereweqo, mandene ŋu topé kama tewaŋgo. 69Itaka naru ŋa noŋgo yate-yate Unindoro Naŋuní ŋu Anutu wimbí moré ŋuro kandí kondésina kunditiní qenewaŋgo.”