1Asa Yesuko Jeriko ŋuno oro kewerowore uyaró. 2Uni ka ŋu yendémo ŋuno yaró, owí Sakius. Ŋuko takis re-re uni ŋuro uni kembéye, ko eneko onoŋo uni ka. 3Asa ene Yesu qenewero ye iŋaró, quko ene uni tukuni ta, ko unipare qambu ŋundo wisumuŋaŋgurí. 4Asa ko korete kheŋgeŋo Yesuko khe maheweya quno ŋuno uyaro qenewero te fik ka saŋano oró.
5Oníqo, Yesuko ŋuno mahero te saŋano toŋetero ŋande miraró, “Sakius, waka ta umbu. Itakako keto yano yowano.” 6Yiní waka ta umburo niŋgu-niŋgu tero Yesu re yayómo oró.
7Ŋunde tiní uni soso qenero kisikasa yero ŋande yaŋgurí, “Yesuko oro quhurí unindoya yano yorote,” yaŋgurí.
8Asa yano ŋuno Sakius otoqo kaŋero Yesu ŋande miraró, “Uni Parámi, ke iŋo. Itakako no onoŋone rondaŋewe irisa tiní kanata ka uni onoŋoye moré kini qu yunowano. Ko no dani ka kanáŋoro oyó ka momo tanowó mu, asa itakako topé te inoro o nimí kini inowano.”
9Ko Yesuko yaró, “Itakako Anutuko uni ŋaya soweyómboya rambaruru koŋgo yoreweya tete. Dokoro uni ŋako ŋuya Abraham koro sowe qu. 10Hamó, Unindoro Naŋuní ŋuko uni soso piyo taŋgurí qu seqa yere rambaruru koŋgo yorewero quro maheró.”
Kho simó kande irisa ŋundo mone sopoyaŋgurí
(Matyu 25:14-30)
11Asa unipareto mande ŋu iŋoyiqo, Yesuko sowe tero tapara mande ka yimiraró. Dokoro Yerusalem kutaqemo ŋuno mahiní unipareto ŋande ye iŋaŋgurí, ko Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyó ŋu waka ta tunomo tunoqeweya. 12Ŋunde ŋuroko ŋande yaró, “Uni parámi kato, no mira sewemo uyaro unipare wiri yerewero koro owé ka rero pitu ko mahewano, ye iŋaró. 13Ŋunde ye iŋoro sunará simóŋo kande irisa neko yerero mone mina kanata-kanata rondaŋe yunoro ŋande yimiraró, ‘Mone ŋaya kho tiqo pitu ko mahewano,’ yaró.
14“Yendé unipareto uni parámi ŋuro saŋgirí tero hamó piyimiŋaŋgurí. Piyimiŋoro uni pará-pará asá yiri mira sewemo ŋuno wiri yerete uni kembé ŋu ŋande miraŋgurí, ‘Norendo uni ŋa nore wiri nerewero ŋuro piyimiŋoyoteto. Owé parámi ŋu ma inowero,’ yaŋgurí.
15“Ŋunde yaŋgurí, quko uni ŋundo owé parámi ŋu rero ene mirako pitu ko maheró. Mahero sunará simó mone yunaró ŋu neko yerero mone koya do kho ka taŋgurí ŋuro osese yereró.
20“Asa sunará simó meyowo ka mahero ŋande yaró, ‘Uni parámi, nondo keŋo mina ŋu tuwi ka quroko kusiyoro tapuŋanowó. Mina ŋu ŋana. 21Qeno, keŋo soranowó, dokoro ke tiwi uni tete. Keto o kumi kama raró ŋu kina siyoyote, ko o kumi kama rimiró ŋuro eŋgé siyoyote.’
22“Yiní ŋande yaró, ‘Keko sunará simó piyimi. Keŋo mandekepo naŋge topé piyimi ka kunoyote. Kepe ŋande iŋaró, ko nondo tiwi uni teteno, ko o kumi kama ranowó ŋu kina siyoyoteno, ko o kumi kama riminowó ŋuro eŋgé siyoyoteno, peka? 23Ko dokoro keto wondo ŋu wondo yano kama raró? Asa no pitu ko maheteno quno ŋuno wondo ya simburímbo wondo kaŋuya saŋanímo nunoweya.’
24“Ŋunde yero uni wuririyaŋgurí ŋu ŋande yimiraró, ‘Mina towote ŋu reka uni mina kande irisa towoyote ŋu inoyi.’
25“Yiní ŋande yaŋgurí, ‘Uni parámi, ene kande irisa itaka towote!’
26“Yi ŋande yimiraró, ‘Nondo ye ŋande yimiroteno, ko uni ka o kumi towote tiníqo, Anutuko o kumi kaŋuya saŋanímo rero inoweya. Ko uni oyó moré kini ŋuko, Anutuko o tomó ta qu towoyote ŋu siyoní kini teweya. 27Quko neneŋo saŋgirínembo nondo wiri yerewero ŋuro piyimiŋaŋgurí, ŋu yore mahi toŋenemo yuri khumowaŋgo.’ ”
Yesuko wiri yerete uni ŋunde qembe Yerusalem ŋuno oró
(Matyu 21:1-11; Mak 11:1-11; Jon 12:12-19)
28Asa Yesuko mande ŋu yiní kini tiní, khe Yerusalem owero ŋu howe oró. 29Oro mira purí Oliv ŋuno, asa Betipake yendé ko Betani yendé kutaqemo ŋuno, iŋo-iŋo rewero uni irisa kho ka yunoro asá yereró. 30Ŋande yimiraró, “Yendé andusina ŋuno uyareya dóki simó ka kusiyaŋgurí qu qenewari. Komo uni kato dókiko ŋuno kama kunditaró. Asa utó orosoyero ŋano re mahiri. 31Ko uni kato osese yiriníqo, ‘Do karo dóki ŋu orosoyitiri?’ yiníqo, mande topé ŋande mirori qembe, ‘Uni Parámimbo ŋuya kho ka teweya.’ ”
‡‡‡19:39:“Farisi uni” ŋundo, nore Anutu koro hutuŋo mande ŋuro okeyá ta howeyoteto, ye iŋaŋgurí.
§§§19:45:“Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí.
*19:45:Ŋu naruko ŋuno Juda uni mira kapiya moŋgo Ya Surumí ŋuno mahero yambo hariri tero o qa-qa teyaŋgurí. Asa ko mone rewero uni kumi mira meyowomboro moneye ŋu rohoréŋoro Judia mira koro moneye teyaŋgurí, ko kumi nú-qare o qa-qa tewero quro soweyaŋgurí.
“Farisi uni” ŋundo, nore Anutu koro hutuŋo mande ŋuro okeyá ta howeyoteto, ye iŋaŋgurí.
“Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí.
Ŋu naruko ŋuno Juda uni mira kapiya moŋgo Ya Surumí ŋuno mahero yambo hariri tero o qa-qa teyaŋgurí. Asa ko mone rewero uni kumi mira meyowomboro moneye ŋu rohoréŋoro Judia mira koro moneye teyaŋgurí, ko kumi nú-qare o qa-qa tewero quro soweyaŋgurí.
Aisaia 56:7
Jeremaia 7:11
Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí.