dokoro, utatá noreya taŋgurí ŋu soso se roto yunoyoteto.
Kowe nore norika okato kama towo niriní.’ ”
5Ŋunde yero ŋande yimiraró, “Asa ko yeŋo keweroyemo uni ka topé moré tiníqo, ko suwo keweroko uro topé ŋande miroweya, ‘Topo, bret kapusa se nuno. 6Uni topone ka khewore yate neneŋo yanemo mahete, quko oka re inowe newero qu ŋana kini.’
7“Ko uni ya quroko yoweya ŋundo mande topé ŋande miroweya, ‘Ke no koweyumu ma nunowero. Mako komo tuŋano, no simónemboya nore komo etato. No otoqo o se kunowero mepémo kini.’ 8Ŋunde yeweya, quko nondo ye yimiroteno, ya simburímbo topé ŋuro iŋoro otoqoro o ŋu kama se inoweya. Kini. Quko topémbo kowi piyo kama tero nekoyoníqota, ene otoqoro o soso ŋuro kirayoyote ŋu se inoweya.
9“Kowe no ŋande yimiroteno, kirayoyikata o se yunoweya; seqaroqota qenewaŋgo; mako uroyikata mako koso yunoweya. 10Dokoro uni soso kirayoteŋgo ŋundo o ŋu siyoyoteŋgo; uni soso o seqayoteŋgo ŋundo o ŋu qeneyoteŋgo; uni soso mako utoyoteŋgo, ŋuro mako kosoní inoweya.
11“Ye awa okite, ko simóye kato sono qare koro ŋande kira kiriníqo sire piyimi ka re inoweyape, ma kini? Kini. 12Ko simó ŋundo kotori mindi koro kira kiriníqo potómbe ka re inoweyape, ma kini? Ŋu ŋuya kini. 13Yeko quhurí uni naŋge quko simóye o meté yunoyoteŋgo. Ŋunde ŋuroko awaye samboko yorote ŋu kirayoyiqo, Yuqa Surumí yunoweya, hamómbe?”
Belisipuluko Yesu samakaŋoyotepe, ma kini?
(Matyu 12:22-30; Mak 3:20-27)
14Yesuko yuqa piyimi ka uni quroko qu howero uni ŋuro maŋgó kakayiwí mu riní meté tero mande yiní unipare qambu ŋu qenero iŋondata parámi taŋgurí. 15Quko uni kumimbo ŋande yaŋgurí, enendo yuqa piyimi ŋuro kembéye, owí Belisipulu, wimbímo yuqa piyimi ŋu yohoweyote. 16Uni meyowo Yesu towoŋoro ŋande yeyaŋgo, “Sambo koro rokó ka teka nore qene iŋato, keko Anutu koro kho qu teyote.”
21“Asa uni kondé kato suke, saŋga toworo paseyó sopo yoweya tiníqo, eneŋo oyó soso meté yoweya. 22Quko uni kondé piyimi ka maheroqota uni ŋuya kuma tero takaro eneŋo suke, saŋga se rotoro eneŋo oyó ŋu se uni topé yunoweya.
23“Uni ka neneŋo topone kini ŋuko neneŋo saŋgiríne. Uni ka no kama samaka nerero unipare huru yereyote ŋuko unipare yohowiní wisikaraŋo uro toŋeyoteŋgo.
24“Yuqa pusú uni ka rotoroqo toŋero mira harimo wimbo-wimbo toŋero mira imaqewero ŋu seqayote, quko qenewero mepémo kini. Asa ko ŋande yeweya, ‘No pitu ko uyareya pase komo yorano quno ŋuno yorowano.’ 25Yero toŋero ya ŋu qeniníqo, kina yoweya, ko unindo ya ŋu murutó siyoyi toŋiní meté yote. 26Ŋunde ŋuro ene toŋero yuqa piyimi kande saŋiyoro irisa yore mahewaŋgo. Yuqa kande saŋiyoro irisa ŋuro muríye piyimi ŋuko eneŋo murí takaweya. Mahero ya ŋuro quroyómo yowaŋgo. Koreteroqo, piyimi tomó ta yora, quko itakako hamó-hamó piyimi parámi horé yoweya.”
27Yesuko mande ŋu yeyoní pare kato unipare qambu keweroyemo otoqoro ŋande yaró, “Ŋu pare ŋundo ke pisi kerero susu kunaró ŋu ene puriŋo ka rete.”
28Yiní ŋande yaró, “Iyo, peka. Quko uni kato Anutu koro mande iŋoro howeyoteŋgo ŋundoko puriŋo ka reteŋgo.”
37Yesuko ŋunde yiní kini tiní Farisi uni kato eneya o newero oseseyaró. Oseseyoní ya quroko oro yakutímo o newero quro etaró. 38Enendo kandí kama sonoworo kina etiní Farisi uni ŋundo iŋondata parámi taró.
39Quko Uni Parámimbo ŋande miraró, “Ye Farisi uni, yeko topa saŋanímo ko kondó saŋanímo sonowoyi kekere ta sara memeri teyote ŋundiro. Quko quroyómo ŋunoko murí piyimi ŋu maŋgoreyote. 40Yeko uni kape-kape. Anutuko uni kowe saŋaní ŋuya quroyómo ŋuya irisa-irisa towaró, hamómbe? 41Asa unipare samaka yerewero oye yunoyiqota oye soso sara meté horé ta yoweya.
42“Ye Farisi uni, ininiyaqe, ye quhurí piyimi korowowaŋgo. Yendo o tomó ta khono woteyote ŋu siyoro rondaŋi kande irisa tiní kanata rero Anutu inoyoteŋgo. Quko yendo unipare roneneŋo kama ronda yereyoteŋgo, ko newondeye Anutu kama inoyoteŋgo. Meté otete tukú ŋu teya korete ŋuya ti qembe.
43“Ye Farisi uni, ininiyaqe, ye quhurí piyimi korowowaŋgo. Ye huru-huru yano kundite-kundite korete quno ŋuno kunditewato, ye iŋoyoteŋgo, ko yendémo ŋuno yendo, unipareto ye yuŋguna yerewaŋgo, ŋuro hamó iŋoyoteŋgo.
44“O ininiyaqe, ye quhurí piyimi korowowaŋgo. Yeko uni tapu noko quroko yorote ŋunde qembe. Ko unindo kape tero ŋu saŋawore uyare mahe teyoteŋgo.”
45Yesuko ŋunde yiní hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni kato iŋoro ene ŋande miraró, “Rondaqe-rondaqe uni, ke mande ŋunde yete ŋuko nore ŋuya yesará nerete.”
46Yiní ŋande yaró, “Ye hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni, ininiyaqe, quhurí piyimi korowowaŋgo. Ye hutuŋo mande kate-kate unipare saŋayemo ri enendo quhurí parámi ŋu korowowero mepémo kini. Quko yendo samaka-samaka ka kama yunoyoteŋgo.
47“O ininiyaqe, ye quhurí piyimi korowowaŋgo. Yendo ye-ye unindoro tapu yerewero ya qu towoyoteŋgo, quko yeŋo usi-siyembo uni ŋu yuroyi khumaŋgurí. 48Ŋunde ŋuroko ye tunomo ŋande yesowoyoteŋgo, ko usisambayemboro oteteye piyimi ŋuro metéŋoyoteŋgo. Dokoro usi-siyembo ye-ye uni yuroyi khumaŋgurí, ko yendo ye-ye uni ŋuro uni tapu koro yaye towoyoteŋgo. 49Ŋu murí ŋuroko Anutu koro iŋo-iŋo meté qundo ŋande yete, ‘Nondo ye-ye unindoya asá yerewí uni ŋuya yorewe unipareko ŋuno uyarewaŋgo. Uyari kumi yuroyi khumowaŋgo, kumi o piyimi te yunowaŋgo.’ 50Ŋunde tero ye-ye unindoro sitúye soso Anutuko noko sambo towaró qu noŋgo areyate itaka ŋano windoroŋaró ŋuko unipare itaka yoteŋgo saŋayemo yoweya. 51Hamó, sitúye ŋuko Apel koro sitú windoroŋaró ŋu noŋgo yate-yate Sekaraia rero wondo yakutí koya Wembó Surumí koya keweroyarimo uroyi sitú windoroŋaró. No hamó yimiroteno, otete piyimi ŋuro kimoyó muko unipare itaka ŋano yoroteŋgo quno ŋuno ŋuya yoroweya.
52“Ye hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni, ininiyaqe, quhurí piyimi korowowaŋgo. Yendo iŋo-iŋo metémboro mako koro ki ŋu towoyoteŋgo. Quko yeŋombo ya quroko kama oyoteŋgo, ko meyowombo ŋuno owero ŋuro soréŋoyoteŋgo.”
53Asa Yesu ya ŋu rotoní hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya Farisi unindoya newonde saŋgirí te inoro osese enesó-enesó teyaŋgurí. 54Ŋunde tero, eneŋo mandíwore kusiyowato, ye iŋaŋgurí.
Notes
*11:1:“iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró.
†11:11:Anutu koro sokomeko ŋande yaró, ko Juda unindo sire newero mepémo kini.
‡‡‡11:31:Pare ŋuko Juda pare kini, kape pare qu ka.
§§§11:37:“Farisi uni” ŋundo, nore Anutu koro hutuŋo mande ŋuro okeyá ta howeyoteto, ye iŋaŋgurí.
*11:37:Ŋu naruko ŋuno uni kumimbo o neyaŋgo quno ŋuno kama kunditaŋgurí. Kini, enendo yakutímo piŋoye etero kande tesina rondaqero ŋunde saŋáqero kande kondésinambo o naŋgurí.
†11:43:“huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí.
‡11:44:Anutu koro sokomeko ŋande yaró, ko uni tapu ŋuko pusú na. Asa uni kato uni tapu ŋunde qu towoweyape ma kina saŋano kaŋeweya tiníqo, eneko Anutu koro pusú tunoqeweya.
Tapara mandeko ŋuno “uni kondé” ŋuko Monimbu naŋge, ko uni kondé piyimi ŋuko Yesu naŋge.
“Jona” ŋuko ye-ye uni ka. Naru kano sono qare parámi horé kato Jona riní quroko uro kosa suwo kapusa ŋuno yaró (Jona 1:17; 2:10 weyo qembe). Asa Yesuko o tunoqaró ŋuro yaró, “Jona koro rokó ŋu,” yaró.
“Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge.
Pare ŋuko Juda pare kini, kape pare qu ka.
“Farisi uni” ŋundo, nore Anutu koro hutuŋo mande ŋuro okeyá ta howeyoteto, ye iŋaŋgurí.
Ŋu naruko ŋuno uni kumimbo o neyaŋgo quno ŋuno kama kunditaŋgurí. Kini, enendo yakutímo piŋoye etero kande tesina rondaqero ŋunde saŋáqero kande kondésinambo o naŋgurí.
“huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí.
Anutu koro sokomeko ŋande yaró, ko uni tapu ŋuko pusú na. Asa uni kato uni tapu ŋunde qu towoweyape ma kina saŋano kaŋeweya tiníqo, eneko Anutu koro pusú tunoqeweya.