Musengwa wʼeSaabbaato
(Mak 2:23-28; Luk 6:1-5)
1Awo owewabitirewo akaseera katono, oku Saabbaato oYesu nʼabeegibe owebabbaire babita omu kasinde akabbaire omu musiri gwʼengaano, abeegibe enzala yabbaire ebaluma era ni bawululaku ebigala byʼengaano era ni balya empeke gyamu. 2Neye aBafalisaayo abamo owebababoine nga bakola ekyo, ni bakoba oYesu bati, “Aale obone abeegibo batambire, ekintu aMateeka ga Musa ekigagaana oku Saabbaato!”
3Awo oYesu nʼabairamu ati, “Inywe timusomangaku omu Biwandiike kwekyo okabaka oDawudi nʼabeyabbaire nabo ekibakolere enzala oweyabalumire? 4ODawudi yaingiire omu nyumba ya Kibbumba, era iye nʼabeyabbaire nabo ni balyaku emigaati egibabbaire bawongere eeri oKibbumba, aate ngʼaMateeka ga Musa gabbaire tigaikirirya abantu abandi okulyaku emigaati egyo, okutoolaku abakabona bonkani. 5Ooba timusomangaku omu Mateeka ga Musa nti oku Saabbaato, abakabona omu kukola emirimo gyabwe omu Yeekaalu bavuna eiteeka cooka ni batabbaaku omusango? 6Neye mbakoba nti akira eYeekaalu ekitiisya ali aanu. 7Era singa mumaite amakulu gʼeKiwandiike kinu ekikoba kiti, ‘Ebyekisa niibyo ebintaka, neye tisadaaka,’ timwandinenyere bantu ababulaku omusango. 8Ekyo kityo olwakubba oMwana wa Muntu ali nʼobwezye okusalawo abantu ekibasaaniire okukola oku Saabbaato.”
OYesu alamya omuntu oku Saabbaato
(Mak 3:1-6; Luk 6:6-11)
9Awo oYesu nʼazwa omu kifo ekyo, nʼayaba omwikumbaaniro, 10era oomwo mwabbairemu omuntu owʼengalo eyanyolere. Era omunyere oomwo mwabbairemu aBafalisaayo ababbaire banoonianga ensonga yʼokuzweraku okuwaabira oYesu. Kale ni babuulya oYesu bati, “Amateeka gaiswe gaikirirya okulamya omuntu oku Saabbaato?”
11OYesu nʼabairamu ati, “Singa omoiza kwinywe abba nʼontaamawe, kaisi nʼagwa omu kiina oku Saabbaato, tamukwata nʼamutoolamu? 12Atyanu oolwo omuntu tiwamugaso ino okukiraku ontaama! Nʼolwekyo baikirirya okukolera omuntu ekintu ekisa oku Saabbaato.”
13Awo nʼakoba omuntu oyo owʼengalo eyanyolere ati, “Waama iswe ogolole engaloyo.” Kale nʼagigolola, era nʼeramirawo era nʼebba nakimo nsa ooti yeedi egendi. 14Neye aBafalisaayo ibo ni bawulukamu era ni bateesa engeri egibeezya okujigiricamu oYesu.
Omuweererya omulonde owa Kibbumba
15Awo oYesu oweyategeire olukwe lwʼaBafalisaayo olwʼokumwita, nʼazwa omu kifo ekyo. Era oweyazwirewo, ekiyindi kyʼabantu kinene ni kimusengererya, era nʼalamya abalwaire baabwe bonabona ababbaireyo 16neye nʼabagaana okumubbutula. 17Ekyo kyabbaire kityo olwʼokutuukirirya ekibono kya Kibbumba onaabbi Isaaya ekiyatumwire ekikoba kiti:
18“Onu niiye ogunnondere okubba omuweererya wange,
omutake era ogunsiima eino.
Nalimwicaaku oMwoyo wange,
era yalikobera abantu aBatali Bayudaaya ngʼowenalibalamula nga tinekubbira.
19Tiyaliyomba nʼabantu waire kwakana ngʼaceera,
era tiyalitumula nʼeigono eryasyamika ngʼayegeserya oku nguudo.
20Oyo yalibba wʼeiwooyo era wʼekisa eeri abo abadamba obubbeeri nʼabanafu,
paka oweyaliramula emisango nga tiyeekubbira.
21Era aBatali Bayudaaya baliteeka eisuubi lyabwe mu niiye.”
OYesu nʼoBberuzebbuli
(Mak 3:20-30; Luk 11:14-23)
22Awo ni baleetera oYesu omusaiza aliku omuzimu nga mwofu era bbubbu. Era oYesu nʼamulamya, nʼatandiika okutumula nʼokubona. 23Era abantu bonabona ababbairewo ni beewunya olwʼekyo oYesu ekiyabbaire akolere, era ni babuulya bati, “Omusaiza onu ayezya okubba niiye oKurisito oMwizukulu wa kabaka oDawudi?”
24Neye aBafalisaayo owebawuliire ebyo, ni bairamu bati, “Omusaiza onu abbinga emizimu ngʼakolesya bwezye bwa Bberuzebbuli omukulu waagyo.”
25Neye iye oYesu oweyamanyicirye ebiseego byabwe, nʼabakoba ati, “Abantu abʼobwakabaka obumo owebeesalamu, obwakabaka bwabwe obwo bujigirika. Era nʼabantu abʼomu kibuga ekimo waire kisito owebeesalamu, ekibuga ooba ekisito ekyo kisansukana. 26Kale singa oSitaani abbinga emizimu ekitegeeza kiti abba yeerwanisya. Olwo owekibba kityo obwakabakabwe bubbaawo butya? 27Aale obanga nze mbinga emizimu nga nkolesya bwezye bwa Bberuzebbuli, kaisi abasengereri baanywe ibo babba bagibbinga nga bakolesya bwezye bwani? Kagira ibo balibasalira inywe omusango olwakubba ibo bamaite bati bagibbinga lwa bwezye bwa Kibbumba. 28Neye owekibba kiti mbinga emizimu oku bantu nga nkolesya bwezye bwa Mwoyo wa Kibbumba, aale obwakabaka bwa Kibbumba bubba atyanu bubabbutukiiremu.”
29Awo ni yeeyongera ati, “Mpaawo ayezya okwingira omu nyumba ya muntu owʼamaani nʼanyaga ebintubye, okutoolaku ngʼasookere kumusiba, oolwo kaisi nʼayezya okunyaga ebyʼomu nyumbaye.”
30Era ni yeeyongera ati, “Kale iye oyo atabba oku luuda lwange, abba mulabe wange, era iye atambeera okusolooja, asalaanica. 31Nʼolwekyo mbakobera nti, kyezyeka okusoniya abantu ebibbibibbi byabwe byonabyona, nʼokubasoniya olwʼebibono ebizumirira omu ngeri yonayona. Neye buli azuma oMwoyo oMweru, tibalimusoniya. 32Era buli atumula okubbikubbi oku Mwana wa Muntu, beezya okumusoniya; neye oyo iye azuma oMwoyo oMweru, tibalimusoniya waire mu mulembe gunu ooba mu mulembe ogwaliiza.”
Omusaale nʼebineneka byagwo
(Luk 6:43-45)
33Awo oYesu ni yeeyongera ati, “Omusaale omusa, guneneka bineneka ebisa, nʼomusaale omubbimubbi, guneneka ebineneka bibbibibbi. Ekyo kityo olwakubba omusaale bagutegeerera ku bineneka byagwo. 34Inywe muli bakabbikabbi ooti mpiri enfulugundu! Mwezya mutya okutumula ebintu ebisa nga muli bantu abakola ebibbibibbi? Ekyo kityo olwakubba ebintu ebiizula omu mwoyo gwa muntu, omunwagwe niibyo ebigutumula. 35Omuntu omusa, atoola ku bisa ebiri omu mwoyogwe okukola ebisa, nʼomuntu akola ebikole ebibbibibbi, atoola ku bibbibibbi ebiri omu mwoyogwe okukola ebibbibibbi.”
36Era ni yeeyongera ati, “Neye mbakobera nti oku lunaku lwʼokusaliraku emisango, abantu balibba nʼokwewozyaku omu maiso ga Kibbumba olwa buli kibono ekitagasa ekibatumula. 37Ekyo kityo olwakubba oku bibono byanywe oKibbumba kuyalizwera okubasingisya omusango ooba okubatoolaku omusango.”
Abafalisaayo basaba oYesu akamanyiciryo
(Mak 8:11-12; Luk 11:29-32)
38Awo abamo oku Bafalisaayo nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa ni bakoba oYesu bati, “Musomesya, tutaka otukolerewo akamanyiciryo akalaga kati obwezyebwo buzwa giri Kibbumba.”
39OYesu nʼabairamu ati, “Abantu bʼomulembe gunu ibo abakola ebibbibibbi era abazwazwa oku Kibbumba ibo basaba akamanyiciryo, neye mpaawo akenjaba okubawa okutoolaku ako akebakoleire onaabbi Yona. 40Ekyo kityo olwakubba ngʼoYona oweyabbaire omu kida kya gunyanyi enaku eisatu embeereri, nʼoMwana wa Muntu yena waayaba okubba omwitakali enaku eisatu.”
41Awo oYesu ni yeeyongera ati, “Abantu bʼe Nineeve balisetuka ngʼoKibbumba asalira abantu bʼomulembe gunu omusango. Era ni babalumiriza omusango okubasinga olwakubba ibo beenenyere ngʼoYona alaabbire egibali ekibono kya Kibbumba, neye obone oyo akira oYona ekitiisya ali aanu.”
42Era oYesu ni yeeyongera ati, “Okabaka omukali owʼomu kyalo ekiriraine e Isirairi ekyansi, yalisetuka ngʼabantu bʼomulembe gunu babasalira omusango. Era nʼabalumiriza omusango okubasinga olwakubba yazwire yala ino nʼaiza okuwulisisya ebibono ebyamalabuki ebya kabaka oSulemaani. Neye obone oyo akira oSulemaani ekitiisya ali aanu.”
Engeri omuzimu egigukanga oku muntu
(Luk 11:24-26)
43OYesu ni yeeyongera okubeegesya ati, “Omuzimu oweguzwa oku muntu, gulaaduukira omu bitera, nga gunoonia egigwawuumulira neye owegukayaku, 44awo gukoba guti, ‘Neekangira eginaabbanga.’ Kale owegukanga gwaja omuntu oyo ngʼateereire kusani era ngʼali ooti nyumba enjereere, enjeye era entegeke kusani. 45Atyanu awo gwaba ni gusyoma emizimu egindi musanvu egigukiraku obubbibubbi, ni gingira ni gibba omu muntu oyo. Kale ekyo kizweraku embeera yʼomuntu oyo eyʼoluzwanyuma okubba mbiibbi okukiraku eedi eyasookere. Kale kityo niiye owekyalibba nʼoku bantu abakola ebibbibibbi abʼomulembe gunu.”
Abaganda ba Yesu nʼomaaye
(Mak 3:31-35; Luk 8:19-21)
46Kale awo oYesu oweyabbaire ngʼakaali atumula nʼekiziima kyʼabantu, abagandabe nʼomaaye ni batuuka egiyabbaire ni beemerera e nza, nga bataka okutumulaku naye. 47Awo omuntu nʼakobera oYesu ati, “Omaawo nʼabagandabo bali e nza, era bataka okutumulaku na iwe.”
48OYesu nʼamwiramu ati, “Omuntu ogunjeta nti mama ooba abenjeta nti baganda bange niibo ababba abʼengeriki?” 49Awo nʼadooda oku beegibe era nʼakoba ati, “Omama nʼabaganda bange niibo banu. 50Ekyo kityo olwakubba buli akola oBbaabba aali omwigulu ebyataka niiye abba omuganda wange, era niiye abba omwonyoko wange, era niiye abba omama.”