10Kanu kinie ⸤Yesusi yu lombili andoli⸥ ye rurepo akumenga ye te, Judasi Isikeriote, ‘Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimene ka singe aulkemo yuni aki sindembo.’ nimbe eno moloringine pupe, temba mele nimbe sirimu. 11Yuni temba mele nirimu kinie pilkulie eno konopu awili teko siku “Nu kou mone te simolo.” ningu, ningu panjeringi. Kanu kinie yu Yesusi eno lipe simbe mele aulkemo koropa molorumu.
14:12-26 Yesusi Lombili Andolime Kinie Pea Kamu Langi Noringi Temanemo
12Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Koromonga pulu pulu walemo wendo orumu kinie Juda yembomane Pulu Yemone ou enonga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilingendo kongi sipisipi walo te toko nonge mele pilkulie niringimuni, Yesusi lombili andoli yema yu molorumune ongo walsiku pilkulie ningendo: “Pulu Yemone olionga anda-kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele pilimolondo kongi sipisipi walo te kinié nonimu kolea tena pupu tepo mimi te-pamili konopu lekenoye?” niringi.
13Aku siku ningu walseringi kinie yuni yu lombili andoli talo lipe mundupelie nimbendo: “Ne kolea awili ⸤Jerusalleme⸥ suku pukululie, ye te mingine no kolopa meli ombá aulkena puku kane-kane tokololie yu lombili pangili. 14Yu suku pumbe ulkena ⸤suku pukululie⸥., ulke pulu yemondo ningelendo: “Ungu Mane Silimuni isipe walsipelie nimbendo: “Na kinie na lombili andolime kinie olione Pulu Yemone olionga anda-kolepalime naa topa we omba purumu mele pilimolondo kongi sipisipi walomo tena nomoloye? Nomolo suluminiamo tena lemoye?” nimu.” niengili. 15Aku ningele kinie yuni elo ulkemonga olakondo suluminia awili te, akune langi noli polo te kinie, manie molomolo poloma kinie, melema pali ou teko mimi tengi lembamo, lipe ora simbe. Aku suluminiamonga ⸤nomolo sipisipi walomo⸥ teko mimi teangili.” nirimu.
16Kanu kinie yu lombili andoli ye akuselo kolea awili akumunge suku pukulu, Yesusini nirimu kanu mele ulu akume teli lierimu kanoko lendekololie, akune Pulu Yemone enonga anda-kolepalime naa topa we omba purumu mele pilinge kongi sipisipi walo nongemo teko mimi teko noseringili.
17Ipupene ena pupe kolea kala torumu kinie Yesusi kinie yu lombili andoli rurepo kinie oringi.
18Langi nongo moloringi kinie Yesusini nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno pea molopo langi nokomolomanga ye tene na lipe nanga opa puluema simbe.” nirimu.
19⸤Aku nirimu kinie pilkulie⸥ enonga konopune umbune terimu pilkulie yu mele mele walsikulie ningendo: “Awilimu, nando nikinuye?” niringi.
20Yesusini topondopa nimbendo: “Eno nanga ye rureponga ye te na kinie langime polo awi-suku-singine ola lemo te walsikele lipu nombolo yemone na lipe, opa puluema anjo simbe.” nirimu. 21“Kinié Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kinie tenge mele koronga ou ningu panjeringi temanemo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune sukundu molemo mele sike opa puluemane tenge, nalo yu lipe opa puluema simbe yemo mindili nomba paa molopa kenjimbe. Yu molopa kenjimbemonga yu anumuni naa melkanje papu. ⸤Yu mindili naa nolka.⸥” nirimu.
22Eno langi nongo moloringi kinie Yesusini berete te lipe Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbelie ambolopa pike lepa ⸤yu lombili andolime⸥ sipelie nimbendo: “I mu nanga kalumu eno liku ⸤nangi⸥.” nirimu.
23Pe no waene kapo te lipelie Pulu Yemo kinie “Ange.” nimbe eno sirimu kinie enone pali ⸤kanu no waenemo⸥ noringi.
24Yuni nimbendo: “I ⸤no-waene⸥ sikirumu nanga mememo. Pulu Yemone ⸤yu kinie yunge yemboma kinie molonge mele⸥ ungu te nimbe panjipe mi lierimu kanu ungumu ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu yembo awisilinge nimbu nanga mememo ondo lendepolie ⸤kolombo⸥ aku mememo imu. 25Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Isili-ou na no-waene altopo paa naa nombó. Pemindi, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana no waene kondemo kelepo nombó.” nirimu.
26⸤Langi nongo pora sikulie⸥ eno Pulu Yemonga konana te ningulie, pena puku ma pangi Unjo Ollipi Poniena ola puringi.
14:27-31 Pitane Yesusi “Na Naa Kanolio.” Nimbé Mele Yesusini Ou Yu Nimbe Sirimu Temanemo
27Kanu kinie Yesusini lombili andolimendo nimbendo: “Pe ⸤opa puluemane na-kinie tengemonga kanokolie⸥ enone pali na munduku siye kolonge. Aku siku tenge mele Pulu Yemone ou nirimu yunge bokune molemo kanumu. Pulu Yemone ⸤ungu iko te topalie⸥ nimbendo:
“ ‘‘Kongi sipisipi tapu yemo tangi.” nimbo,
yu tonge kinie sipisipime bulu-balu ninge.”
nirimu, ⸤aku mele kinié wendo ombá⸥. 28⸤Isili-ou na toko kondonge kinie eno sike bulu-balu ninge⸥ nalo na lomboropo ola molopolie nimbomone, na kumbi lepo kolea Gallillindu pumbo, eno pe akilku akune onge kinie ⸤altopo pea molomolo⸥.” nirimu.
29⸤Yesusini aku sipe nirimu kinie pilipelie⸥ Pitane nimbendo: “Enone pali ‘Nu sike’ ningu tondolo munduku pilimele mele manie pumbe kinie nu munduku siye kolongi liemo nane nu aku sipu paa mundupu siye naa kolombo, paa molo.” nirimu.
30Yesusini topondopa nimbendo: “Nane nu paa sike nimbu sikirumu: Paa kinié ipulueli, kera gulta wale talo sipemo ou ko naa topili nuni pipili kolkolie wale yepoko nando kolo toko “Yu naweye? Na naa kanolio.” nini.” nirimu.
37Aku nimbelie kelepa yunge lombili andoli ye yepoko moloringine yando omba eno uru peringi kanopalie Pitando nimbendo: “Saimono, nu uru penu lemo. Nu uru naa peko ena laye-kolte manda we kanoko kondoko naa molenaye? 38‘⸤Kurumenga nomi Setenene⸥ olio kondi tomba kinie tepo kenjimolo kene.’ ningulie ⸤uru naa peko⸥ Pulu Yemo kinie ungu ningu kanoko kondoko molayo. Sike ‘tepo kondamili.’ nimbu konopumene pilimolo nalo temolondo kangimu siye tepa tondolo naa pulimo.” nirimu.
39Aku sipe nimbelie yu altopa anjo pupe ou Pulu Yemo kinie ungu nimbe mawa terimu mele altopa nirimu.
40Altopa yando orumu kinie eno uru paa orumu kulu altoko uru peringi kanorumu. Enone uru peringimunge pipili kolkolie yundu ninge mele naa pilieringi.
41⸤Altopa⸥ wale yepoko sipemonga ⸤anjo pupe Pulu Yemo kinie ungu nimbé pupe⸥ kelepa yando ombalie yuni enondo nimbendo: “Nambemune we uru peko múlu pilku molemeleye? Manda peame! Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ⸤tonge⸥ ulu pulu keri telemele yema liku singe enamo wendo ombá tekemo. 42Ola angilku pamili wame! Na lipe anjo simbe yemo okomo kanaa!” nirimu.
14:43-15:47 Yesusi Ka Siku, Kote Tendeko, Unjo Perana Ola Toko Kondoko, Ono Teringi Temanemo
14:43-52 Yesusi Ka Siringi Temanemo
43Yesusini ⸤kolea Gesemani yu lombili andolimendo⸥ aku nimbe molopili yu lombili andoli rurepo akumenga ye Judasi orumu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie, kanu yemane liku mundoringi ye awisili, yembo toli lou-pulsema kinie kopema kinie mengo Judasi kinie oringi. 44Ou Yesusi molorumune naa wangi Yesusi Juda ye awilime lipe simbe nimbe panjerimu ye ⸤Judasini⸥ eno Yesusi yu ipulueli manda kanonge mele nimbe sipelie nimbendo: “Nane ye te kanopolie kangulumbo akumu Yesusi. Yu ambolko ka siku mengo pangi.” nirimu. 45⸤Aku yema⸥ oringi kinie ⸤Judasi⸥ yu Yesusi molorumune sumbi sipe ombalie “Rapai, nu akune angilienu lemo.” nimbe omba yu kangulorumu. 46Aku terimu kinie kanokolie Yesusi liku ka siringi.
47Aku teringi kinie kanopalie ⸤Yesusi-kinie⸥ nondoko angilieringi ye tenga lou pokete-napimu kulu topa wendo lipe Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande ye te yunge komu te topa laka lenderimu, aku komumu wendo orumu.
48Kanu kinie Yesusini ⸤yu ka singe oringi⸥ yemando nimbendo: “Na ‘yembo topa wa noli yere molemo.’ konopu lekolie na ka singendo yembo toli lou pulsema kinie kopema kinie mengo okomeleye? 49Ulke tembele ⸤kerepulune we yemboma maku toko molemele⸥ koleana alieli eno pea molemolo kinie ungu mane sipu molio kinie na liku ka naa silimele kanumu. Nalo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune toringi molemo mele kamu wendo ombámonga enone tenge tekemele ulume wendo okomo.” nirimu.
50Kanu kinie yu lombili andolime pali ⸤‘Olio pea ka singenje.’ ningu pilkulie⸥ yu munduku siye kolko eno talopa leko puringi. 51Kango ye te múlu telu mindi pakopa Yesusi lombili andorumu. Kanu kangomo ⸤Yesusi ka siringi yemane⸥ amboloringi kinie 52yunge múlumu ⸤mindi⸥ ambolko molangi, melte naa panjipe we-we talopa lepa purumu.
14:53-65 Juda Ye Awilimene Enono Yesusinge Kote Pilku Yu Teko Kenjeringi Temanemo
14:54,66-72 Pitane Kolo Topa “Yesusi Yu Naa Kanolio!” Nirimu Temanemo
54Yesusi ⸤mengo puringi⸥ kinie Pita lombili akilipe taka lipe pupe, Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkena, ulke angilipe makapu terimu, awi suku singine yembo maku toringi kolea we lierimune paa sukundu pupe, ⸤Yesusi nokoko moloringi⸥ ele yema kinie tepe pilipe molorumu.
55Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Juda yembomanga kanjollo yema pali kinie, akumene Yesusi yu toko kondongendo ulu te tepa kenjerimu ulu te ‘Yembo tene ‘yu isipe isipe tepa kenjerimu.’ nipili.’ ningu yembo te kororingi nalo yembo te naa kanoko lsingi. 56Yembo awisilini ongo ungu mare kolo toko “I sipe isipe tepa kenjerimu.” niringi nalo enonga ungume kapola naa terimu.
57Kanu kinie ye marene yu tepa kenjerimu mele ola angilku kolo toko ningendo: 58“I yemo isipe nirimu pilierimulu: “I ⸤Pulu Yemo popo toko kalemolo⸥ ulke tembelemo, mana yemane takoringimu nane topo tekisipulie mana yemane manda naa takonge ulke te wale yepoko omba pupili kolo wangopo takombo.” nirimu. ⸤Yuni aku nirimumunge ‘Yu Pulu Yemo mele molio.’ konopu lepalie aku nirimumu nimbe kenjerimunje⸥.” niringi. 59Eno kepe laye lupe lupe niringi, enonga ungume kapola naa laterimu.
60Aku niringi pilipelie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo eno maku toringine ola angilipe Yesusi walsipelie nimbendo: “Ungu te topondoko naa nikinuye? Nu teko kenjerinu mele nikimilimu nambolka ulumu teko kenjerinumundu nikimiliye?” nirimu. 61Nalo Yesusi ungu te topondopa naa nimbe we angilierimu.
Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone yu altopa walsipe pilipelie nimbendo: “Pulu Yemone olio ‘Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu sike nu molo moloye? Kapi Nimbu Imbi Lipu Ola Mundundulimolomonga Malo nu molo moloye?” nirimu.
62Yesusini nimbendo: “Akumu na.” nirimu. “Pe walse Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo, Ye Tondolo Olandopa Pulimu ⸤kinie melema nokombando⸥ yunge ki-umbukundu molopa, kupemanga ola molopa manie ombá eno kanonge.” nirimu.
63Aku sipe nirimumunge ⸤yu ‘Pulu Yemo mele molio.’ nimbe nirimu kulu⸥ pilipelie Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone ⸤paa pilipe keri pilipe⸥ yunge wale pakolimu yuyu ambolopa sungu sipelie nimbendo: “Kinié yuni mongo lsimu mele nimbe simbe yembo te pea nambemune koromoloye? 64Yu yuyu paa sike Pulu Yemo ungu taka tondokomo pilkimulu. Nambolka konopu lekemeleye? ⸤Yu-kinie nambe-eamiliye?⸥” nirimu kinie
†14:3:Ambomo yu Maria, Jono 12:3. Kopongo-wele imbimu sipaikenate. Isirele yembomane ulu pulu te teringi mele tembando ‘Yesusi konopu mondolio.’ nimbe aku terimu.
*14:52:Kanu kangomo itemanemo boku torumu ye Jono Makonje? Ye marene Yesusinge temanemo boku toringi yemane itemanemo naa toringi, Makone mindi topa, imbimu naa nimbe sirimu. Jonone aku sipe mele terimula (Jono 13:23,21:20,24). Jono Mako yu sike Jerusalleme suku perimu (Lipe Mundorumu Yema 12:12).
Ambomo yu Maria, Jono 12:3. Kopongo-wele imbimu sipaikenate. Isirele yembomane ulu pulu te teringi mele tembando ‘Yesusi konopu mondolio.’ nimbe aku terimu.
Mateyu 26:12*.
Mateyu 26:14-16, LLuku 22:3-6.
Mateyu 26:17-30, LLuku 22:7-14,21-23,17-20,39; 14:18-21,26 Jono 13:21-22, 18:1.
bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.
bokumunge alsena anjokondo “30. Pasova”.
Betani pekolie Jerusalleme punge puringi kinie aku sipe nirimunje.
Amboma mindi no kolko meringimunge yemo paasumbi siku kanongele.
bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.
Aisaya 53, Konana 22.
Mateyu 26:26-30, LLuku 22:17-20,39; 14:22-25 Ou Korini 11:23-26; 14:26 Jono 18:1.
ungu pulu te Mateyu 26:26*.
bokumunge alsena anjokondo “22. kontrak”.
ungu pulu te Mateyu 26:28**.
bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.
Mateyu 26:31-35, LLuku 22:31-34, Jono 13:36-38. Pitane sike pe terimu mele temanemo ya 14:54,66-72 molemo. Yesusini pe Pita-kinie terimu temanemo Jono 21:15-19 molemo.
Mateyu 26:47-56, LLuku 22:47-53, Jono 18:2-12 kinie molemo nalo laye lupe lupe mele toringi. Pe teringi mele temanemo Jono 18:12 ekendo-23 mindi molemo.
Aku terimu yemo Saimono Pita kanumu (Jono 18:10). Ye torumumunge imbimu akune nimbe molemola.
Kanu kangomo itemanemo boku torumu ye Jono Makonje? Ye marene Yesusinge temanemo boku toringi yemane itemanemo naa toringi, Makone mindi topa, imbimu naa nimbe sirimu. Jonone aku sipe mele terimula (Jono 13:23, 21:20,24). Jono Mako yu sike Jerusalleme suku perimu (Lipe Mundorumu Yema 12:12).