Pe kelepa kolomongo-awili 10-13 sukundu Juda ye mare kolo toko mane sili yemando Pollone nimbendo: “Na Yesusini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu ye te sike molio. Eno molemelena sike ombó. Ombolie Yesusini “Nanga kongonomo tende-pou.” nimbe lipe mundorumu yemo moliomonga teko kenjilimele yema sike iri topo makorombo.” nirimu. Pollo yu sike molorumu mele ungu pulu te “1. aposel” molemo.
12Na andopo telio mele konopuni pilipulie ‘Ulu terindume pali tepo kondorundu. Walse tepo naa kenjerindu.’ nimbu pilio mele eno manda nimbu sikirumenga konopu sikiru. Na eno kinie molorundu kinie Pulu Yemone kanopa ‘kake teli ulume’ nimbe kanolemoma mindi konopune pepa, na konopu talo naa pepili eno kinie sumbi sipu molopo ulu mare terindu mele pilipulie ‘Molopo kondorundu.’ nimbu pilipu konopu sikiru. Aku ulume konopuni pilipulie terindu kinie ma koleana pilipe konginjeli ulu tene na lipe naa tapondorumu. Pulu Yemone na we kondo kolopalie lipe tapondorumumunge na aku sipu andopo molorundu. 13-14I pepá topo sikirumu eno kanoko sundunge ungume topo naa sikiru. Eno manda kanoko ungu pulumu sumbi siku pilinge mele tokoro. ‘Eno pilku teangi.’ konopu lekero mele isipe: Sike ou na terindu mele awisili eno mare pilku sundulimele nalo ‘olionga Awili Yesusi ombá walemo wendo ombá kinie ⸤eno lipu tapondorundumunge molko kondolemele mele⸥ pilipulie nimbu para sipu konopu sipu kapi nimbo mele aku siku kinié enone pali na tepo molio mele pilkulie yemboma anjo anjo ningu siku konopu siku kapi niengi.’ konopu lekero.
15⸤Nane eno pe manda kapi nimbo mele, enone kinié na kapi ninge mele,⸥ ‘Sike aku siku tenge.’ nimbu tondolo mundupu pilipulie ‘Eno wale talo siku konopu peanga pepili molangi.’ nimbu nane “Eno molemelena ou ombó.” nirindu kanumu. 16Na konopuni pilierindu mele isipe: ‘Kolea Masedonia poropinji pumbondo ou eno molongena ombolie, pe Masedonia pumbo. Pe Masedonia mundupu siye kolopo eno molongena kelepo yando ombó kinie enone na kolea Judia disiriki “Pu.” ninge.’ konopu lierindu. 17-18“Aku tembo.” nirindu mele konopuni naa pilipulie we nirinduye? Na “I tembo. Itembo.” nimbu, nimbu panjilio mele mana yembomane konopu talo pepili ulu te naa tengendo kolo toko “Temolo.” nilimele mele na aku sipu naa nilio. Ulu te tembondo “Sike tembo.” nilio. Naa tembondo “Sike naa tembo.” nilio. Pulu Yemone konopu alowa-malowa naa tepa sike nilimo mele nane ipaa sike nikiru: Ulu te “Molo.” nimbondo “E.” nimbu, “E.” nimbondo “Molo.” nimbu, tere lepo paa naa nilio.
*1:5:“Olio” akumu Pollo yuyunje. Molo sike mare pea liemo Pollo kinie yu kinie pea andoko kongono teringi ye mare kinie. Korini yemboma pea “olio” paa naa nirimu; ungu pulu te inie anjokondo 1:8*.
“Olio” akumu Pollo yuyunje. Molo sike mare pea liemo Pollo kinie yu kinie pea andoko kongono teringi ye mare kinie. Korini yemboma pea “olio” paa naa nirimu; ungu pulu te inie anjokondo 1:8*.
bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.
akumunge ungu talo pelemo. Te: Kewa ungune “olio” toringi molemo nalo aku umbunema ‘Pollo yu kinie wendo orumu.’ nimbu pilimolo. “olio” nirimu we mele nirimu. Pisini ungune 1:12 akune “na” pulupolko imbi tolemele. 1:15 akune Pollone sike pulupolopa “na” nimbe imbi torumu. Ipep sukundu wale awisili Kewa-ungune “olio” molemo kinie Umbu-Ungune “na” molemo. Ungu pulu te inie yakondo 1:5* molemola. Te: ‘Umbunema Pollo-kinie wendo orumu mele temane te boku tenga naa molemo, nalo Korini yemboma pilieringinje.’ nimbu pilimolo.
temanemo mele ungu mare Ou Korini 15:31-32.
Pollone yuyu kapi mele nirimu ungu mare inie anjokondo 3:1, 5:12, kolomongo awili 10-11selo molemo.
Yembo marene pilkulie ‘Kolo toko mane sili ye marene Pollonga ungu bulkundu ninderingi mele Kirasinge Korini yembo marene pilkulie ‘Pollone sike nikimunje, molo ungu marenga pulu talo pelemonje.’ ningu yunge ungumu sumbi siku naa pilieringimunge Pollone aku sipe nirimunje.’ ningu pilimele.
‘Aku tembo.’ konopu lierimu nalo pe konopu alowa terimu mele Ou Korini 16:5-7 molemo. Konopu alowa terimumunge pulumu inie anjokondo 1:23-2:4 molemo.