Aisake ghembaŋa i virɨ
1 Giya Loi i worawa Sera e ghamwae ŋgoreiya va le dagerawe, na i vamboromboroŋa ŋgoroŋga va le dagerakowe. 2Sera i thɨn na kaero gha mbaŋa i ghambɨ. I ghamba ŋgama ghɨmoru weiye Eibraham, mbaŋa kaero i amalaghɨsarɨ moli, ŋgoreiya Loi va le dagerakowe. 3Eibraham i rena ŋgamako Sera i ghambɨko idae Aisake. 4Mbaŋa theghewa e tɨne Eibraham i kitena Aisake riwae njimwae mbothiye ŋgoreiya Loi va i utugiyawe. 5Mbaŋa Aisake i virɨ Eibraham ghatheghathegha vama i wo hothaŋarɨ.
6Sera iŋa, “Loi kaero i vakathaŋgo na ŋgoreiye, i woveŋgwa warari weiye lo vavɨrɨ na thavala ne thɨ loŋwa iyako ne thɨ vavɨrɨ budakai menda i yomara e ghino.” 7Na mbowo iŋava, “Thela mbala va i dage weya Eibraham na iŋava Sera valɨkaiwae i vathu ŋgama? Iyemaeŋge kaero ya ghambɨ weiŋgu mbaŋa kaero i amalaghɨsarɨ moli.”
Eibraham i variyeyathuŋgiya Heiga na Ismel
8Mbaŋa Aisake kaero i laghɨye na i rɨtena thu, Eibraham i vakatha vawarari ghathaga laghɨye regha. 9Ko iyemaeŋge e vawarariko tɨne Sera i thuwe Heiga, tɨnan Ijipt, nariye weiye Eibraham, i vakatha goron weya Aisake, 10iwaeŋge i dage weya Eibraham iŋa, “U variyeyathuŋgiya rakakaiwoko iyako weiye nariyeko. Ghino yaŋa nariyeko mane te i wova bigi regha e ghen. Naruŋguke Aisake ghamberegha moli ne i mbaroŋa ghanɨyayaona.”
11Renuwaŋako iyako i vakatha Eibraham i rerenuwaŋa laghɨye moli, kaiwae amalaghɨniye mbe nariyeva Ismel. 12Ko amba Loi i dagewe iŋa, “Tha u rerenuwaŋa Sera le utuko e ghen kaiwae. U vakatha ŋgora iya le renuwaŋana, kaiwae orumburumbuma va ya dagerawema e ghen ne thɨ mena weya Aisake. 13Ko iyemaeŋge iya Heiga nariyena ne ya vakathana orumburumbuye tembe lemoyova, kaiwae ghen mbe narun reghava.”
14Vambe mbaŋambaŋa Eibraham kaero i thuweiru, i mbana ghanɨŋga na mbwa ina e begi thetheghan njeniye, i bigirawe Heiga e ŋgɨleŋgɨle na i variyeyathu weiye nariyema. Heiga na nariye Ismel mbema thɨ loŋga takwe eŋge vara Beyasiba vuruvuruko vwatavwata.
15Mbaŋa kaero thɨ munɨvao mbwama e begima, Heiga kaero i worawa ŋgamama e riburibu nasiye 16na ve yaku seiwo bwagabwaga weya ŋgamama, kaiwae va le renuwaŋa iŋa, “Maa valɨkaiwaŋgu ya thuwe naruŋguke i mare.” Mbaŋa ve yakuyaku gheko, kaero i randa.
17Ko mbaŋa Loi i loŋwe ŋgamama i randaranda, amba le nyao thovuye regha i kula na i njama weya Heiga iŋa, “Heiga, buda i gharɨŋge? Tha u mararu. Loi kaero i loŋweya iya ŋgamana i randa. 18U wa na vo mwanavaira ŋgamako e nɨmae, kaiwae nevole ya vakathaŋgiya orumburumbuye thɨ tabo na vanautuma laghɨye regha.”
19Amba Loi i vakatha na i thuwe mbwarowou evasiwae. I wa iyana ve ghendɨvanjara mbwama ghabegi na i giya weya nariyema i mun.
20Mbaŋa ŋgamako i tabo Loi vambe weiye vara. Lenji yakuyaku Paran e vuruvuru vwatavwata, Ismel i tabo na rawowoidi thovuye regha e mbwenara. 21Lenji yakuyaku e valɨvaŋgako iyako e tɨne, tɨnae i vaŋguya tɨnan Ijipt eunda na levo.
Eibraham na Abimeleki thɨ vakatha tubwe mbwarowou regha kaiwae
22Va e mbaŋako iyako Abimeleki weiye le ragagaithɨ lenji randeviva idae Pikol, thɨ wa weya Eibraham na Abimeleki iŋa, “Wein Loi e len vakathake wolaghɨye e tɨne. 23Iya kaiwae u tholo e maraŋgu Loi e marae, mane u vakatha tharɨ regha e ghino, lo ŋgaŋgake na orumburumbunji. Ŋgoreiye va ghino ya vakatha valaŋa vakatha thovuye weiye emunjoru e ghemi, ko ghen u dagerawe e ghino noroke tembene u vakatha ŋgoreiyeva e ghino na vanautumake iya u mebwabwarikewe.”
24Eibraham i gonjoghawe iŋa, “Kaero ya dagerawe Loi e marae.”
25Amba Eibraham i ghatiwogiya weya Abimeleki mbwarowou regha amalaghɨniye va i tɨghɨ, ko iyemaeŋge Abimeleki le rakakaiwo thɨ wogaithɨten. 26Abimeleki i dagewe iŋa, “Maa ya ghareghare thela i vakatha thanavuna iyana. Ma mbaŋa regha u giya yanawaŋgu. Ambama iya vara noroke ma loŋwevaidike.”
27Iyake kaiwae Eibraham i bigimena sip na kau na i giya weya Abimeleki na mbe thenjighewoko vara thɨ vaemunjoruŋa lenji tubweko. 28Eibraham i ghethevakatha sip nanariye umbopirɨ wanakauŋgi, 29na kaiwae Abimeleki i vaito Eibraham iŋa, “Buda kaiwae mo vakatha ŋgoreiyako?”
30Eibraham i gonjoghawe iŋa, “U mbana sipɨke iya umbopirɨke weŋgo na i vaemunjoruŋa mbwarowouko iyako ghino va ya do.”
31Iya kaiwae ghembako iyako idae Beyasiba, kaiwae va gheko giyagiya thenjighewo thɨ vakatha lenji tubwekowe.
32Mbaŋa thɨ vakatha lenji tubweko iyako Beyasiba e tɨne na e ghereiye, Abimeleki weiye Pikol, iye le ragagaithɨ lenji randeviva, thɨ njogha Pilistiya gharɨgharɨniye e lenji ghamba mbaro tɨne. 33E ghereinji Eibraham i kabwa umbwa regha idae isel Beyasiba. Na gheko i kururu weya Giya Loi, iye Loi Memeghabananiye. 34Eibraham i yaku Pilistiya e tɨne mbaŋa molao.