1Naa pàa kaa kari Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi ni, a pè si saa wi tɛgɛ wa paraga go ŋga Davidi wìla kan wi kan ki nandogomɔ. A pè si saara sogoworo naa nayinmɛ saara wɔ Yɛnŋɛlɛ li yeri. 2Naa Davidi wìla kaa saara sogoworo, naa nayinmɛ saara ti wɔ makɔ, a wì si duwaw pye leele pe kan Yawe Yɛnŋɛlɛ li mɛgɛ na. 3Ko puŋgo na, a wì si buru nuŋgba nuŋgba, naa kafɔrɔ konaa ɛrɛzɛn piwara shashara nuŋgba nuŋgba kankan Izirayɛli woolo pe ni fuun pe yeri, ki nambala naa ki jɛɛlɛ.
4A wì si Levi setirige piile pele wɔ ma pe tɛgɛ Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi tunŋgo ki na, paa Yawe Yɛnŋɛlɛ, Izirayɛli woolo Yɛnŋɛlɛ li yɛnri, paa li gbogo konaa paa li sɔnni. 5Asafu wo wìla pye pe to, a Zakari si taga, naa Yeyiyɛli, naa Shemiramɔti, naa Yehiyɛli, naa Matitiya, naa Eliyabu, naa Benaya, naa Obɛdi Edɔmu konaa Yeyiyɛli. Yarigbɔnrɔ la pye pe yeri, to ti yɛn juruye naa ŋgɔniye. Asafu wo wìla pye na weere ti gbɔɔn. 6 Saraga wɔfɛnnɛ Benaya konaa Yahaziyɛli poro la pye na mbaanra ti wiin suyi Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi yɛgɛ sɔgɔwɔ. 7Ko pilige koyi Davidi wìla ki peli ma Asafu naa wi sefɛnnɛ pe tɛgɛ paa yuuro koo paa Yawe Yɛnŋɛlɛ li sɔnni.
Yurugo ŋga pàa kɔ
(Yuuro 105.1-15)
8Yaa Yawe Yɛnŋɛlɛ li sɔnni, yaa li mɛgɛ ki yinri.
Yaa li kagbɔgɔlɔ pyewe pi sɛnrɛ yuun cɛngɛlɛ sanŋgala ke sɔgɔwɔ.
9Yaa yuuro koo li kan, yaa sɔnmɔ yuuro koo yaa li gbogo.
Yaa li kagbɔgɔlɔ ke yari.
10Yaa ye yɛɛ gbogo li mɛgɛ kpoyi ki kala na.
Mbele fuun pe yɛn na Yawe Yɛnŋɛlɛ li lagajaa, paa yɔgɔri.
11Yaa wele Yawe Yɛnŋɛlɛ lo yeri, yaa li fanŋga ki lagajaa.
Yaa li lagajaa sanga pyew.
12Yaa ye yɛɛ nawa tuun kajɛŋgɛ kagbɔgɔlɔ ŋgele lì pye ke na.
Yaa ye yɛɛ nawa tuun li kafɔnŋgɔlɔ naa li kiti kɔnkagala ke na,
13yoro Izirayɛli setirige piile, yoro mbele li tunmbyeele wele,
yoro Zhakɔbu pinambiile, yoro mbele lì wɔ we.
14Lo li yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ, we Yɛnŋɛlɛ le.
Lo li yɛn fanŋga ki na tara ti lagapyew ki ni.
15Yaa nawa tuun li yɔn finliwɛ pi na sanga pyew,
li sɛnrɛ nda lì kan setirige piile yirisaga lɛgɛrɛ yeri ti na.
16Làa ki yɔn finliwɛ pi le Abirahamu wi ni,
ma wugu pi wogo na ma Izaki wi kan.
17Làa ki yɔn finliwɛ pi gbegele maa le naa Zhakɔbu wi ni,
maa pye kondɛgɛlɛ wi kan,
maa pye yɔn finliwɛ mbakɔɔ, wo ŋa Izirayɛli wi kan.
18Làa yo fɔ: «Mi yaa Kana tara ti kan ye yeri,
ti yaa pye ye kɔrɔgɔ, ŋga kì kan ye yeri
19Ki wagati wi ni, pàa pye jɛgɛlɛ, pe sila lɛgɛ.
Pàa pye nambanmbala ma cɛn wa ki tara ti ni.
20Pàa pye na yanri cɛngɛlɛ ke sɔgɔwɔ na toro,
pe ma yiri wunluwɔ tara ta ni mbe kari ta ni.
21Ɛɛn fɔ Yɛnŋɛlɛ li sila yere ki na lere wa mbege kan pe na mbe pe jɔlɔ.
Làa para wunlumbolo pele na pe kala na,
22ma yo fɔ: «Mbele mì wɔ na yɛɛ kan,
yaga ka jiri pe na.
Yaga ka kapege pye na yɔn sɛnrɛ yofɛnnɛ pe na
23Yoro dunruya woolo ye ni fuun,
yaa yuuro koo Yawe Yɛnŋɛlɛ li kan.
Yaa ki yari pilige pyew, fɔ lo li yɛn shɔfɔ we.
24Yaa li gbɔgɔwɔ pi sɛnrɛ ti yɛgɛ yuun cɛngɛlɛ ke sɔgɔwɔ.
Yaa li kajɛŋgɛ kagbɔgɔlɔ ke sɛnrɛ yuun leele pe ni fuun pe sɔgɔwɔ.
25Katugu Yawe Yɛnŋɛlɛ lì gbɔgɔ,
li daga paa li sɔnni.
Ki daga paa fyɛ li yɛgɛ mbe wɛ yarisunndo ti ni fuun ti na;
26katugu yarisunndo nda cɛngɛlɛ sanŋgala ke maa gbogo, ti woro yaraga ka,
ma sigi ta Yawe Yɛnŋɛlɛ lo lì naayeri wi da.
27Gbɔgɔwɔ yanwa naa wunluwɔ pi yɛn li woo.
Fanŋga naa yɔgɔrimɔ maa taa wa li cɛnsaga ki ni.
28Cɛngɛlɛ ŋgele laga tara na, yaa Yawe Yɛnŋɛlɛ li gbogo.
Yaa li gbɔgɔwɔ yanwa naa li fanŋga ki sɛnrɛ yuun.
29Yaa Yawe Yɛnŋɛlɛ li mɛgɛ ki gbogo,
li daga ki wogo ki ni.
Yaa paan ye yarikanra ti ni li yɛgɛ sɔgɔwɔ.
Ye ye yɛɛ pye kpoyi, yaa fɔli li yɛgɛ sɔgɔwɔ yaa li gbogo.
30Dunruya woolo ye ni fuun yaa fyɛ yaa seri Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ.
Tara ti yɛn yeresaga wa ti yɔngɔlɔ ke ni, ti se wɔ wa ti yɔngɔlɔ ke ni fyew.
31Naayeri yaara yaa yɔgɔri, tara na yaara ti pye nayinmɛ ni.
Paa ki yuun cɛngɛlɛ ke sɔgɔwɔ fɔ: «Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛn wunluwɔ.»
32Kɔgɔje wo naa wi nawa yaara ti ni fuun tila tinmɛ gbɔɔ yinrigi!
Yan nawa naa yanyaara ti ni fuun tila yɔgɔri!
33Kɔlɔgɔ tire tila jɔrɔgi nayinmɛ ni Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ sɔgɔwɔ,
katugu wila paan mbe kiti sinŋɛ kɔn laga tara ti na.
34Yaa Yawe Yɛnŋɛlɛ li sɔnni,
katugu li yɛn jɛnnɛ, katugu li kagbaraga ki yɛn kɔsaga fu.
35Yaa ki yuun fɔ: «E, Yɛnŋɛlɛ, we shɔfɔ, we shɔ.
Ma we gbogolo, ma we shɔ cɛngɛlɛ sanŋgala ke sɔgɔwɔ,
jaŋgo waa ma mɛgɛ ŋga ki yɛn kpoyi ki sɔnni.
Waa yɔgɔri waa ma gbogo.
36Sɔnmɔ yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ, Izirayɛli woolo Yɛnŋɛlɛ li woo sanga wi ni fuun fɔ tetete!»
Kona, a leele pe ni fuun pè sigi shɔ ma yo fɔ: «Anmiina, sɔnmɔ yɛn Yawe Yɛnŋɛlɛ li woo
Shɛrɛgɛ ki pyelɔmɔ
37Kona, a Davidi wì si Asafu naa wi sefɛnnɛ pe yaga wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi yɛgɛ sɔgɔwɔ, jaŋgo paa pe tunŋgo ki piin yɔn finliwɛ kɛsu wi yɛgɛ sɔgɔwɔ sanga pyew, mbe yala ki daga mbaa piin yɛgɛ ŋga na pilige pyew ki ni. 38Wìla Yedutun pinambyɔ Obɛdi Edɔmu, naa Hosa naa pe sefɛnnɛ nafa taanri ma yiri kɔlɔtaanri poro wɔ, ma pe tɛgɛ yeyɔngɔ kɔrɔsifɛnnɛ. 39Yɛnŋɛlɛ gbɔgɔsaga ŋga kìla pye wa Gabawɔn ca, wìla saraga wɔfɔ Zadɔki naa wi sefɛnnɛ sanmbala pe tɛgɛ paa tunŋgo piin wa Yawe Yɛnŋɛlɛ li cɛnsaga paraga go ŋga kìla pye wa ki ni, 40jaŋgo paa saara sogoworo woo wa saara sogoworo ti ma sogo saraga wɔsaga ŋga na ki na suyi, pinliwɛ naa yɔnlɔkɔgɔ, ŋga fuun ki yɛn ma yɔnlɔgɔ wa lasiri ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ làa kan Izirayɛli woolo pe yeri mbaa ki yɔn finli. 41Hema naa Yedutun poro la pye pe ni, konaa leele mbele fuun pàa wɔ pe ni. Pàa pe mɛrɛ ti yeri, jaŋgo poro mbaa Yawe Yɛnŋɛlɛ li gbogo, katugu li yinriwɛ tawa pi yɛn kɔsaga fu. 42Hema naa Yedutun poro pàa pye na mbaanra ti wiin, na weere ti gbɔɔn, konaa na yarigbɔnrɔ sannda ti gbɔɔn na yala yuuro nda pàa pye na koo na Yɛnŋɛlɛ gbogo ti ni. Yedutun wi pinambiile poro pàa pye yeyɔngɔ kɔrɔsifɛnnɛ wele. 43Ko puŋgo na, a leele pe ni fuun nuŋgba nuŋgba pè si kari pe yinrɛ. A Davidi wì si sɔngɔrɔ ma kari wi go mbe sa duwaw pye wi go woolo pe kan.

Notes


16:5 16.5: 1 Sami 18.6; 2 Sami 6.5; 1 Kuro 13.8; 15.16; 25.1,6; 2 Kuro 5.12; 29.25; Ɛsidi 3.10; Nehe 12.27; Yuuro 150.5

16:17 16.17: Zhenɛ 12.7; 26.3; 28.13; Yuuro 105.10

16:18 16.17-18: Yuuro 105.11

16:22 16.21-22: Zhenɛ 20.3-7; Yuuro 105.15

16:33 16.33: Yuuro 96

16:34 16.34: 2 Kuro 5.13; Ɛsidi 3.11; Yuuro 100.5; 107.1; 118.1,29; 136.1; Zhere 33.11

16:36 16.34-36: Yuuro 106.1,47-48

16:43 16.43: 2 Sami 6.19-20