8Quko komo ye Anutu kama qene iŋoro anutu kota-kota koro kho simó yoraŋgo. 9Quko itakako yendo Anutu hamó qene iŋoyoteŋgo. Ŋu hamó, quko ŋako hamó horé, asa Anutuko ye yiyoro iŋoyote. Asa ko ye do murí karo wosoro noko koro o murí-murí wimbuye moré kini ŋu kusuŋoyemo, uro kho simóye pitu ko tunoqewero, ye iŋoteŋgo? 10Qeni, ye naru kumi rokóŋoyoteŋgo, asa kosa naru kate-kate, kombo tapuŋoyote naru, naru pará-pará, ko kumima naru kate-kate rokóŋoyoteŋgo. 11Nondo yeŋo murí ŋu qenero sasaro teteno, dokoro ye keweroyemo kho wimbo-wimbo tanowó, peka.
12Uni topo, no kondé yeteno, neneŋo qembe naŋge ti qembe. Dokoro, nondo ye qembe tanowó. Ŋu naruko ŋuno yendo no o piyimi ka kama te nunaŋgurí. 13Ye iŋoteŋgo, komo nondo se khumo tanowó. Ŋunde tero naru korete quno ŋuno miti mande yesowo yeyanowó. 14Se khumo tewe yendo quhuríne korowaŋgurí, quko huwó nerero kama nohowaŋgurí. Kini, no Anutu koro sambo simó ŋunde qembe topo te nunaŋgurí, hamó yendo no Kristo Yesu qembe topo te nunaŋgurí. 15Asa ko yeŋo niŋgu-niŋguye ŋu dano yote? No hamó horé yimiroteno, ŋu naruko ŋuno, yendo no samaka nerewero toŋeye tumoro no nunowaŋgo. 16Quko ye date iŋoteŋgo? Itaka mande hamó yero roŋgaru yerero yeŋo saŋgiríye tunoqeteno, peka? Kini horé.
17Uni komo ŋuro yanowó qundo yeŋo kondé iŋoyoteŋgo. Quko otete meté mu kama howero ŋunde iŋoyoteŋgo. Kini, enendo, uni ŋu kusi yereto noreŋo naŋge kondé iŋowaŋgo, ye iŋoteŋgo. 18No yeya yorano quno ŋuno yendo o meté kondé ŋu iŋoyaŋgo, ŋu meté. Quko kapiyamo yoteno quno ŋuya ŋunde ti qembe. 19Nene simóne, no pitu ko pareto oŋa pisi yerewero kowe surumí teteŋgo ŋunde qembe tero kondé ŋande ye iŋoyoteno, meté yeŋo newondeye muko Kristo kiraró qembe tunoqeweya. 20No itaka kiro mande ka yeteno, quko yeya yotoro mepa mande naŋge yewero ŋuro kondé iŋoyoteno. Dokoro yeŋo muríye ŋuro iŋaŋawí parámi teyoteno.
Haka, Sara koro tapara mande
21Ye kumimbo hutuŋo mande koro kusuŋoyómo yowero iŋoyoteŋgo, asa ye itaka nimiri. Kusumboyembo hutuŋo mande ŋumbe iŋaŋgurímbe, ma kini? 22Sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró, ko Abrahamko naŋo-simó irisa, karo nimí muko kho pare ka, karo nimí muko kho pare kini, kina yora. 23Kho pareto Abraham koya yate qahu tero simó pisiyaró. Pare meyowo ŋu kusimi yate koŋgomu taró, quko Anutuko mande kusiyoní pare ŋundo Abraham koya yate qahu tero simó pisiyaró.
24Asa sowo mande ŋuko tapara mande naŋge. Pare irisa ŋuko Anutu koro mande kondé irisa ŋuro rokóyari. Mande kondé kato Sainai purí ŋu noŋgo mahero unipare yoriní kho simó, kho pare tunoqeteŋgo. Ŋuko Haka qembe. 25Haka ŋuko Sainai purí Arepia mirako yote ŋuro rokóŋo. Ko ŋuko Yerusalem itaka nokono yote ŋuro rokóŋo, dokoro unipare ŋuno yoteŋgo qu kho simó, kho pare naŋge yoteŋgo. 26Quko Yerusalem ka samboko yote ŋuko kina yote. Asa ŋuko námani naŋge. 27Dokoro sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró,
“Pare kusimi, ke simó kama pisiyoyote,
niŋgu-niŋgu te.
Pare, ke oŋa pisiyowero kowe surumí kama teyote
niŋgu-niŋgu teya kondé neko.
Dokoro pare kamí moré muko simóyari pisiyote,
quko pare enemata yote ŋuko simó qambu teweya.”
28Uni topo, Anutuko mande kusiyoní nimímbo Aisak pisiyaró. Ŋundiro naŋge Anutuko mande kusiyoní ye eneŋo simó tunoqaŋgurí. 29Komo quno simó kowe saŋaníwore tunoqaró qundo simó Yuqawore tunoqaró ŋu o piyimi te inoyara. Itaka ŋuya ŋu murí ŋu yote. 30Quko sokomeko date yete? Ŋande yete, “Kho pare ŋuya simómboya yohowe. Dokoro pare kina yote ŋuro simómbo naŋge iwímboro oyó siyoweya, kho paretoro simómbo kini.” 31Asa uni topo, noreko kho pare ŋuro simó kini. Kini, noreko kina pare ŋuro simó naŋge.
Notes
*4:4:“hutuŋo mande” ŋuko komo suki Anutuko Sainai purímo Moses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró.
†4:5:“kimo niriní” ŋuro murí muko ŋandiro: norendo o piyimi kusuŋoyómo kusiyowí yoteto. Ŋundiro naŋge Anutuko kimo tero yoriní kina yowato.
‡4:8:“kho simó” ŋunde quko uni parámiyómboro kho qu teyara, eneŋomboro o ka tewero mepémo kini.
§4:13:“miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.
**4:14:“sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo.
††4:14:“Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.
‡‡4:21:“hutuŋo mande” ŋuko komo suki Anutuko Sainai purímo Moses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró.
“hutuŋo mande” ŋuko komo suki Anutuko Sainai purímo Moses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró.
“kimo niriní” ŋuro murí muko ŋandiro: norendo o piyimi kusuŋoyómo kusiyowí yoteto. Ŋundiro naŋge Anutuko kimo tero yoriní kina yowato.
“kho simó” ŋunde quko uni parámiyómboro kho qu teyara, eneŋomboro o ka tewero mepémo kini.
“miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.
“sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo.
“Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.
“hutuŋo mande” ŋuko komo suki Anutuko Sainai purímo Moses inoní Israel unipare yunaró. Mande ŋuko Juda uniparetoro yoto-yotoye soso sopoyaró.
“Abraham” ŋuko Juda uniparetoro pukoye.
“tapara mande” ŋuko sowo mande naŋge. Uni kato sowo mande ŋunde qu yero oka witú yereró.