Fakaʻaongaʻi mo e Kakai Motuʻa ▼
"ʻO aʻu ki hoʻo motuʻa mo e ʻulu hina, ko au ia, ko au ia te u tokoniʻi koe. Kuo u ngaohi koe pea te u fua koe; te u tokoniʻi koe pea te u fakahaofi koe."
ʻOfaʻanga, ko e ʻofa ʻa e ʻOtua kiate koe ʻoku ʻikai ke mole ia ʻi he ngaahi taʻu ʻoku hili. ʻOkú Ne talaʻofa ke fua koe ʻi he faʻahinga taʻu kotoa pē, ʻo tokoniʻi mo maluʻi koe ʻo hangē ko ʻEne faʻa fai maʻu pē.
"Te nau kei fua pē ʻi he motuʻa, te nau kei foʻou mo lanu mata pē."
Kaumeʻa, ko hoʻo ngaahi taʻu ki mui ni te ne lava ʻo hoko ko e niʻihi ʻo hoʻo ngaahi taʻu fakaʻofoʻofa mo taumuʻa lahi taha. ʻI he tō ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua, te ke kei moʻui lelei fakalaumālie pē, ʻo hokohoko atu ʻa e tāpuakiʻi ʻo e niʻihi kehé ʻaki ʻa e fua lahi ʻo hoʻo poto.
"Ko e ʻulu hina ko e kalauni ia ʻo e fakaʻofoʻofa; ʻoku maʻu ia ʻi he hala ʻo e māʻoniʻoni."
ʻOfaʻanga, ʻoku vakai ʻa e ʻEiki ki hoʻo motuʻá ʻo ʻikai ko ha hifo, ka ko ha lavameʻa fakaʻofoʻofa mo fakaʻeiʻeiki. Ko e ʻulu hina kotoa pē ko ha fakamoʻoni ia ki ha moʻui lōloa, fakaʻofoʻofa naʻe moʻui faitōnunga ʻi he kelesi ʻo e ʻOtua.
"ʻOua naʻá ke liʻaki au ʻi heʻeku motuʻa; ʻoua naʻá ke liʻaki au ʻi heʻeku ʻikai ha ivi."
ʻI he taimi pē ʻokú ke ongoʻi vaivai pe helaʻia fakaesino ai, fakapapauʻi ʻoku fanongo ʻa e ʻEiki ki he ngaahi tangi loloto taha ʻo ho lotó. ʻOkú Ne talaʻofa ke ʻoua naʻá Ne liʻaki koe, ʻo puke koe ʻo ofi taha ʻi he taimi ʻoku kamata ai ke vaivai hoʻo ivi pē ʻa koe.
"Tuʻu hake ʻi he ʻao ʻo e motuʻa, fakaʻapaʻapa ki he kau mātuʻa pea fakaʻapaʻapa ki ho ʻOtua. Ko au ʻa e ʻEiki."
ʻOfaʻanga, ʻoku fakamahuʻingaʻi lahi ʻe he ʻOtua hoʻo moʻuí pea ʻokú Ne fekauʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fakaʻapaʻapa lahi taha kiate koe. Ko e fakaʻapaʻapa ki he poto kuo aʻusia ʻo e ngaahi toʻutangata motuʻá ʻoku fehokotaki fakahangatonu ia ki he fakaʻapaʻapa ki he ʻEiki pē ʻa Ia.
"ʻIkai ko e poto ʻoku maʻu ʻi he kau motuʻá? ʻIkai ko e moʻui lōloa ʻoku ʻomi ai ʻa e ʻilo?"
Kaumeʻa, ko hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he moʻuí ko ha koloa mahuʻinga ia ki he faʻahinga ʻoku takatakai kiate koé. Kuo tāpuakiʻi koe ʻe he ʻEiki ʻaki ʻa e poto moʻoni mo e ʻilo loloto ʻoku lava pē ke ʻomi ʻe ha moʻui lōloa mo faitōnunga.
"Ka ko kinautolu ʻoku falala ki he ʻEiki te nau toe fakafoʻou honau iví. Te nau puna ʻi he kapakau ʻo hangē ko e ʻīkalé; te nau lele pea ʻikai ke helaʻia, te nau ʻalu pea ʻikai ke vaivai."
Neongo ʻe lava ke liliu fakanatula hoʻo ivi fakaesinó, ka ʻoku talaʻofa ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ha matavai ʻo e moʻui lelei fakalaumālie kiate koe. Tauhi hoʻo ʻamanakí ke tuʻu maʻu ʻiate Ia, pea te Ne hokohoko atu ʻa e fakafoʻou hoʻo ivi fakalotó ki he fononga ʻoku ʻi muʻá.
"Ko ia ʻoku ʻikai te tau loto-foʻi. Neongo ʻoku tau fakaʻau ke vaivai ʻi tuʻa, ka ʻi loto ʻoku tau fakafoʻou ʻi he ʻaho kotoa pē."
Kaumeʻa ʻofeina, neongo ʻoku motuʻa ho sino fakaesinó, ka ko e Laumālie ʻiate koé ʻoku fonu ʻi he moʻui foʻou ʻi he pongipongi kotoa pē. ʻOua ʻe loto-foʻi, he ʻoku hokohoko atu ʻa e ʻOtua ʻo fakafoʻou ho laumālié pea te Ne teuteuʻi koe ki he nāunau.
"Ko hoku kakano mo hoku loto ʻe lava ke vaivai, ka ko e ʻOtua ko e mālohi ia ʻo hoku loto pea ko hoku tofiʻa ʻo taʻengata."
ʻI he taimi ʻoku ongoʻi vaivai ai ho sinó pe liliu hoʻo ngaahi ongoʻí, manatuʻi ʻoku ʻiate koe ha taula taʻengata, ʻikai lava ke ueʻi. Ko e ʻEiki pē ʻa e mālohi moʻoni ʻo ho lotó pea ko ho pale fakaʻofoʻofa ʻo taʻengata.
"Ko e nāunau ʻo e kau talavoú ko honau mālohí, ko e ʻulu hina ko e fakaʻofoʻofa ia ʻo e kau motuʻá."
ʻOfaʻanga, ko e faʻahinga taʻu kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí ʻoku ʻi ai hono taumuʻa makehe mo fakaofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua. Ko hoʻo fakaʻofoʻofá he ʻaho ní ʻoku maʻu ia ʻi he poto lahi, kuo aʻusia ʻoku fakafofongaʻi fakaʻofoʻofa ʻe hoʻo ʻulu hiná.
"Naʻá ku kei siʻi pea kuo u motuʻa, ka ʻoku teʻeki ai ke u mamata ki he māʻoniʻoní kuo liʻaki pe ko ʻenau fānaú ʻoku kole maumau."
Kaumeʻa, ʻi hoʻo toe vakai ki he ngaahi vahe ʻo hoʻo moʻuí, ʻe lava ke ke fakamoʻoni ki he faitōnunga taʻe-ueʻi ʻa e ʻOtua. Ko koe ko ha fakamoʻoni moʻui ʻoku hokohoko atu ʻa e Tamai Hēvaní ʻo tokonaki mo ʻikai liʻaki ʻEne fānau ʻofeina.
"Akoʻi ʻa e kau tangata motuʻá ke nau fakamaʻumaʻu, taau mo e fakaʻapaʻapa, puleʻi-kita, pea tuʻu maʻu ʻi he tui, ʻi he ʻofa mo e kātaki. Pehē foki, akoʻi ʻa e kau fefine motuʻá ke nau fakaʻapaʻapa ʻi he founga ʻenau moʻuí..."
ʻOfaʻanga, ko hoʻo fatongia ʻi he fāmili siasí ʻoku mahuʻinga ange ia he taimi ni ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku ui koe ʻe he ʻOtua ke ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu maʻu, ʻofa, ʻo lilingi hoʻo tui kuo aʻusia mo e kelesi ki he ngaahi toʻutangata ʻoku hoko mai ki mui ʻiate koe.
"Ko e fānau ʻa e fānaú ko e kalauni ia ki he kau motuʻá, pea ko e ngaahi mātuʻá ko e fakaʻofoʻofa ia ʻo ʻenau fānaú."
ʻOfaʻanga, ʻoku fakaʻofoʻofa ʻa e ʻOtua ʻo fakapaleʻi ha moʻui lōloa ʻaki ʻa e fiefia lahi ʻo e fāmili mo e tofiʻa. Ke hoko hoʻo fānau mo e makapuna ko ha kalauni ngingila ʻo e tāpuaki mo e fakafiemālie loloto ki ho lotó.
"ʻO aʻu ki heʻeku motuʻa mo e hina, ʻoua naʻá ke liʻaki au, ʻe hoku ʻOtua, kaeʻoua ke u fakahā hoʻo mālohí ki he toʻutangata hoko, hoʻo ngaahi ngāue lahi ki he faʻahinga kotoa pē ʻoku hoko mai."
Kaumeʻa, ko hoʻo ngaahi taʻu ki mui ni ko ha faingamālie mālohi ia ki he taumuʻa fakalaumālie. Tuku ke ngāueʻaki ʻe he ʻOtua hoʻo moʻuí mo hoʻo ngaahi leá ke fakahā fiefia ʻEne faitōnunga mo ʻEne ngaahi ngāue lahi ki he toʻutangata hoko.
"ʻOua ʻe valokiʻi ha tangata motuʻa ʻi ha founga fakamamahi, ka ke fakalotolahiʻi ia ʻo hangē ko hoʻo tamaí. Fai ki he kau talavou ko e fanga tokoua, ki he kau fefine motuʻa ko e fanga faʻē, pea ki he kau fefine kei siʻi ko e fanga tuofāfine, ʻi he maʻa kakato."
ʻOfaʻanga, ʻoku finangalo ʻa e ʻOtua ke hoko ʻEne siasí ko ha fāmili anga-malū ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ai hoʻo ngaahi taʻu kuo aʻusiá. Kuo pau ke fakahoko kiate koe ʻa e anga-malū lahi taha, fakaʻapaʻapa, mo e ʻofa fakafāmili loloto.
"Naʻá ku fakakaukau, ‘Ko e motuʻá ʻoku totonu ke lea; ko e ngaahi taʻu kuo hili ʻoku totonu ke akoʻi ai ʻa e poto.’"
Kaumeʻa ʻofeina, ʻoua ʻe veiveiua ʻi he mahuʻinga ʻo hoʻo leʻó, he kuo fakafonu koe ʻe hoʻo ngaahi taʻú ʻaki ha matavai loloto ʻo e ʻilo. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtua ke vahevahe, fanongoʻi, mo fakamahuʻingaʻi hoʻo poto kuo foaki ʻe he ʻOtua ʻe he faʻahinga ʻoku kei siʻi ange ʻiate koe.
"Te Ne fakafoʻou hoʻo moʻuí pea tokoniʻi koe ʻi hoʻo motuʻá."
ʻOfaʻanga, tatau ai pē pe ko e hā hoʻo taʻú, ʻoku faʻa fai maʻu pē ʻe he ʻEiki ʻa e ngāue ʻo e tohi ha ngaahi vahe foʻou fakaʻofoʻofa. ʻE lava ke Ne ʻomi ha fiefia foʻou, ha taumuʻa kuo fakafoʻou, mo ha meʻakai melie ki he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo hoʻo moʻuí.
"ʻAki ha moʻui lōloa te u fakafiemālieʻi ia pea fakahā kiate ia ʻeku fakamoʻuí."
Kaumeʻa, ko ha moʻui lōloa mo kakato ko ha pale melie ia mei hoʻo Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne talaʻofa kiate koe ʻo ʻikai ko ha lahi pē ʻo e ngaahi ʻaho, ka ko ha moʻui kuo fakafiemālieʻi loloto pea fakaʻofoʻofaʻi ʻe he fakahā hokohoko ʻo ʻEne kelesi fakamoʻuí.
"Pea naʻe mānava fakaʻosi ʻa ʻĒpalahame ʻo mate ʻi ha motuʻa lelei, ko ha tangata motuʻa mo fonu ʻi he ngaahi taʻu; pea naʻe tānaki ia ki hono kakaí."
ʻOfaʻanga, ko ha moʻui naʻe ʻalu nima-ki-nima mo e ʻOtua ʻoku fakaʻosi ia ʻi ha fakafiemālie fakaʻofoʻofa, melino. ʻI he taimi ʻe kakato ai hoʻo ngaahi ʻahó, te ke tānaki fiefia ki he fāʻofua taʻengata ʻo hoʻo fāmili Hēvaní.
"Pehē foki, ko kimoutolu ʻoku kei siʻi, fakavaivaiʻi kimoutolu ki homou kau mātuʻá. Ko kimoutolu kotoa pē, teuteuʻi kimoutolu ʻaki ʻa e loto-fakatōkilalo kiate kimoutolu pē..."
ʻOfaʻanga, kuo fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEiki ʻEne fāmilí koeʻuhí ke fakaʻapaʻapaʻi mo fakamahuʻingaʻi hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he moʻuí. Ko ha komiunitī fakaʻofoʻofa ia kuo langa ʻi he loto-fakatōkilalo, ʻa ia ko hoʻo hala kuo aʻusiá ʻoku ne fakamaama ʻa e hala ki he niʻihi kehé.
Lotu Tali ▼
"kapau ko hoku kakaí, ʻa ia ʻoku ui ʻaki hoku hingoá, te nau fakavaivaiʻi kinautolu pea lotu pea kumi hoku fofongá pea tafoki mei honau ngaahi hala kovi, pea te u fanongo mei he langí, pea te u fakamolemoleʻi ʻenau angahalá pea te u fakamoʻui honau fonuá."
ʻOfaʻanga, ʻi hoʻo ʻomi ho lotó ki he ʻOtua ʻi he fakatomalá, ʻokú Ne talaʻofa ke fanongo mei he langí. ʻOkú Ne fiefia ʻi he takaiʻi koe ʻaki ʻEne fakamolemolé pea ʻomi ha fakamoʻui loloto ki hoʻo moʻuí.
"ʻOku ou ui kiate koe, ʻe hoku ʻOtua, he te ke tali mai kiate au; fakaafeʻi ho telingá kiate au pea fanongo ki heʻeku lotú."
Kaumeʻa, ʻe lava ke ke lotu ʻaki ha fakapapau kakato ʻoku fanongo ʻa hoʻo Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne fakaafeʻi ʻEne telingá kiate koe ʻi he ʻofa, ʻo tokanga ki hoʻo lea kotoa pē mo hoʻo fiemaʻu.
"ʻOku tangi ʻa e māʻoniʻoní, pea ʻoku fanongo ʻa e ʻEiki kiate kinautolu; ʻokú Ne fakahaofi kinautolu mei honau ngaahi faingataʻa kotoa pē."
ʻOfaʻanga, ʻi hoʻo ongoʻi lōmekina, tangi ki he ʻEiki ʻo ʻiloʻi te Ne hū mai. ʻOkú Ne ʻikai ngata pē ʻi he fanongo ki hoʻo leʻó ka ʻokú Ne ngāue mālohi ke fakahaofi koe mei he faingataʻa kotoa pē.
"ka kuo fanongo moʻoni ʻa e ʻOtua pea kuo Ne fanongo ki heʻeku lotú. Fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻa ia kuo ʻikai te Ne fakafisi ki heʻeku lotú pe taʻofi ʻEne ʻofa meiate au!"
ʻOfaʻanga, ko hoʻo ngaahi lotu loto-moʻoní ʻoku ʻikai ʻaupito ke liʻaki ia ʻe hoʻo Tamai ʻofa. Ko ʻEne telinga fanongó ko ha fakamanatu fakaʻofoʻofa, tuʻu maʻu ia ʻo ʻEne ʻofa taʻe-faʻa-tō kiate koe.
"Te ne ui mai kiate au, pea te u tali ia; te u ʻiate ia ʻi he faingataʻa, te u fakahaofi ia pea te u fakamahuʻingaʻi ia."
Kaumeʻa, ʻi hoʻo ngaahi momeniti fakapoʻuli tahá, ʻoku talaʻofa ʻa e ʻOtua ke ʻi ai pē ʻi ho tafaʻakí ʻi hoʻo ui. ʻE ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakahaofi koe, ka te Ne hiki hake koe pea fakamahuʻingaʻi hoʻo falala tuʻu maʻú.
"‘I heʻeku faingataʻaʻia lahi, naʻá ku tangi ki he ʻEikí; naʻá ne ʻomi au ki ha feituʻu lahi."
Kaumeʻa ʻofeina, ʻi heʻene fakaʻau ke fakafeʻātungiaʻi koe ʻe he moʻuí pea mo e ngaahi faingataʻá, tangi ki he ʻEikí ke ne fakafiemālieʻi koe. ʻOkú ne fiefia ʻi hono tali ʻaki hoʻo tataki koe ki ha feituʻu ʻo e tauʻatāina mo e melino fakaʻofoʻofa.
"Te u fakamālō kiate koe, he kuó ke tali au; kuó ke hoko ko hoku fakamoʻuí."
ʻOfaʻanga, ko hono aʻusia ʻo e ngaahi lotu kuo tali ʻe he ʻOtuá ʻoku fakafonu ai hotau loto ʻaki ha hiva fakamālō. Tuku ha kiʻi taimi ke fakamālōʻia Ia he ʻaho ní, he ko Ia moʻoni hoʻo fakamoʻui mo e takitaki ʻoku ʻi ai maʻu pē.
"ʻI heʻeku ui atu, naʻá ke tali au; naʻá ke fakamālohia lahi au."
Kaumeʻa, ʻoku faʻa tali ʻe he ʻOtuá ʻa ʻetau ngaahi lotú ʻaki hono lilingi hifo ʻa e loto-toʻa foʻou mo e mālohi fakalongolongo ki hotau laumālié. ʻI he taimi pē ʻokú ke ongoʻi vaivai aí, falala te Ne fakamālohia ho laumālié ke fehangahangai mo ha meʻa pē ʻoku ʻi muʻa.
"ʻOku ofi ʻa Sihova kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ui kiate ia, kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ui kiate ia ʻi he moʻoni. ʻOkú ne fakahoko ʻa e ngaahi holi ʻo kinautolu ʻoku manavahē kiate ia; ʻokú ne fanongo ki heʻenau tangí pea fakamoʻui kinautolu."
ʻOfaʻanga, ʻoku ofi ʻaupito mai ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo lotu ʻaki ha loto moʻoni mo fakaava. ʻOkú Ne palōmesi ʻofa ke fanongo ki hoʻo ngaahi tangí pea fakahoko ʻa e ngaahi holi loloto mo māʻoniʻoni ʻo ho laumālié.
"ʻOku mamaʻo ʻa Sihova mei he kau fulikivanú, ka ʻokú ne fanongo ki he lotu ʻa e kau māʻoniʻoní."
ʻOfaʻanga, ko hono ʻalu ofi mo e ʻEikí ʻoku fakapapauʻi ai ʻoku kei fakaava maʻu pē ʻa e ngaahi hala fetuʻutakí. ʻOkú Ne tokanga lahi pea ʻoku vave ʻene tali ki he ngaahi lotu ʻa ʻEne fānau faivelengá.
"Ki muʻa pea nau ui, te u tali; lolotonga ʻoku nau kei lea, te u fanongo."
Kaumeʻa, ʻoku fakaofo moʻoni ʻa e ʻilo ʻe hotau ʻOtuá hotau ngaahi fiemaʻú ki muʻa pea tau toki lea! ʻOkú Ne holi lahi ke tokoni ʻo faʻa teuteuʻi ʻa e tali haohaoá lolotonga ʻoku kei faʻu hoʻo lotú.
"Pea te mou ui kiate au pea haʻu ʻo lotu kiate au, pea te u fanongo kiate kimoutolu."
ʻOfaʻanga, ko e Tokotaha Fakatupu ʻo e ʻunivēsí ʻokú Ne fakaafeʻi fakafoʻituitui koe ki ha fetalanoaʻaki ʻofa. Ko ʻEne palōmesí ʻoku faingofua fakaʻofoʻofa: ʻi he taimi pē ʻokú ke haʻu ai kiate Ia ʻi he lotú, te Ne fanongo maʻu pē.
"Ui mai kiate au pea te u tali koe pea tala atu kiate koe ʻa e ngaahi meʻa lalahi mo taʻefaʻaʻiloʻi ʻoku ʻikai te ke ʻilo."
ʻOfaʻanga, ko e lotú ko ha fakaafe toputapu ia ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalilolilo ʻo e loto ʻo e ʻOtuá. ʻI hoʻo ui kiate Ia, ʻokú Ne fiefia ʻi hono fakahā mai ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālie loloto ʻe fakaʻofoʻofa hono fakamaama ho halá.
"Kole pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi pea te mou ʻilo; tukituki pea ʻe fakaava ʻa e matapā kiate kimoutolu. He ko ia kotoa pē ʻoku kole ʻokú ne maʻu; ko ia ʻoku kumi ʻokú ne ʻilo; pea kiate ia ʻoku tukituki, ʻe fakaava ʻa e matapā."
Kaumeʻa, ʻoku fakaʻaiʻai ʻe Sīsū koe ke ke faʻa kātaki mo falala ʻi hoʻo ngaahi lotú. ʻOkú Ne palōmesi ʻi hoʻo kole, kumi, mo tukituki moʻoni, ʻe fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻofa ʻo hēvaní kiate koe.
"Pea toe, ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, kapau ʻe loto taha ha toko ua ʻiate kimoutolu ʻi māmani ki ha meʻa pē ʻoku nau kole, ʻe fai ia kiate kinautolu ʻe heʻeku Tamai ʻi hēvaní."
Kaumeʻa ʻofeina, ʻoku ʻi ai ha mālohi loloto mo fakaʻofoʻofa ʻi heʻetau lotu fakataha ʻi he loto taha. ʻI he fakataha ʻa e kau tui ʻenau ngaahi lotó ko e taha, ʻoku tali ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻaki ʻa e ʻaloʻofa lahi.
"Kapau te mou tui, te mou maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku mou kole ʻi he lotú."
ʻOfaʻanga, ko e tuí ko e kī koula ia ʻoku fakaava ai ʻa e mālohi ʻo e lotú. ʻI hoʻo ʻomi hoʻo ngaahi kolé ki he ʻOtuá ʻaki ha loto fonu ʻi he falala moʻoni, ʻokú Ne ngāue mālohi ʻi hoʻo fakafofonga.
"Ko ia ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ko ha meʻa pē ʻoku mou kole ʻi he lotú, tui kuo mou maʻu ia, pea ʻe hoko ia ko homou meʻa."
Kaumeʻa, ʻoku fakaafeʻi koe ʻe Sīsū ke ke lotu ʻaki ha tui loto-toʻa mo falala. Falala ʻaki ho loto kotoa kuo ʻosi foaki ʻe ho Tamai ʻofaʻangá ʻa e meʻa lelei taha kiate koe, ʻo fakatatau ki Heʻene finangalo haohaoá.
"Pea te u fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku mou kole ʻi hoku hingoá, koeʻuhi ke fakalāngilangiʻi ʻa e Tamaí ʻi he ʻAló. Te mou lava ʻo kole ha meʻa pē kiate au ʻi hoku hingoá, pea te u fai ia."
ʻOfaʻanga, ko hono lotu ʻi he huafa ʻo Sīsuú ʻokú ne fakatahaʻi ho lotó mo ʻEne ʻulungāanga fakaʻofoʻofa mo ʻEne finangalo. ʻI hoʻo lotu ʻi he founga ko ʻení, ko hoʻo ngaahi lotu kuo talí ʻoku hoko ia ko ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ʻo e ʻofa ʻo e ʻOtuá ki he māmaní.
"Kapau te mou nofo ʻiate au pea ʻoku nofo ʻeku ngaahi leá ʻiate kimoutolu, kole ha meʻa pē ʻoku mou holi ki ai, pea ʻe fai ia kiate kimoutolu."
ʻOfaʻanga, ko hono mālōlō loloto ʻi he Kalaisí mo ʻEne ngaahi akonakí ʻokú ne fakatahaʻi fakanatula hoʻo ngaahi holí mo ʻEne ngaahi holi. Mei he feituʻu melie ko ia ʻo e ofí, ʻoku tafe mai ai hoʻo ngaahi lotú mei Hono lotó pea ʻoku tali fakaʻofoʻofa ia.
"ʻI he ʻaho ko iá ʻe ʻikai te mou toe kole ha meʻa kiate au. ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻe foaki ʻe heʻeku Tamai kiate kimoutolu ha meʻa pē ʻoku mou kole ʻi hoku hingoá. ʻO aʻu mai ki he taimí ni kuo ʻikai te mou kole ha meʻa ʻi hoku hingoá. Kole pea te mou maʻu, pea ʻe kakato hoʻo fiefiá."
Kaumeʻa, kuo foaki ʻe Sīsū kiate koe ʻa e monū fakaofo ʻo hono ʻomi hoʻo ngaahi kolé fakahangatonu ki he Tamaí. ʻOkú Ne palōmesi ko hono maʻu ʻo e ngaahi tali ki he ngaahi lotu loto-moʻoni ko ʻení ʻe fakafonu ai hoʻo moʻuí ʻaki ʻa e fiefia lahi.
"ʻI he founga tatau, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālié ʻi hotau vaivaí. ʻOku ʻikai te tau ʻilo pe ko e hā ʻoku totonu ke tau lotu ki aí, ka ko e Laumālié tonu ʻokú ne hūfangaʻi kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi tangi taʻelea."
ʻOfaʻanga, ʻi he ngaahi ʻaho ʻokú ke helaʻia pe puputuʻu ai ke ʻilo ʻa e ngaahi lea totonú, ʻoku kei fanongo pē ʻa e ʻOtuá. ʻOku toʻo fakaʻofaʻofa ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hoʻo ngaahi tangi taʻeleá pea liliu haohaoa ia ki he Tamaí.
"ʻOua naʻa mou hohaʻa ki ha meʻa, ka ʻi he tuʻunga kotoa pē, ʻaki ʻa e lotu mo e kole, mo e fakamālō, ʻomi hoʻo ngaahi kolé ki he ʻOtuá. Pea ko e melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻi he ʻilo kotoa pē, ʻe leʻohi ai homou loto mo homou ʻatamai ʻia Kalaisi Sīsū."
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi pē ʻoku tukituki mai ai ʻa e hohaʻá ki ho matapā, tuku ia ki he ʻOtuá ʻi he lotú. ʻI he fetongi, te Ne takai ho lotó mo ho ʻatamaí ʻaki ha melino fakalangi, taʻefaʻamatalaʻi ʻe lava pē ke Ne foaki.
"lotu maʻu pē,"
Kaumeʻa, ʻoku fakaafeʻi koe ke ke fai ha fetalanoaʻaki fiefia mo e ʻOtuá ʻi ho ʻaho kotoa. Ko ha moʻui ʻo e lotu hokohoko ʻokú ne tauhi ho lotó ke haʻi fakaʻofoʻofa ki Hono ʻafio takitakí.
"Ko ia fakahā hoʻo ngaahi angahalá kiate kimoutolu pea lotu maʻa kimoutolu koeʻuhi ke mou moʻui. Ko e lotu ʻa ha tokotaha māʻoniʻoni ʻoku mālohi mo ola lelei."
ʻOfaʻanga, ʻoua naʻa fakasiʻisiʻi ʻa e mālohi ʻo hoʻo ngaahi lotu maʻa e niʻihi kehé. ʻI hoʻo lotu moʻoni mei ha loto fakatapui, ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi leá ke ʻomi ʻa e moʻui lahi mo e liliu ola lelei.
"Ko e falala eni ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fakaofiofi ki he ʻOtuá: kapau te tau kole ha meʻa ʻo fakatatau ki Hono finangaló, ʻokú Ne fanongo mai kiate kitautolu. Pea kapau ʻoku tau ʻilo ʻokú Ne fanongo mai kiate kitautolu—ko ha meʻa pē ʻoku tau kole—ʻoku tau ʻilo kuo tau maʻu ʻa e meʻa naʻa tau kole kiate Ia."
ʻOfaʻanga, ko hoʻo falala lahi taha ʻi he lotú ʻoku haʻu ia mei hoʻo holi ki he meʻa ʻoku holi ki ai ʻa e ʻOtuá maʻau. ʻI hoʻo fakatahaʻi ho lotó mo ʻEne finangalo haohaoá, ʻe lava ke ke falala pau ʻokú Ne fanongo kiate koe pea te Ne tali ʻofa mai.
Loto-toʻa mo e Mālohi ▼
"Kuo ʻikai koʻeku tuʻutuʻuni atu kiate koe? Ke ke mālohi mo loto-toʻa. ʻOua naʻa ke manavahē; ʻoua naʻa ke loto-siʻi, he ko Sihova ko ho ʻOtuá ʻe ʻiate koe ʻi ha feituʻu pē te ke ʻalu ki ai."
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi pē ʻokú ke ongoʻi lōmekina aí, manatuʻi ʻoku ʻalu ʻa e Tokotaha Fakatupu ʻo e ʻunivēsí ʻi ho tafaʻakí. ʻE ʻikai ke ke fie fakatahaʻi ʻa e mālohí ʻiate koe pē; mālōlō pē ʻi he palōmesi ko Hono ʻafio maʻu pē ko hoʻo loto-toʻa lahi taha ia.
"Ke ke mālohi mo loto-toʻa. ʻOua naʻa ke manavahē pe ilifia koeʻuhi ko kinautolu, he ko Sihova ko ho ʻOtuá ʻokú ne ʻalu mo koe; ʻe ʻikai te Ne liʻaki koe pe fakafisiʻi koe."
Kaumeʻa, ʻe ʻikai ke falala hoʻo loto-toʻá ki hoʻo ngaahi malava pē ʻoʻou, ka ki he faivelenga taʻeueʻia ʻo e ʻOtuá. Laka atu ʻaki ha loto-toʻa, ʻo ʻiloʻi ʻe ʻikai ʻaupito te ke liʻaki ʻe ho Tamai Hēvaní.
"Naʻe toe pehē ʻe Tēvita kia Solomone ko hono fohá, 'Ke ke mālohi mo loto-toʻa, pea fai ʻa e ngāué. ʻOua naʻa ke manavahē pe loto-siʻi, he ko Sihova ko e ʻOtuá, ko hoku ʻOtuá, ʻoku ʻiate koe.'"
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻoku ui ai koe ʻe he ʻEikí ki ha ngāue, ʻokú Ne toe ʻoatu foki kiate koe ʻa e mālohi ke fakahoko ia. Hū ki hoʻo uiuiʻí ʻaki ʻa e falala, ʻo tui ʻoku poupou kakato ʻa e ʻOtuá ki hoʻo ngāue kotoa pē.
"Ko Sihova ko hoku maama mo hoku fakamoʻui—ko hai te u manavahē ki ai? Ko Sihova ko e kolotau ʻo hoku moʻui—ko hai te u ilifia ki ai?"
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ʻOtuá tonu ko ho maama mo ho maluʻí, ʻoku mole ai ʻa e mālohi ʻo e ngaahi malu ʻo e taʻeʻiló ke fakailifiaʻi koe. ʻOku tupu hoʻo loto-toʻá ʻi he malu loloto, taʻeueʻia ʻoku foaki pē ʻe Ia.
"Tali ki he ʻEikí; ke ke mālohi pea loto-toʻa pea tali ki he ʻEikí."
Kaumeʻa, ko e loto-toʻa moʻoní ʻoku faʻa ʻilo ia ʻi he kātaki fakalongolongo ʻo hono falala ki he taimi haohaoa ʻo e ʻOtuá. Tuku ke Ne langa hoʻo kātaki fakalaumālié ʻi hoʻo faivelenga ʻo tatali ki Hono nima takitakí.
"Ke mou mālohi pea loto-toʻa, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku falala ki he ʻEikí."
ʻOfaʻanga, ko hono fakamaʻu hoʻo ʻamanakí ki he ʻEikí ko e matavai lahi taha ia ʻo e mālohi fakaloto ʻe lava ke ke ʻilo. ʻI he taimi ʻoku fakamaʻu ai hoʻo ngaahi ʻamanakí kiate Ia, te ke ʻilo maʻu pē ʻa e loto-toʻa ke kātakiʻi ha ʻahiʻahi pē.
"Ko e ʻOtuá ko hotau hūfangaʻanga mo hotau mālohi, ko ha tokoni ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻi he faingataʻá."
ʻOfaʻanga, ʻoku ʻikai ko e ʻOtuá ko ha tokotaha mamata mamaʻo, ka ko hoʻo hūfangaʻanga ofi taha, falalaʻanga taha ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. Tuku ke fakafonu koe ʻe he fakapapau fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻaki ʻa e loto-toʻa ke fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e ʻaho ní.
"ʻI heʻeku manavahē, ʻoku ou falala kiate koe."
Kaumeʻa, ko hono ongoʻi ʻo e manavahē ko ha konga anga maheni ia ʻo e hoko ko ha tangata, ka ko e loto-toʻa moʻoní ko hono fili ke falala ki ho Tamai Hēvaní neongo ia. Tuku ke hoko ʻa e momeniti kotoa pē ʻo e hohaʻá ko ha faingamālie melie ke ke tuku ho nimá ʻi Hono nimá ʻaki ʻa e falala.
"Ko ia ʻoua naʻa ke manavahē, he ʻoku ou ʻiate koe; ʻoua naʻa ke loto-siʻi, he ko au ko ho ʻOtuá. Te u fakamālohia koe pea tokoniʻi koe; te u poupouʻi koe ʻaki hoku nima toʻomataʻu māʻoniʻoní."
ʻOfaʻanga, ʻi hoʻo ongoʻi vaivai pe loto-siʻi, ʻoku aʻu hifo ʻa e ʻOtuá tonu ke puke hake koe. Ko Hono kau fakahangatonu ʻofa ʻi hoʻo moʻuí ko e faitoʻo haohaoa ia ki ha manavahē pē ʻe lava ke ke fehangahangai mo ia.
"ʻOua naʻa ke manavahē, he kuo u huhuʻi koe; kuo u ui koe ʻi ho hingoá; ko ʻeku meʻa koe."
ʻOfaʻanga, ʻoku ʻi ai ha malu loloto ʻi hono ʻiloʻi ʻokú ke kau ki he ʻOtuá pea ʻokú Ne ui koe ʻi ho hingoá. Tuku ke fakafonu koe ʻe he vā ofi ko ʻení ʻaki ha loto-toʻa taʻemanavahē ke ulo ngingila ʻi he māmaní.
"ʻOua naʻa ke manavahē kiate kinautolu, he ʻoku ou ʻiate koe pea te u fakahaofi koe."
Kaumeʻa, ʻoku palōmesi ʻa e ʻEikí ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene tuʻu ʻi ho tafaʻakí, ka ke fakahaofi foki koe mei he fakafepaki. ʻE lava ke ke lea mo ngāue ʻaki ha loto-toʻa fakaofo, ʻo mālōlō malu ʻi Hono fakahaofi fakaʻosí.
"ʻOua naʻa mou manavahē pe loto-siʻi koeʻuhi ko e kau tau lahi ko ʻení. He ʻoku ʻikai ko homou taú, ka ko e ʻOtuá."
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻoku hange mai ai ʻoku ʻikai lava ke ikunaʻi koe ʻe he ngaahi faingataʻá, manatuʻi ko e taú ʻoku ʻa e ʻOtuá kakato. Tuku ʻa e olá ki Hono nima malavá, pea ʻiloʻi ʻa e loto-toʻa melie ke tuʻu maʻu pē.
"Ko Sihova ko hoku mālohi mo hoku maluʻanga; kuó ne hoko ko hoku fakamoʻuí."
ʻOfaʻanga, ko hono sio ki he ʻOtuá ko hoʻo maluʻi fakaʻosí ʻokú ne liliu ʻa e founga ʻokú ke sio ai ki he fakamanamana kotoa pē. Ko e loto-toʻa ʻokú ke fua ko ha fakafōtunga ngingila pē ia ʻo Hono mālohi fakamoʻuí ʻoku ngāue ʻi ho laumālié.
"Ke mou leʻo; tuʻu maʻu ʻi he tuí; ke mou loto-toʻa; ke mou mālohi."
Kaumeʻa, ʻoku fakaafeʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke hoko ko ha tokotaha maluʻi tokanga, tuʻu maʻu ʻo hoʻo tui kiate Ia. Ko e loto-toʻá ko e fili ngāue fakaʻaho ia ke tuʻu māʻolunga mo maʻu, tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi fakakikihi ʻe ʻomi ʻe he māmaní.
"He ko e Laumālie naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻoku ʻikai te ne fakatupu ʻa e loto-foʻí, ka ʻokú ne foaki mai ʻa e mālohi, ʻofa mo e fakaʻehiʻehi."
ʻOfaʻanga, ko e loto-foʻí ʻoku ʻikai ʻaupito mei he ʻOtuá; kuó Ne teuteuʻi fakaofo koe ʻaki Hono Laumālie mālohí. Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e mālohi fakalangi ko ʻení ke moʻui loto-toʻa, ʻo takitaki fakaʻofoʻofa ʻe Hono ʻofa haohaoa mo e akonaki.
"Ko e melino ʻoku ou tuku kiate kimoutolu; ko ʻeku melino ʻoku ou foaki kiate kimoutolu. ʻOku ʻikai te u foaki kiate kimoutolu ʻo hangē ko hono foaki ʻe he māmaní. ʻOua naʻa hohaʻa homou loto pea ʻoua naʻa mou manavahē."
ʻOfaʻanga, ʻoku foaki atu ʻe Sīsū kiate koe ha melino fakaofo, loloto ʻoku ʻikai lava ke foaki ʻe he māmaní. Tuku ke leʻohi ʻe he melino taʻeueʻia ko ʻení ho lotó pea hā mai ko ha loto-toʻa anga-malū, fakalongolongo ʻi hoʻo moʻuí.
"Kuo u tala atu ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, koeʻuhi ke mou maʻu ʻa e melino ʻiate au. ʻI he māmani ko ʻení te mou maʻu ai ʻa e faingataʻa. Ka ke mou loto-toʻa! Kuo u ikunaʻi ʻa e māmaní."
Kaumeʻa, ʻoku ʻikai palōmesi ʻe Sīsū ha moʻui taʻefaingataʻaʻia, ka ʻokú Ne fakapapauʻi ʻEne ikuna fakaʻosí. ʻE lava ke ke moʻui ʻaki ha loto-toʻa fakaofo koeʻuhi kuo ʻosi ikunaʻi ʻa e tau lahi tahá ʻi hoʻo fakafofonga.
"Ko e hā, leva, te tau leaʻaki ʻi he tali ki he ngaahi meʻa ko ʻení? Kapau ʻoku ʻa e ʻOtuá maʻatautolu, ko hai ʻe lava ke fakafepakiʻi kitautolu?"
ʻE ʻofaʻanga, ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻoku ʻi ho tafaʻaki kakato ʻa e ʻOtua Mafimafí, ʻoku hōloa kotoa pē ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻia fakaloukuá ʻi he fakahoa ki aí. Mālōlō ʻi he falala taʻehanotatau ʻoku haʻu mei Heʻene poupou ʻofa mo taʻetaʻofi.
"ʻOku ou lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa ni ʻi he tokoni ʻa ia ʻokú ne foaki mai ʻa e mālohí kiate au."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku ʻikai ke fakangatangata ho ngaahi malavá ki hoʻo ngaahi maʻuʻanga tokoni vaivaí pē, ka ʻoku fakalahi ia ʻe he mālohi ʻo Kalaisí. Koeʻuhi ko Ia, ʻe lava ke ke fakahoko loto-toʻa ʻa e ngaahi ngāue ʻoku hā ngali mamaʻo mei hoʻo malavá.
"Ko ia ʻoku tau lea loto-falala ai, 'Ko e ʻEikí ko hoku tokoni; ʻe ʻikai te u manavahē. Ko e hā ʻe lava ke fai mai ʻe he kakai pē kiate aú?'"
Kaumeʻa, ʻi hoʻo mahino kakato ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí ko ho tokoni fakafoʻituituí, ʻoku mole ai ʻa e ngaahi fakamanamana ʻo e māmani ko ʻení meiate koe. Tuku ke puna ho lotó ʻi he falala moʻoni ʻo e ʻiloʻi ʻoku pule fakaofo ʻa e ʻOtuá ki he meʻa kotoa pē.
Fānaú mo e Tupulaga ▼
"Ko e fānaú ko ha tofiʻa mei he ʻEikí, ko e hako ko ha pale meiate ia. Hangē ha ngahau ʻi he nima ʻo ha toa ko e fānau ʻoku fāʻeleʻi ʻi he kei talavou. Monūʻia ʻa e tangata ʻoku fonu hono kato ngahau ʻiate kinautolu. ʻE ʻikai te nau mā ʻi heʻenau fakafepakiʻi honau ngaahi filí ʻi he fakamaauʻangá."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku ʻikai ko ha kavenga ʻa e fānaú, ka ko ha pale loloto mo fakaʻofoʻofa ia mei he nima ʻo e Tamaí. Hangē ha ngaahi ngahau mahuʻingá, ʻokú Ne tuku mai kinautolu kiate kitautolu ke tau fakahanga kinautolu ki ha kahaʻu ʻoku fonu ʻi he taumuʻa mo e kelesi.
"Fakatupu hake ʻa e fānaú ʻi he hala ʻoku totonu ke nau ʻalu aí, pea neongo ʻenau motuʻa, ʻe ʻikai te nau afe mei ai."
Kaumeʻa, ko ha palōmesi mālohi moʻoni ʻeni ʻoku foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ki he faʻahinga fakaʻatuʻi ʻo e faʻahinga fakaʻatuʻi. ʻI heʻetau fokotuʻu mālie ha fakavaʻe fakalaumālie mālohi ʻi he ngaahi taʻu ki muʻa ʻo ha kiʻi tamasiʻi, ʻe lava ke tau falala ki he ʻOtuá ke ne ngāueʻaki ia ko ha kōpasí ki honau moʻui kakato.
"Naʻá ne ui mai ha kiʻi tamasiʻi kiate ia, ʻo ne fakatuʻu ʻa e tamasiʻí ʻi honau lotolotó. Pea naʻá ne pehē: 'Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, kapau ʻe ʻikai te mou liliu ʻo hoko ʻo hangē ko e fānau iiki, ʻe ʻikai te mou hū ki he puleʻanga ʻo e langí. Ko ia, ko ia ʻoku ne toʻo ʻa e tuʻunga māʻulalo ʻo e kiʻi tamasiʻi ko ʻení ko e lahi taha ia ʻi he puleʻanga ʻo e langí. Pea ko ia ʻoku ne tali ha kiʻi tamasiʻi pehē ʻi hoku hingoá ʻokú ne tali au.'"
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku vakai ʻa Sīsū ki he tui maʻa mo fakatōkilalo ʻo ha kiʻi tamasiʻi ko e tuʻunga fakaʻosi ia ki he hū ki Hono Puleʻangá. Tau fakaʻapaʻapaʻi honau faingofua melie, ʻo ʻiloʻi ʻi heʻetau tali mo ʻofa ki ha kiʻi tamasiʻi, ʻoku tau tali ʻa Kalaisi tonu.
"ʻOua naʻa tuku ha taha ke ne manukiʻi koe koeʻuhi ko hoʻo kei siʻi, ka ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he kau tui ʻi he lea, ʻi he ʻulungāanga, ʻi he ʻofa, ʻi he tui mo e maʻa."
ʻE toʻutupu ʻofaʻanga, ʻoku ʻikai ko ha fakangatangata hoʻo taʻú ki he tuputupu fakalaumālie pe ivi lahi. ʻOku ui koe ʻe he ʻEikí ke ke tataki fakaʻofoʻofa ʻaki ha faʻifaʻitakiʻanga, ʻo fakahā ki he māmaní ʻa e ʻofa ʻo Kalaisí ʻi hoʻo ngaahi lea, ngaahi ngāue, mo e maʻa.
"He naʻá ke fakatupu hoku loto-ʻatā; naʻá ke lalanga au fakataha ʻi he manava ʻo ʻeku faʻeé. ʻOku ou fakamālō kiate koe koeʻuhi ko ʻeku fakatupu fakaʻofoʻofa mo fakaʻulia; ko ho ngaahi ngāué ʻoku fakaʻofoʻofa, ʻoku ou ʻiloʻi lelei ia."
Kaumeʻa, kātaki ʻo manatuʻi maʻu pē ho mahuʻinga lahi moʻoni. ʻOku ʻikai ko ha fakatuʻupakee koe, ka ko ha ngāueʻanga fakaʻofoʻofa, lalanga fakaikiiki, naʻe faʻu ʻofaʻi ʻe he Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí.
"ʻE ngaahi tamai, ʻoua naʻa fakalotomamahiʻi hoʻomou fānaú; ka ke mou fakalakalakaʻi kinautolu ʻi he ako mo e akonaki ʻa e ʻEikí."
ʻE ngaahi mātuʻa ʻofaʻanga, ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí ke tau tataki ʻetau fānaú ʻaki ʻa e kātaki anga-malū kae ʻikai ko e loto-mamahi lahi. Ke tau fafanga fakaʻofoʻofa honau lotó ʻi he akonaki anga-malū mo ʻofa ʻo ʻEne Folofolá.
"Manatuʻi ho Tokotaha-Fakatupú ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo kei talavoú, ki muʻa pea toki hoko mai ʻa e ngaahi ʻaho ʻo e faingataʻá pea ofi mai ʻa e ngaahi taʻu ʻe ke pehē ai, 'ʻOku ʻikai te u maʻu ha fiefia ʻiate kinautolu.'"
ʻE ʻofaʻanga, ko e fakamuʻomuʻa ho vā mo e ʻOtuá ʻi he kamataʻanga ʻo e moʻuí ko e poto lahi taha ia ʻe lava ke ke maʻu. Ko e fokotuʻu ho tuí he taimí ni ʻokú ne ʻomi ha taula mālohi mo taʻe-ngāue ki ha faʻahinga matangi pē ʻe hoko mai kiate koe ki mui.
"ʻI he mamata ʻa Sīsū ki he meʻá ni, naʻá ne ʻita. Naʻá ne pehē kiate kinautolu, 'Tuku ke haʻu ʻa e fānau iiki kiate au, pea ʻoua naʻa fakangata kinautolu, he ko e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻa e faʻahinga pehē.'"
Kaumeʻa, sio ki he anga ʻo e maluʻi mālohi ʻe Sīsū ʻa e totonu ʻo e fānaú ke nau ofi kiate Ia! ʻOku fonu hono lotó ʻi he ʻofa loloto mo e faingofua kakato ki he fanga kiʻi siʻi taha mo e vaivai taha ʻiate kitautolu.
"ʻE anga fēfē ha kiʻi talavou ʻo nofo ʻi he hala ʻo e maʻá? ʻAki ʻa e moʻui ʻo fakatatau ki hoʻo folofolá."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi ha māmani ʻoku fonu ʻi he ngaahi hala veiveiua mo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku foaki mai ʻe he ʻEikí ha founga faingofua mo fakaʻofoʻofa. Ko e fakauku ho lotó ki Hono Folofolá ko e founga haohaoa mo fakapapauʻi ia ke maluʻi ho maʻá mo e melinó.
"Ko e ngaahi fekau ko ʻeni ʻoku ou foaki atu kiate kimoutolu he ʻahó ni ke ʻi homou lotó. Fakamafola kinautolu ki hoʻomou fānaú. Talanoaʻi kinautolu ʻi hoʻomou nofo ʻi ʻapí pea ʻi hoʻomou lue ʻi he halá, ʻi hoʻomou tokoto hifo pea ʻi hoʻomou tuʻu hake."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke lalanga fakanatula ʻetau tuí ki he ngaahi tuʻunga faingofua ʻo e moʻui fakaʻaho ʻo hotau fāmilí. ʻAki ʻa e talanoa maʻu pē ki Hono leleí, ʻoku tau fakapapauʻi ai ʻoku hoko atu ha tofiʻa ʻo e ʻofa ki heʻetau fānau mahuʻingá.
"Falala ki he ʻEikí ʻaki ho loto kotoa pea ʻoua naʻa falala ki hoʻo mahino pē ʻaʻau; ʻi ho ngaahi hala kotoa pē ke ke fakavaivai kiate ia, pea te ne fakatonutonu ho ngaahi halá."
Kaumeʻa, ʻi hoʻo veiveiua ki ho kahaʻú, ko ʻeni ho palōmesi fakavaʻe. Tuku kakato ho ngaahi palaní ki he ʻEikí, pea ʻokú Ne fakapapauʻi ʻofa ke fakatonutonu ho halá pea tataki ho sitepu kotoa pē.
"ʻE fānau, mou talangofua ki hoʻomou mātuʻá ʻi he meʻa kotoa pē, he ko e meʻá ni ʻokú ne fakafiefiaʻi ʻa e ʻEikí."
ʻE kiʻi talavou ʻofaʻanga, ko e fakaʻapaʻapa mo e talangofua ki hoʻo mātuʻá ʻoku lahi ange ia ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni fakafāmili. Ko ha founga fakaʻofoʻofa mo hangatonu ia ke ʻomi ha fiefia loloto mo ha fakafiefia ki he loto ʻo hoʻo Tamai Hēvaní.
"Hola mei he ngaahi holi kovi ʻo e toʻutupú pea tuli ki he māʻoniʻoní, tuí, ʻofá mo e melinó, fakataha mo kinautolu ʻoku ui ki he ʻEikí mei ha loto maʻa."
ʻE ʻofaʻanga, kuo ui koe ki ha tui mālohi mo ngāue: hola mei he ʻahiʻahí, pea lele faivelenga ki he lelei ʻo e ʻOtuá. Fakatuʻu koe ʻi he ngaahi kaumeʻa ʻe tuli loto-fiefia ki he māʻoniʻoní mo e melinó ʻi ho tafaʻakí.
"Vakai ke ʻoua naʻa mou manukiʻi ha taha ʻo e fanga kiʻi siʻi ko ʻeni. He ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu ko honau ʻāngelo ʻi he langí ʻoku nau mamata maʻu pē ki he mata ʻo ʻeku Tamai ʻi he langí."
Kaumeʻa, ʻoua naʻa fakasiʻisiʻi ʻa e mahuʻinga ʻoku tuku ʻe he ʻOtuá ki ha kiʻi tamasiʻi. ʻOku nau mahuʻinga lahi ʻaupito kiate Ia ko ia ʻokú Ne vaheʻi Hono ngaahi ʻāngelo tonu ke nau leʻohi maʻu pē kinautolu ʻi Hono ʻao fakalangi.
"Fakaʻuli hoʻomou fānaú, pea te nau ʻomi kiate kimoutolu ʻa e melinó; te nau ʻomi kiate kimoutolu ʻa e ngaahi fiefia ʻoku mou holi ki aí."
ʻE ngaahi mātuʻa ʻofaʻanga, neongo ʻe faingataʻa ʻa e tataki mo e fakatonutonu ʻo ha kiʻi tamasiʻi ʻi he taimi ko iá, ko ha ngāue loloto ia ʻo e ʻofa. ʻOku palōmesi ʻa e ʻOtuá ko e fakaʻuli tuʻu maʻu mo anga-malū ʻe aʻu ki ha ʻapi melino mo ha kiʻi tamasiʻi moʻui lelei.
"Fanongo, ʻe hoku foha, ki he akonaki ʻa hoʻo tamaí pea ʻoua naʻa liʻaki ʻa e akonaki ʻa hoʻo faʻeé."
ʻE toʻutupu ʻofaʻanga, ko e poto ʻo hoʻo mātuʻá ko ha meʻaʻofa taʻehanotatau ia kuo faʻu ke maluʻi koe. Fakafeʻiloaki honau tataki ʻofa ʻikai ko ha fakangatangata, ka ko e akonaki mahuʻinga mo fakaʻofoʻofa ʻoku ke fiemaʻu ki ha moʻui lavameʻa.
"ʻOku lelei ki ha tangata ke ne fua ʻa e ʻioké ʻi heʻene kei talavou."
Kaumeʻa, neongo ʻe hā ngali mamafa ʻa e toʻo fatongia mo e fakaʻuli ʻi he kamataʻanga ʻo e moʻuí ʻi he ngaahi taimi, ko ha tāpuaki fufū ia. Ko e ako ke kātakiʻi ʻa e faingataʻá he taimí ni ʻokú ne faʻu fakaʻofoʻofa ho ʻulungāangá ki he kahaʻu fakaʻofoʻofa kuo palani ʻe he ʻOtuá.
"ʻIkai kuo u fekauʻi koe? Ke ke mālohi mo loto-toʻa. ʻOua naʻa ke manavahē; ʻoua naʻa ke loto-foʻi, he ko Sihova ko ho ʻOtuá ʻe ʻiate koe ʻi ha feituʻu pē ʻe ke ʻalu ki ai."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi liliu fakamanavahē pe ngaahi kahaʻu taʻeʻiloa, puke mālohi ki he palōmesi mālohi ko ʻení. Ko hoʻo Tamai Hēvaní ʻoku ʻiate koe maʻu pē, ʻo ne fakamafaiʻi ho loto kei siʻí ke ikunaʻi ʻa e manavahē kotoa pē ʻaki ha loto-toʻa taʻe-ngāue.
"Ki muʻa pea u fakatupu koe ʻi he manavá naʻá ku ʻiloʻi koe, ki muʻa pea ke fāʻeleʻi naʻá ku vaheʻi koe; naʻá ku fakanofo koe ko ha palōfita ki he ngaahi puleʻangá."
ʻE ʻofaʻanga, naʻe ʻi ai ha taumuʻa fakaofo mo ha ui ki hoʻo moʻuí fuoloa ki muʻa pea ke toki mānava ʻuluaki. Mālōlō ʻi he fakapapau fakaʻofoʻofa ko hoʻo nofo aí ʻoku ʻi ai hono mahuʻinga fakalangi loloto ki he Tokotaha-Fakatupú.
"He ʻoku ou ʻilo ʻa e ngaahi palani ʻoku ou maʻu kiate kimoutolu,” ko e folofola ia ʻa e ʻEikí, “ngaahi palani ke fakalakalakaʻi kimoutolu pea ʻikai ke fakakoviʻi kimoutolu, ngaahi palani ke foaki kiate kimoutolu ʻa e ʻamanaki lelei mo ha kahaʻu."
Kaumeʻa, ʻi ha taimi pē ʻoku ke sio hohaʻa ai ki ʻapongipongi, tuku ke fakalongolongoʻi ʻe he palōmesi fakafiemālie ko ʻení ho lotó. Ko e ngaahi taumuʻa ʻo e ʻOtuá ki hoʻo moʻuí ʻoku lelei kakato, ʻo fonu ʻi he ʻamanaki lelei ngingila mo ha kahaʻu fakaʻofoʻofa, mo ha taumuʻa.
Foki ʻa Kalaisi mo e Ikuna Fakaʻosi ▼
"‘Tangata Kāleli,’ naʻa nau pehē, ‘ko e hā ʻoku mou tuʻu ai ʻo sio ki he langí? Ko e Sīsū tatau pē ko ʻení, ʻa ia kuo toʻo meiate kimoutolu ki he langí, ʻe toe haʻu ʻi he founga tatau pē ʻoku mou mamata ai ki heʻene ʻalu ki he langí.’"
ʻE ʻofaʻanga, hangē pē ko e mamata ʻa e kau ākongá ki he hāʻele hake ʻa hotau ʻEikí, ʻoku tau vahevahe ʻa e palōmesi fakaʻofoʻofa ʻe toe foki mai moʻoni mo hā mai Ia. Tuku ke taula ʻe he moʻoni ko ʻení ho laumālié ʻi he ʻamanaki lelei ki he ʻaho te ke mamata ai ki Hono fofongá.
"He ko e ʻEikí tonu ʻe hifo mei he langí, ʻaki ha fekau leʻo lahi, ʻaki ʻa e leʻo ʻo e ʻāngelo lahi mo e leʻo ʻo e puha ʻo e ʻOtuá, pea ko e kau mate ʻi he Kalaisí ʻe tuʻu hake ʻuluaki."
Kaumeʻa, maʻu ha fakafiemālie loloto ʻi he ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko e mate ʻa e ngataʻanga ia kiate kinautolu ʻoku tau ʻofa ki ai ʻi he Kalaisí. Ko Hono foki maí ko ha meʻa fakaʻofoʻofa, taʻehanotatau ʻe fafangu fakaofo mo fokotuʻu hake ʻa e kau mate faivelengá ki he moʻui taʻengata.
"Hili ia, ko kitautolu ʻoku kei moʻui mo toe aí ʻe toʻo hake fakataha mo kinautolu ʻi he ngaahi ʻaó ke fakafetaulaki ki he ʻEikí ʻi he ʻatā. Pea te tau pehē ai pē mo e ʻEikí ʻo taʻengata."
ʻE ʻofaʻanga, ko e fiefia fakaʻosi ʻo ʻetau tuí ko e fakataha fakaʻofoʻofa ko ʻeni mo hotau Fakamoʻuí. Kuo palōmesi mai kiate kitautolu ha taʻengata ʻo e feohi fiefia mo taʻe-motu ʻi he ʻao tonu ʻo e ʻEiki ʻoku tau lotu ki aí.
"Pea ʻe toki hā mai ʻa e fakaʻilonga ʻo e Foha ʻo e Tangatá ʻi he langí. Pea ʻe toki tangi ʻa e kakai kotoa ʻo e māmaní ʻi heʻenau mamata ki he Foha ʻo e Tangatá ʻoku haʻu ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí, ʻaki ʻa e mālohi mo e nāunau lahi."
ʻE ʻofaʻanga, ko e foki mai ʻa Kalaisí ʻe ʻikai ko ha meʻa fufū, ka ko ha meʻa ʻe fakamoʻoniʻi fakaemāmani lahi ʻo e fakaʻofoʻofa lahi. Ko e ʻaho ia ʻe toki ʻiloʻi ai ʻe he loto kotoa Hono mālohi kakato mo e nāunau ngingila.
"Ko ia ke mou leʻo, he ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻa e ʻaho ʻe haʻu ai hoʻomou ʻEikí."
Kaumeʻa, koeʻuhi ko e taimi totonu ʻo e foki mai ʻa hotau ʻEikí ko ha meʻa fakalilolilo, ʻokú Ne fakaafeʻi ʻofa mai kitautolu ki ha tuʻunga ʻo e mateuteu tuʻu maʻu mo fiefia. Tau moʻui faivelenga ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo tatali fiefia ki Hono hāʻele mai fakaʻofoʻofá.
"Ko ia ke mou mateuteu foki, he ʻe haʻu ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻi ha houa ʻoku ʻikai te mou ʻamanaki ki ai."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku fakatokangaʻi kitautolu ʻe Sīsū ki he mohe fakalaumālié koeʻuhi ʻokú Ne finangalo ke ʻiloʻi kitautolu ʻoku tau ʻā mo fiefia. Ke nofo maʻu pē ʻetau ngaahi lotó ʻoku mateuteu, koeʻuhi ko Hono foki mai fakafokifā ko ha momeniti ia ʻo e ofo maʻa mo fakaʻofoʻofa kae ʻikai ko e fakatomalá.
"‘Vakai, ʻokú ne haʻu mo e ngaahi ʻaó,’ pea ‘ʻe mamata kotoa pē ʻa e mata kotoa pē kiate ia, naʻa mo kinautolu naʻa nau hokaʻi ia’; pea ko e kakai kotoa pē ʻi he māmaní ‘te nau tangi koeʻuhi ko ia.’ Pea ʻe pehē pē! ʻĒmeni."
ʻE ʻofaʻanga, ko e vīsone fakaʻofoʻofa ʻo Sioné ʻokú ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe foki mai ʻa Sīsū ke mamata ki ai ʻa e māmani kotoa. Ko ha fakahā fakaemāmani lahi, taʻehanotatau ʻe tohoakiʻi ai ʻa e laumālie kotoa pē ke fakaʻilo Hono pule lahi taha.
"Naʻá ku sio ki he langí ʻoku tuʻu avanoa pea ʻi hoku ʻaó naʻe ʻi ai ha hoosi hinehina, ko hono tangata heka ʻoku ui ko e Faivelenga mo e Moʻoni. ʻAki ʻa e fakamaau ʻokú ne fakamaau pea fai ha tau."
Kaumeʻa, ʻi he foki mai ʻa Sīsuú, ʻokú Ne haʻu ko hotau Tuʻi ikuná, ʻo Faivelenga kakato mo Moʻoni haohaoa. Te Ne ikunaʻi fakaʻaufuli ʻa e kovi kotoa pē pea fokotuʻu Hono fakamaau fakaʻofoʻofa mo māʻoniʻoní ʻo taʻengata.
"ʻI hono kofú pea ʻi hono ʻūtangá ʻoku ʻi ai ʻa e hingoa ko ʻeni kuo tohi: TUʻI ʻO E NGAAHI TUʻI MO E ʻEIKI ʻO E NGAAHI ʻEIKI."
ʻE ʻofaʻanga, tuku ke fakafonu ʻe he hingoa fakaʻofoʻofa ko ʻení ho lotó ʻaki ʻa e manavahē mo e malu. Ko e ikuna fakaʻosi ʻo Kalaisí ʻokú ne fakapapauʻi taʻengata ko Ia ʻa e Pule Mafimafi ki he ngaahi mālohi fakaloukuá mo fakalaumālie kotoa pē.
"Pea naʻá ku fanongo ki ha leʻo lahi mei he taloní ʻoku pehē, ‘Vakai! Ko e nofoʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí he taimí ni, pea te ne nofo mo kinautolu. Te nau hoko ko hono kakaí, pea ko e ʻOtuá tonu ʻe ʻiate kinautolu pea hoko ko honau ʻOtua.’"
ʻE ʻofaʻanga, ko ʻeni ʻa e taumuʻa fakaofo ʻo e fakamoʻui kotoa pē: kuo toʻo kakato ʻa e vā mamaʻo ʻi he vahaʻa ʻo e langí mo e māmaní. Fakakaukauloto ki he fiefia ʻo e ʻOtuá ʻoku nofo ofi mo kitautolu, ʻo fiefia ʻi he feohi haohaoa, taʻe-fakafaingataʻaʻia ʻo taʻengata!
"‘Te ne holoholoʻi ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá. ʻE ʻikai toe ʻi ai ha mate’ pe tangi pe tangi pe mamahi, he kuo mole atu ʻa e tuʻunga motuʻa ʻo e ngaahi meʻá."
Kaumeʻa, ko ha palōmesi anga-malū mo ʻofa moʻoni ki hotau ngaahi loto vaivai. Ko e ʻEikí tonu ʻe holoholoʻi anga-malū ʻa e loʻimata kotoa pē, ʻo ne fakahū mai ha taʻengata ʻo e kakato haohaoa, ʻa ia ʻe ʻikai toe ʻi ai ai ʻa e mamahi mo e loto-mamahi.
"Vakai, ʻoku ou haʻu vave! Ko ʻeku pale ʻoku ʻiate au, pea te u foaki ki he tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki he meʻa kuo nau faí."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku mamata ʻa e ʻEikí ki he ngāue faivelenga kotoa pē mo e loʻimata kotoa pē kuo ke lilingi ʻi Hono hingoá. Ke ke loto-toʻa, he ʻokú Ne palōmesi ke foki mai mo e ngaahi pale fakaʻofoʻofa ke totongi ʻofaʻi hoʻo kātaki tuʻu maʻú.
"Ko ia ʻoku ne fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni ʻokú ne pehē, ‘ʻIo, ʻoku ou haʻu vave.’ ʻĒmeni. Haʻu, ʻEiki Sīsū."
ʻE ʻofaʻanga, ko e Tohitapu kakato ʻokú ne fakaʻosi ʻi he palōmesi fakaʻofoʻofa mo fakavavevave ko ʻeni ʻo e foki mai vave ʻa Kalaisí. Ke hōloa maʻu pē ʻetau ngaahi lotó ʻa e tangi fiefia mo ʻofa ʻa e siasi ʻuluakí: "Haʻu, ʻEiki Sīsū!"
"Pea ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá, ʻi heʻene tuku atu ʻa e puleʻangá ki he ʻOtua ko e Tamaí hili ʻene fakaʻauha ʻa e pule, mafai mo e mālohi kotoa pē."
Kaumeʻa, ke ke loto-toʻa ʻi he ʻiloʻi ko e ikuna ʻo Kalaisí ʻoku kakato mo fakakatoa. Te Ne fakaʻauha fakaʻaufuli ʻa e mālohi fakafepaki kotoa pē ʻo e fakapoʻulí ki muʻa pea toki ʻoatu ha puleʻanga kuo fakafoki haohaoa ki he Tamaí.
"Fanongo, ʻoku ou tala atu ha meʻa fakalilolilo: ʻE ʻikai te tau mohe kotoa, ka te tau liliu kotoa— ʻi ha fakaʻafu, ʻi he kemo ʻo ha mata, ʻi he puha fakaʻosí. He ʻe tangi ʻa e puha, ʻe fokotuʻu hake ʻa e kau mate ʻoku ʻikai ke fakaʻauha, pea te tau liliu."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi he tangi ʻo e puha fakaʻosi ko iá, te tau aʻusia ha liliu fakafokifā, fakaofo. Ko hotau ngaahi sino vaivai, mate ʻe fakaleleiʻi fakaʻofoʻofa ki he ngaahi ipu taʻe-mate, taʻe-fakaʻauha kuo langa ki he taʻengata.
"Pea ka kuo fakakofu ʻaki ʻa e taʻefaʻaʻauha ʻa e meʻa ʻoku ʻauha, pea fakakofu ʻaki ʻa e moʻui taʻengata ʻa e meʻa ʻoku mate, pea toki hoko ʻa e lea kuo tohi, ‘Kuo folo hifo ʻa e mate ʻi he ikuna.’"
ʻOfaʻanga, ko e toetuʻú ʻoku ne fakapapauʻi ʻa e ikuna kakato ʻo e manavahē lahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e maté tonu ʻe fakaʻauha mo fakangata kakato ia ʻe he ikuna maʻongoʻonga mo taʻetāofia ʻo Kalaisí!
"Ka ko e fakafetaʻi ki he ʻOtuá! ʻOkú ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e ikuná ʻi heʻetau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí."
Kaumeʻa, tuku ke pupū hake ho lotó ʻi he fakamālō fiefia he ʻahó ni! Ko hoʻo ikuna ki he angahalá mo e fonualotó ʻoku ʻikai ko ha meʻa ke ke maʻu; ko ha meʻaʻofa lahi ia kuo fakapapauʻi kakato ʻe he ikuna ʻo hotau ʻEiki ko Sīsuú.
"Ka ko hotau nofo-fonuá ʻoku ʻi he langí. Pea ʻoku tau tatali fiefia ki ha Fakamoʻui mei ai, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,"
ʻOfaʻanga, manatuʻi ʻoku ʻikai ko e māmani ko ʻení ho ʻapi fakaʻosí; ko ho nofo-fonua moʻoní ʻoku ʻi he langí. Moʻui ʻi he ʻaho kotoa pē mo e fiefia, ʻamanaki lelei ki he hoko mai ʻa ho Fakamoʻui fakaofo ke ʻave koe ki ai.
"lolotonga ʻoku tau tatali ki he ʻamanaki lelei kuo tāpuakiʻí—ko e hāʻele mai ʻo e nāunau ʻo hotau ʻOtua lahi mo e Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí,"
ʻOfaʻanga, ko e tatali ki he Hāʻele Mai Hono Uá ko e "ʻamanaki lelei kuo tāpuakiʻí" ʻoku ne fakamaʻu fakaʻofoʻofa hotau laumālié. Tuku ke fakafonu ʻe he ʻamanaki maʻongoʻonga ko ʻení hoʻo moʻui he taimí ni ʻaki ʻa e mālohi, fakaʻaiʻai, mo e fiefia lahi.
"Ka ko e ʻaho ʻo e ʻEikí ʻe hoko mai ia ʻo hangē ko ha kaihaʻa. ʻE mole atu ʻa e ngaahi langí ʻi he tangi lahi; ʻe fakaʻauha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he afi, pea ʻe fakahāhā ʻa e māmaní mo e meʻa kotoa pē kuo faí."
Kaumeʻa, lolotonga ko e fakamaau fakafokifā mo fakamaʻa ko ʻení ko ha moʻoni fakamāfana, ʻoku ne fakamanatu mai ke ʻoua te tau pīkitai ki he ngaahi meʻa fakataimi ʻo e māmani ko ʻení. Tuku ke ne ueʻi ho lotó ke moʻui māʻoniʻoni pea tatali fiefia ki he fakatupu foʻou haohaoa ʻokú Ne ʻomi.
Fakamoʻui mo e Fakahaofi ▼
"Naʻá ne pehē: ‘Ko Sihova ko hoku makatuʻú, ko hoku kolotau mo hoku fakamoʻuí; ko hoku ʻOtua ko hoku makatuʻú, ʻa ia ʻoku ou hola ki ai, ko hoku pā mo e nifo ʻo hoku fakamoʻuí. Ko hoku kolotau mālohi, ko hoku hūfangaʻanga mo hoku fakamoʻui—mei he kakai fakamālohí ʻokú ke fakamoʻui au.’"
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻoku tō ai ʻa e ngaahi matangi ʻo e moʻuí, manatuʻi ko e ʻOtuá ko ho makatuʻu taʻeueʻia mo e hūfangaʻanga malu. Te ke lava ʻo maʻu ʻa e malu moʻoni mo tuʻuloá ʻaki pē hoʻo lele ki he nima mālohi ʻo hoʻo Tamai Hēvaní.
"Ko koe ko hoku feituʻu fakafufú; te ke maluʻi au mei he faingataʻá pea te ke ʻākoloʻi au ʻaki ʻa e ngaahi hiva ʻo e fakamoʻuí."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* Kaumeʻa, ʻoku fakaʻofoʻofa moʻoni ʻa e ʻikai ngata pē ʻi he maluʻi koe ʻe he ʻOtuá mei he kovi, ka ʻokú Ne fetongi hoʻo manavahē ʻaki ʻa e ngaahi hiva fiefia! Ko ʻEne fakamoʻuí ʻoku kakato ʻaupito ʻo aʻu ki heʻene ʻākoloʻi moʻoni koe ʻaki ʻa e ngaahi hiva melie ʻo ʻEne ʻi aí.
"ʻOku tangi ʻa e māʻoniʻoní, pea ʻoku fanongo kiate kinautolu ʻa Sihova; ʻokú ne fakamoʻui kinautolu mei heʻenau ngaahi faingataʻa kotoa pē."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, ko hoʻo Tamai ʻofaʻangá ʻoku tokanga lahi ki he loʻimata kotoa pē mo e kole kotoa pē. Fakafiemālie ʻi he palōmesi ʻoku ʻikai ha tangi ki ha tokoni ʻe hao mei heʻene tokangá, pea te Ne hū atu ʻo fakamoʻui koe.
"Pea ui mai kiate au ʻi he ʻaho ʻo e faingataʻá; te u fakamoʻui koe, pea te ke fakaʻapaʻapaʻi au."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, ʻoku fakaafeʻi fiefia koe ʻe he ʻOtuá ke ke ʻomi ho ngaahi faingataʻa lahi taha kiate Ia. ʻI heʻene fakamoʻui ʻofa koe mei ho ngaahi faingataʻá, ʻe pupū hake ho lotó ʻaki ʻa e fakamālō fakaʻofoʻofa mo e fakaʻapaʻapa ki heʻene leleí.
"ʻOua te ke manavahē kiate kinautolu, he ʻoku ou ʻiate koe pea te u fakamoʻui koe," ko e folofola ia ʻa Sihová."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* Kaumeʻa, ʻi he taimi ʻoku ui ai koe ʻe he ʻEikí ki ha hala faingataʻa, ʻoku ʻikai te Ne ʻamanaki ke ke ʻalu tokotaha ai. Ko ʻEne ʻi ai maʻu pē, ʻofaʻangá ko hoʻo fakapapau kakato ia ʻo e fakamoʻui mei ha fili pē.
"Te u fakamoʻui au ʻe he ʻEikí mei he ʻohofi kovi kotoa pē pea te ne ʻomi au ʻo malu ki hono puleʻanga fakalangi. Kiate ia ʻa e nāunau ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻĒmeni."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, neongo ʻoku kehe ʻa e fakamoʻui fakalelé mei he meʻa naʻa tau ʻamanaki ki ai, ko hotau fakamoʻui fakalaumālie fakaʻosí ʻoku maluʻi haohaoa. Te ke ʻave malu mo ʻofaʻi koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ʻo aʻu ki hono puleʻanga taʻengatá.
"Kapau ʻoku pehē, pea ʻoku ʻilo ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke fakamoʻui ai ʻa e kau anga-fakaʻotuá mei he ngaahi ʻahiʻahí pea ke tauhi ʻa e kau taʻemāʻoniʻoní ki he tautea ʻi he ʻaho ʻo e fakamaauʻangá."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, ko e poto ʻo e ʻOtuá ʻoku haohaoa, pea ʻokú Ne maʻu ha palani fakaʻofoʻofa ki hoʻo fakamoʻuí. Te ke lava ʻo falala kakato ki heʻene taimí mo ʻEne ngaahi founga anga-malú ke fakamoʻui koe mei ha faingataʻa pē ʻokú ke fehangahangai mo ia he taimí ni.
"Mei he ʻEikí ʻoku haʻu ai ʻa e fakamoʻuí. Ke ʻi ho kakaí ʻa hoʻo tāpuakí."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* Kaumeʻa, ko e fakamoʻui moʻoní ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi heʻetau ngaahi feinga fakaʻauha, ka ʻi he nima mālohi pē ʻo hotau ʻOtua Hau. Tuku ke tau falala fiefia kiate Ia, ʻo lotu ki heʻene ʻofa mo e fakamoʻui hokohoko ke ne ʻufiʻufi hotau moʻuí.
"Naʻe tali ʻe Mōsese ki he kakaí, ‘ʻOua te mou manavahē. Tuʻu maʻu pea te mou sio ki he fakamoʻui ʻe ʻomi ʻe Sihova kiate kimoutolu he ʻahó ni...’"
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai koe ʻoku fakafepakiʻi ki ha holisi, ʻoku faʻa kole atu ʻe he ʻEikí ke ke tuku pē ʻa e manavahē pea tuʻu maʻu. Tatali ʻi he tui, pea sio ki he founga ʻoku hā mai ai ʻEne fakamoʻui fakaofo mo taʻehanoté ʻi ho matá.
"Pea ko ia kotoa pē ʻe ui ki he huafa ʻo Sihová ʻe fakamoʻui; he ʻi he Moʻunga Saioné pea ʻi Selūsalemá ʻe ʻi ai ʻa e fakamoʻui, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihová, ʻo aʻu ki he kau hao moʻuí ʻa ia ʻoku ui ʻe Sihová."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, ko e palōmesi loloto ko ʻení ʻoku ne fakalahi ʻa e mālohi fakamoʻui ʻo e ʻOtuá ki ha taha pē ʻoku ui fakaʻatuʻi kiate Ia. Ko ʻEne ʻofá ʻoku fakaʻofoʻofa hono lava ke maʻu, ʻo fakapapauʻi ʻa e fakamoʻui ki he loto moʻoni kotoa pē ʻoku kumi.
"ʻE faingataʻaʻia lahi ʻa e tangata māʻoniʻoní, ka ʻoku fakamoʻui ia ʻe Sihova mei he ngaahi meʻa kotoa pē."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* Kaumeʻa, ko e ʻalu mo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻe ʻikai te tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa, ka ʻoku ne fakapapauʻi ʻe ʻikai te tau fehangahangai tokotaha mo ia. Ko ho ngaahi ʻahiʻahí ʻoku fakataimi pē, koeʻuhí ʻoku palōmesi ʻe he ʻOtuá ha fakamoʻui fakaʻosi mo ikuna mei he taha kotoa pē.
"Naʻá ku tatali faʻa kātaki ki he ʻEikí; naʻá ne tafoki mai kiate au ʻo fanongo ki heʻeku tangí. Naʻá ne hiki hake au mei he luo fakalilifú, mei he palapala mo e tokelau; naʻá ne fokotuʻu hoku vaʻé ki ha makatuʻu pea foaki mai kiate au ha feituʻu maʻu ke tuʻu ai."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, neongo ko e tatali ki he ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ai ʻa e kātaki, ko ʻEne fakamoʻuí ʻoku taau maʻu pē. ʻOkú Ne aʻu ʻofa ki he ngaahi luo palapala ʻo hotau loto-mamahí, ʻo hiki hake kitautolu mei ai pea fokotuʻu hotau vaʻé ki ha kelekele maʻu mo taʻeueʻia.
"Ko e moʻoni te ne fakamoʻui koe mei he tauhele ʻa e tangata-manuá pea mei he mahaki fakaʻauha."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, fakafiemālie ʻi he ʻiloʻi ʻoku maluʻi mālohi koe ʻe he ʻOtuá mei he ngaahi tauhele fufū ʻoku ʻikai te ke lava ʻo sio ki ai. Te tau lava ʻo mālōlō melino, ʻo falala ko ʻEne mata leʻo ʻoku maluʻi maʻu pē kitautolu mei he ngaahi palani kākā ʻa e filí.
"'Koeʻuhí ʻokú ne ʻofa kiate au,' ko e folofola ia ʻa Sihová, 'te u fakamoʻui ia; te u maluʻi ia, he ʻokú ne ʻiloʻi hoku huafá. Te ne ui mai kiate au, pea te u tali ia; te u ʻiate ia ʻi he faingataʻá, te u fakamoʻui ia pea te u fakaʻapaʻapaʻi ia.'"
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* Kaumeʻa, ko hoʻo loto-toʻoaki ki he ʻEikí ʻoku ne fakaafeʻi fakaʻofoʻofa ʻEne maluʻi ki hoʻo moʻuí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene palōmesi ke fakamoʻui koe ʻi hoʻo faingataʻá, ka ʻokú Ne fiefia ʻi he fakaʻapaʻapaʻi ʻo e falala melie ʻokú ke tuku kiate Ia.
"ʻI hoʻo fou ʻi he ngaahi vaí, te u ʻiate koe; pea ʻi hoʻo fou ʻi he ngaahi vaitafé, ʻe ʻikai te nau tafia koe. ʻI hoʻo ʻalu ʻi he afí, ʻe ʻikai te ke vela; ʻe ʻikai te ke tutu ʻe he ngaahi ulo afí."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, ʻe ʻikai nai te ke taʻofi koe ʻe he ʻOtuá mei he ngaahi vai pe afi, ka ʻokú Ne palōmesi ke ʻi ai pē ʻi he lotolotonga ʻo ia mo koe. Ko ʻEne mālohi fakaofo mo fakatuʻuloá ko hoʻo fakamoʻui fakaʻosi ia, ʻo fakapapauʻi ʻe ʻikai ha meʻa ʻe fakaʻauha koe.
"Kapau ʻoku lī kimautolu ki he fōnise vela lahi, ko e ʻOtua ʻoku mau tauhi ʻokú Ne lava ʻo fakamoʻui kimautolu mei ai, pea te Ne fakamoʻui kimautolu mei he nima ʻo Hoʻo ʻAfió."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, ko e tui moʻoní ʻoku ne fakahā fakamālohi ʻa e malava ʻo e ʻOtuá ke fakamoʻui, neongo ʻoku fehangahangai mo e ngaahi ulo afi mālohi taha. Ke fakafonu ho lotó ʻaki ʻa e loto-toʻoaki maʻu pē ko ʻení, ʻo falala kakato ki he ʻOtuá ʻi he ola ʻo hoʻo moʻuí.
"ʻOkú Ne fakamoʻui pea ʻokú Ne fakahaofi; ʻokú Ne fakahoko ʻa e ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻi he langí pea ʻi he māmaní. Kuó Ne fakamoʻui ʻa Tāniela mei he mālohi ʻo e fanga laioné."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* Kaumeʻa, ko e fakamoʻui fakaofo ʻa e ʻOtuá ʻoku faʻa hoko ko ha fakamoʻoni fakaofo ki he māmani ʻo ʻEne mālohi lahi mo ʻofa. Tuku ke ne fakamanatu atu ʻoku ʻikai ha tuʻunga ʻe taha ʻe lava ke taʻofi ʻe hoʻo Tamai Hēvaní.
"Pea ʻoua naʻá ke taki kimautolu ki he ʻahiʻahí, ka ke fakamoʻui kimautolu mei he kovi."
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau fai ʻa e kole fakaʻofoʻofa ko ʻení ki he fakamoʻui fakalaumālie ko ha konga fakaʻaho ʻo hotau moʻuí. Falala fakaʻatuʻi ki he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho kotoa pē ke tataki malu ho lotó ke mamaʻo mei he ngaahi tauhele ʻa e filí.
"ʻa ia naʻá ne foaki ia ki heʻetau ngaahi angahalá ke fakamoʻui kitautolu mei he kuonga kovi ko ʻení, ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo hotau ʻOtua mo e Tamaí,"
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* ʻOfaʻanga, ʻoua naʻa ngalo ʻiate koe ko e feilaulau ʻa Sīsū ʻi he kolosí ko e ngāue fakamoʻui fakaʻosi mo ʻofaʻanga ia ki ho laumālié. Kuó Ne fakamoʻui ikuna koe mei he ngaahi founga fakaʻauha ʻo e māmani ko ʻení ʻo fakatatau ki he palani fakaʻofoʻofa ʻa e ʻOtuá.
"He kuó Ne fakamoʻui kitautolu mei he puleʻanga ʻo e fakapoʻulí pea ʻomi kitautolu ki he puleʻanga ʻo e ʻAlo ʻokú Ne ʻofa aí,"
*Fakamatala/Fakamatalaʻi:* Kaumeʻa, ko hoʻo fakamoʻuí ko ha liliu kakato mo nāunauʻia ʻo e nofo-fonua! Kuó ke fakamoʻui mei he pule fakamālohi ʻo e fakapoʻulí pea fakaafeʻi ʻofaʻi ki he puleʻanga ngingila, fonu ʻofa ʻo Kalaisí.
Moʻui Taʻengata mo e Fakamoʻui ▼
"He naʻe ʻofa lahi pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, ko ia naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻoku tui kiate iá ʻe ʻikai ke ʻauha ka ke maʻu ʻa e moʻui taʻengata."
ʻOfaʻanga, ʻoua naʻa teitei veiveiua ki he ʻofa lahi, feilaulauʻi ʻoku maʻu ʻe hoʻo Tamai Hēvaní kiate koe. Kuó ke maʻu ʻa e meʻaʻofa fakaʻofoʻofa ʻo e fakamoʻuí; tui pē ki hono ʻAló pea fakafiemālie ʻi he palōmesi ʻo e moʻui taʻengatá.
"He ko e vahenga ʻo e angahalá ko e mate, ka ko e meʻaʻofa taʻetotongi ʻa e ʻOtuá ko e moʻui taʻengata ʻia Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEikí."
Kaumeʻa, neongo ʻoku ʻomi ʻe heʻetau ngaahi fehālaakí ha totongi mamafa, ʻoku hū mai ʻa e ʻOtuá ʻaki ha fakamoʻui fakaofo. Tali ʻEne meʻaʻofa taʻetotongi, taʻemaʻu ʻo e fakamoʻuí he ʻahó ni, pea tuku ke toe tohi ʻe Sīsū hoʻo talanoá ʻaki ʻa e moʻui taʻengata.
"ʻOku ou foaki kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengata, pea ʻe ʻikai te nau ʻauha ʻo taʻengata; ʻe ʻikai ha taha ʻe lava ʻo toʻo kinautolu mei hoku nimá."
ʻOfaʻanga, maʻu ha fakafiemālie loloto ʻi he ʻiloʻi ʻoku tuʻu ho malu taʻengatá ʻi he nima ʻo e Māfimafí. ʻI hoʻo hoko ko ʻEne, ʻe ʻikai ha meʻa pe ha taha ʻe lava ʻo toʻo koe mei he malu ʻo ʻEne nima ʻofá.
"Pea ko ʻeni ʻa e fakamoʻoní: Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengata, pea ko e moʻui ko ʻení ʻoku ʻi hono ʻAló. Ko ia ʻoku maʻu ʻa e ʻAló ʻokú ne maʻu ʻa e moʻuí; ko ia ʻoku ʻikai maʻu ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai maʻu ʻa e moʻuí."
ʻOfaʻanga, ko e moʻui taʻengatá ʻoku ʻikai ko ha totongi mamaʻo, ka ko ha vā fetuʻutaki he taimí ni mo Sīsū Kalaisi. Pīkitai mālohi ki he ʻAló, he ʻiate Ia, ʻokú ke maʻu ai ʻa e moʻui moʻoni, taʻengata.
"Kapau te ke fakahā ʻaki ho ngutú, ‘Ko Sīsū ko e ʻEiki,’ pea tui ʻi ho lotó kuo fokotuʻu hake ia ʻe he ʻOtuá mei he maté, te ke fakamoʻui. He ko e lotó ʻokú ke tui ai pea fakatonuhiaʻi, pea ko e ngutú ʻokú ke fakahā ai hoʻo tuí pea fakamoʻui."
Kaumeʻa, ko e hū ki he fakamoʻuí ʻoku faingofua pē ia ʻo hangē ko ha loto avanoa mo ha lea kuo leaʻaki. Tui ki heʻene toetuʻu fakaofo, fakahā ia ko ho ʻEiki, pea hū tauʻatāina ki heʻene ʻofa fakamoʻuí.
"He ko e ʻofa kuo fakamoʻui ai kimoutolu, ʻi he tui—pea ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻeni meiate kimoutolu, ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá—ʻikai ʻi he ngaahi ngāue, koeʻuhí ke ʻoua naʻa pōlepole ha taha."
Fānau ʻofaʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke feinga pe ngāue ʻo aʻu ki he fakaʻauha ke maʻu ʻEne ʻofa. Ko e fakamoʻuí ko ha meʻaʻofa maʻa, fakaʻofoʻofa ʻo ʻEne ʻofa; fakaava pē ho nimá pea tali ia ʻi he tui.
"Naʻe tali ʻe Sīsū, ‘Ko au ʻa e hala mo e moʻoni mo e moʻui. ʻE ʻikai ha taha ʻe haʻu ki he Tamaí ka ʻi heʻeku foua.’"
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻoku tuku ai koe ʻe he ngaahi hala ʻo e māmaní ʻoku ke puputuʻu mo helaʻia, sio kia Sīsū. Ko Ia ko ho hala makehe, haohaoa ki ʻapi, ko e moʻoni anga-malu ʻoku ne tataki koe, pea ko e matavai moʻoni ʻo hoʻo moʻuí.
"ʻOku ʻikai maʻu ʻa e fakamoʻuí ʻi ha taha kehe, he ʻoku ʻikai ha huafa kehe ʻi he lalo langí kuo foaki ki he tangatá ʻa ia ʻoku totonu ke tau fakamoʻui ai."
Kaumeʻa, ʻoku ʻi ai ha mālohi taʻehanotatau ʻi he huafa ʻo Sīsuú ke fakamoʻui mo toe fakafoki ho laumālié. Ko Ia pē ʻa e ʻanká ʻokú ke lava ʻo falala kakato ki ai ki hoʻo fakamoʻuí.
"Ko e moʻoni ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, ko ia ʻoku fanongo ki heʻeku leá pea tui kiate ia naʻá ne fekauʻi mai au ʻokú ne maʻu ʻa e moʻui taʻengata pea ʻe ʻikai fakamaauʻi ka kuó ne kolosi mei he maté ki he moʻuí."
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi pē ʻokú ke fanongo moʻoni ai ki heʻene leá pea tui, ʻokú ke hū atu mei he malu ʻo e fakamaauʻangá. Fiefia, he kuó ke ʻosi kolosi mei he mate fakalaumālié ki heʻene moʻui nāunauʻia, taʻengatá.
"Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá: ke nau ʻiloʻi koe, ko e ʻOtua moʻoni pē taha, pea mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia kuó ke fekauʻi mai."
ʻOfaʻanga, ko e moʻui taʻengatá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he moʻui taʻengata; ko e fiefia fakaofo ia ʻo e ʻiloʻi ho Tokotaha Fakatupú he taimí ni. Fakaofiofi ki he Tamai mo e ʻAló, pea aʻusia ʻa e moʻuí ʻi heʻene kakato taha.
"Naʻá ne fakamoʻui kitautolu, ʻikai koeʻuhí ko e ngaahi meʻa māʻoniʻoni naʻa tau faí, ka koeʻuhí ko ʻEne ʻofá. Naʻá ne fakamoʻui kitautolu ʻi he fufulu ʻo e toe fāʻeleʻí mo e fakaleleiʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia naʻá ne liligi mai kiate kitautolu ʻo lahi ʻaupito ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí, koeʻuhí, ʻi heʻetau fakatonuhiaʻi ʻe heʻene ʻofá, ke tau hoko ko e kau ʻea ʻoku maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá."
Kaumeʻa, ko ʻEne ʻofa anga-malú, ʻikai ko hoʻo haohaoa ʻaʻaú, ʻoku ne fakapapauʻi ho tuʻungá ʻi Hono fāmilí. Tuku ke fufulu koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo fakaleleiʻi ho lotó pea fakapapauʻi ho ʻamanaki ngingila ko ʻEne ʻea mahuʻingá.
"Ka ʻoku fakahā ʻe he ʻOtuá ʻEne ʻofa kiate kitautolu ʻi he meʻá ni: Lolotonga ʻoku tau kei angahala, naʻe mate ʻa Kalaisi maʻatautolu."
ʻOfaʻanga, naʻe ʻikai tatali ʻa e ʻOtuá ke ke fakamaʻa hoʻo moʻuí kimuʻa pea toki liligi mai ʻEne ʻofa. ʻI ho ngaahi momeniti lahi taha ʻo e maumau, naʻá Ne aʻu hifo, ʻo foaki ʻa e feilaulau ʻa Kalaisí ke ʻomi koe kakato kiate Ia.
"Fakamālō ki he ʻOtua mo e Tamai ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí! ʻI heʻene ʻofa lahi kuó ne foaki mai kiate kitautolu ha toe fāʻeleʻi foʻou ki ha ʻamanaki moʻui ʻi he toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi mei he maté, pea ki ha tofiʻa ʻe ʻikai teitei ʻauha, ʻuli pe memea. Ko e tofiʻa ko ʻení ʻoku tauhi ia ʻi he langí maʻau."
ʻOfaʻanga, hiki hake hoʻo ongo mata pea fakamālō ki he ʻOtua koeʻuhí ko ho kahaʻu malu mo taʻe-lava-ke-fakatokangaʻi. ʻOku ke maʻu ha tofiʻa lāngilangiʻia, taʻe-fakaʻauha ʻoku maluʻi lelei maʻau ʻi he langi, ʻoku fakapapauʻi ʻe Heʻene ʻaloʻofa lahi.
"Ko ia, kapau ʻoku ʻi he Kalaisí ha taha, kuo hoko ʻa e fakatupu foʻoú: Kuo ʻosi ʻa e motuʻá, kuo hoko mai ʻa e foʻoú!"
Kaumeʻa, ʻi he taimi pē ʻokú ke fakahū ai ʻa Kalaisi, ʻoku fufulu kotoa atu hoʻo ngaahi fakatomalá. Ko ha fakatupu foʻou ʻaupito koe, kuo toe ngaohi fakaʻofoʻofa ke ke ʻaʻeva ʻi Hono maama fakaofo.
"Ka ko hotau nofoʻanga ʻoku ʻi he langí. Pea ʻoku tau tatali fiefia ki ha Fakamoʻui mei ai, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi."
ʻE he tangata folau ʻofaʻanga, manatuʻi ʻoku ʻikai ko e māmani vaivai ko ʻeni ho ʻapi fakaʻosí. ʻOku ke kau ki he langí, pea te ke lava ʻo tatali fiefia ki he ʻaho ʻe foki mai ai ho Fakamoʻuí ke ʻomi koe ki Hono mālōlō haohaoa.
"Ko ia, ʻoku ʻikai ha fakahalaiaʻi he taimí ni kiate kinautolu ʻoku ʻi he Kalaisi Sīsū."
ʻOfaʻanga, tukuange ʻa e ngaahi kavenga mamafa ʻo e halaia mo e mā ʻoku ne fakamamafaʻi koe. ʻI he Sīsū, kuo fakamolemoleʻi kakato koe, maʻa ʻaupito, pea tauʻatāina mei he fakahalaiaʻi kotoa pē.
"He ʻoku ou tui pau ʻe ʻikai lava ʻe he mate pe moʻui, pe ko e kau ʻāngelo pe kau tēvolo, pe ko e lolotonga pe ko e kahaʻu, pe ko ha ngaahi mālohi, pe ko e māʻolunga pe ko e loloto, pe ko ha toe meʻa kehe ʻi he fakatupu kotoa, ke ne vahevahe kitautolu mei he ʻofa ʻo e ʻOtua ʻoku ʻi he Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEiki."
Kaumeʻa, toʻo ha mānava lōloa pea mālōlō ʻi he moʻoni kakato ko ʻeni: ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi he ʻunivēsi kotoa ʻe lava ke ne motuhi koe mei he ʻofa ʻo e ʻOtua. ʻOku takatakai kakato koe ʻe Hono ʻofa pea puke malu koe ʻo taʻengata.
"He ko e finangalo ʻo ʻeku Tamaí ko ia ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku sio ki he ʻAló pea tui kiate iá ʻa e moʻui taʻengata, pea te u fokotuʻu hake kinautolu ʻi he ʻaho fakaʻosí."
ʻOfaʻanga, ko e holi loloto taha ʻo e Tamaí ko ia ke ke sio pē ki Hono ʻAló pea tui. Tuku ke fakamaʻu ʻe he palōmesi ko ʻeni ho laumālié: Te Ne fokotuʻu hake koe ke nofo mo Ia ʻi he taʻengata.
"Pea ko ʻeni ʻa e meʻa naʻá ne palōmesi mai kiate kitautolú—ko e moʻui taʻengata."
ʻOfaʻanga, mei he ngaahi koloa kotoa ʻe lava ke foaki ʻe he ʻOtuá, naʻá Ne foaki atu kiate koe ʻa e palōmesi lahi taha ʻo e kotoa. Puke maʻu ki Heʻene folofolá, ʻo ʻiloʻi ko e moʻui taʻengata ko ho ikuʻanga fakapapauʻi.
"Pea naʻá ku fanongo ki ha leʻo lahi mei he nofoʻangá ʻo pehē, 'Vakai! Ko e nofoʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí he taimí ni, pea te Ne nofo mo kinautolu. Te nau hoko ko Hono kakaí, pea ko e ʻOtua pē ʻe ʻiate kinautolu pea ko honau ʻOtua. Te Ne holoholoʻi ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá. ʻE ʻikai toe ai ha mate pe tangi pe tagi pe mamahi, he kuo ʻosi atu ʻa e ngaahi meʻa motuʻá.'"
Kaumeʻa, ʻamanaki lelei ki he ʻaho fakaʻofoʻofa ʻe holoholoʻi nonga ai ʻe ho Tokotaha Fakatupú ʻa e loʻimata kotoa pē. Te ke nofo ʻi Hono ʻao lāngilangiʻiá ʻo taʻengata, kuo fakamoʻui kakato, haohaoa, pea ʻi he nonga.
Famili mo e Nofo-Māʻu ▼
"Ko ia ʻoku tuku ai ʻe he tangatá ʻene tamaí mo ʻene faʻeé pea fakataha mo hono uaifí, pea ʻoku na hoko ko e kakano pē taha."
ʻOfaʻanga, naʻe faʻu ʻe he ʻOtuá hoʻo malí ke hoko ko ha fakataha loloto, taʻe-lava-ke-motuhi. Fakamahuʻingaʻi pea fakamuʻomuʻa ʻa e haʻi fakaʻofoʻofa ko ʻeni, ʻo langa ha fāmili tuʻu maʻu ʻoku fakatefito ʻi Hono fāʻūtaha fakalangi.
"Ko e ʻofa ʻoku kātaki fuoloa, ko e ʻofa ʻoku anga-lelei. ʻOku ʻikai ke meheka, ʻoku ʻikai ke pōlepole, ʻoku ʻikai ke fieʻeiki. ʻOku ʻikai ke fakamāʻulaloʻi ha niʻihi kehe, ʻoku ʻikai ke fekumi ki he meʻa ʻaʻana pē, ʻoku ʻikai ke vave ʻene ʻita, ʻoku ʻikai ke tauhi ha tohi ʻo e ngaahi hala. ʻOku ʻikai ke fiefia ʻa e ʻofa ʻi he kovi ka ʻoku fiefia mo e moʻoni. ʻOku ne maluʻi maʻu pē, falala maʻu pē, ʻamanaki maʻu pē, kātaki maʻu pē."
Kaumeʻa, tuku ke hoko ʻa e ngaahi lea ko ʻeni ko e palani nonga ki ho ʻapí. ʻI hoʻo fili ʻa e kātaki, anga-lelei, mo e fakamolemole ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻokú ke fakatupu ha ʻofa loloto, tuʻu maʻu ʻe lava ke ne kātakiʻi ha matangi pē.
"Hono ngaahi husepāniti, ʻofaʻi homou ngaahi uaifí, ʻo hangē pē ko e ʻofa ʻa Kalaisi ki he siasí pea foaki ia kiate iá."
ʻE tokoua ʻofaʻanga, kuo ui koe ki ha tuʻunga fakaofo ʻo e ʻofa taʻe-siokita, feilaulau. Lilingi hifo koe ki he tuʻumālie ʻo ho uaifí, ʻo hangē pē ko e foaki ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa e meʻa kotoa pē maʻatautolu.
"Ka neongo ia, ko e tokotaha kotoa pē ʻiate kimoutolu kuo pau ke ʻofa ki hono uaifí ʻo hangē ko ʻene ʻofa kiate iá, pea kuo pau ke fakaʻapaʻapa ʻa e uaifí ki hono husepānití."
ʻOfaʻanga, ko e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa ko e ongo pou ia ʻoku ne puke maʻu hoʻo malí. ʻI hoʻo feʻiloaki nongaʻia ʻi he ngaahi fiemaʻu ʻo e taha mo e taha, ʻokú ke fakatupu ha feituʻu malu, tuʻumālie ki homou ngaahi lotó.
"Pea ʻi he funga ʻo e ngaahi ʻulungāanga lelei ko ʻeni kotoa pē ʻai ʻa e ʻofa, ʻa ia ʻoku ne haʻi fakataha kinautolu kotoa ʻi he fāʻūtaha haohaoa."
Kaumeʻa, ʻi he moʻoni fakaofo ʻoku fefiofi ʻo e moʻui fakafāmilí, ko e ʻofa ko e pipiki nonga ia ʻoku ne haʻi fakataha kimoutolu. Fili ke takai ʻa e fetuʻutaki kotoa pē ʻi he ʻofa, pea vakai ki he fāʻūtaha haohaoa ʻoku tupu ʻi ho ʻapí.
"Fakatupu hake ʻa e fānaú ʻi he hala ʻoku totonu ke nau ʻalu aí, pea neongo ʻenau motuʻa ʻe ʻikai te nau afe mei ai."
ʻE he ongo mātuʻa ʻofaʻanga, ko hoʻo tataki faitōnunga fakaʻahó ʻoku ne tō ai ʻa e tenga ʻo e mahuʻinga taʻengata. Fafanga honau ngaahi loto iiki ʻi he ngaahi hala ʻo e ʻOtuá, pea falala ʻe fakamaʻu kinautolu ʻe he ako fakalaumālie vave ko ʻeni ki ha moʻui kakato.
"Ka ʻo kapau ʻoku hā ngali taʻe-fakaʻamu kiate kimoutolu ʻa e tauhi ki he ʻEikí, pea fili maʻa kimoutolu ʻi he ʻaho ní pe ko hai te mou tauhi... Ka ko au mo hoku falé, te mau tauhi ki he ʻEikí."
ʻOfaʻanga, tuku ke hoko ho ʻapí ko ha fakahaaʻi mālohi, fakaʻofoʻofa ʻo e tuí. Fili fiefia mo taʻe-mā ke fakatefito kakato ʻa e moʻui ʻa ho fāmilí ʻi he ʻEikí mo Hono ngaahi hala ʻofa.
"Ko e fānaú ko ha tofiʻa mei he ʻEikí, ko e hako ko ha pale meiate ia."
Kaumeʻa, neongo ʻi he ngaahi momeniti fakaongosia, fakamamahi ʻo e tauhi fānaú, tuʻu siʻi ke sio ki he fakaofo ʻo ho uiuiʻí. Ko hoʻo fānaú ʻoku ʻikai ko ha ngaahi kavenga, ka ko ha ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga, ngaohi ʻe he nima, pea ko ha ngaahi tāpuaki loloto mei he Tamaí.
"Ko e ngaahi fekau ko ʻeni ʻoku ou foaki atu kiate kimoutolu he ʻaho ní ke ʻi homou lotó. Fakamaʻu ia ki hoʻo fānaú. Talanoaʻi ia ʻi hoʻo nofo ʻi ʻapi pea ʻi hoʻo ʻaʻeva ʻi he halá, ʻi hoʻo tokoto hifo pea ʻi hoʻo tuʻu hake."
ʻOfaʻanga, lalanga ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e moʻoni ʻo e ʻOtuá ʻo ʻikai ha vahaʻa ki hoʻo ngaahi tuʻunga fakaʻahó. Tuku ke maʻu mo akoʻi ʻa e tuí ʻi he ngaahi talanoa faingofua, ʻofa ʻi hoʻo ʻaʻeva fakataha ʻi he moʻuí.
"Ko ha uaifi ʻo ha ʻulungāanga lelei ko hai ʻe lava ke maʻu? ʻOku mahuʻinga lahi ia ʻi he maka ruby. ʻOku falala kakato hono husepānití kiate ia pea ʻoku ʻikai ha meʻa mahuʻinga ʻoku masiva ai."
ʻOfaʻanga, ko ha hoa falalaʻanga, poupou ko ha koloa ia ʻoku lahi ange ʻi ha koloa fakamaama. Fakafiefiaʻi ʻa e falala kakato mo e fakakoloa fakafetuiʻaki kuo langa ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo malí.
"Fānau, talangofua ki homou ngaahi mātuʻá ʻi he ʻEikí, he ko e meʻa totonu ʻeni. 'Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé'—ʻa ia ko e ʻuluaki fekau ia mo ha palōmesi—'koeʻuhí ke lelei ai kiate koe pea ke ke maʻu ha moʻui fuoloa ʻi he māmaní.' Ngaahi tamai, ʻoua ʻe fakamamahiʻi homou fānaú; kae fakalaka hake, fafanga kinautolu ʻi he ako mo e fakahinohino ʻa e ʻEikí."
Kaumeʻa, ʻoku holi ʻa e ʻOtuá ke hoko ho ʻapí ko ha feituʻu ʻo e fāʻūtaha melie. Tuku ke foaki ʻe he fānaú ʻa e talangofua fakaʻapaʻapa, lolotonga ʻoku tataki ʻe he ngaahi mātuʻá ʻaki ʻa e faitotonu, fakalotolahi, mo e ʻaloʻofa fakalaumālie loloto.
"ʻI he funga ʻo e meʻa kotoa pē, ʻofaʻi ʻa e taha mo e taha ʻi he loloto, koeʻuhí he ʻoku ufiufi ʻe he ʻofa ʻa e ngaahi angahala lahi."
ʻOfaʻanga, ʻe ʻikai lava ke hao ʻa e ngaahi fāmili mei he fakamamahiʻi ʻo e taha mo e taha, ka ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e faitoʻo haohaoa. Fili ha ʻofa loloto, fakamolemole ʻoku ne fakamoʻui nonga ʻa e ngaahi lavea pea fakafisi ke tauhi ha loto-mamahi.
"Neongo ʻe lava ke ikunaʻi ha taha, ʻe lava ke maluʻi ʻe he ongo tokoua kinaua. Ko ha maea ʻo e filo ʻe tolu ʻoku ʻikai vave ʻene motu."
ʻOfaʻanga, naʻe faʻu hoʻo malí ke hoko ko ha matavai loloto ʻo e mālohi fakafetuiʻaki. Fakaafeʻi ʻa e ʻOtuá ke hoko ko e filo hono tolu ʻi hoʻo fehokotakiʻangá, ʻo ne fakatupu koe ke ke mālohi ʻaupito ki he ngaahi fakamamahi kotoa ʻo e moʻuí.
"Ko ha tali nonga ʻoku ne fakatafokiʻi ʻa e ʻitá, ka ko ha lea fakamamahi ʻoku ne fakatupu ʻita."
Kaumeʻa, ʻoku maʻu ʻe hoʻo ngaahi leá ʻa e mālohi ke ne faʻu ʻa e ʻea ʻo ho ʻapí. Lea ʻaki ha leʻo nonga, anga-malū ke fakalongolongoʻi faingofua ʻa e ngaahi fekeʻikeʻí pea fafanga ʻa e fāʻūtaha fakafāmili.
"Ko ia ko e meʻa kuo fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá, ʻoua naʻa vahevahe ia ʻe ha taha."
ʻOfaʻanga, mālōlō ʻi he tuʻu maʻu toputapu ʻo e fuakava kuó ke faí. Maluʻi mālohi hoʻo haʻi fakamaʻú, ʻo falala ko e ʻOtua pē ʻa ia ʻoku ne puke fakataha kimoua ʻi he loloto.
"Ko ia ʻoku ne ʻomi ʻa e fakaʻauha ki honau fāmilí ʻe tofiʻa pē ʻa e matangí, pea ko e vale ʻe hoko ko e tamaioʻeiki ki he potó."
ʻOfaʻanga, tuku ke hoko ho ʻapí ko ha feituʻu ʻo e langa hake, ʻikai ko e holoki hifo. Maluʻi mālohi ʻa e ngaahi loto ʻo hoʻo faʻahinga ʻofaʻangá, ʻo tataki kinautolu ʻaki ʻa e tokanga poto mo nonga ʻoku nau taau mo ia.
"Ko ia ʻoku ʻikai te ne tokonaki ki hono ngaahi kāingá, pea tautautefito ki hono ʻapi pē ʻoʻoná, kuo ne fakafisi ki he tuí pea ʻoku kovi ange ia ʻi ha taʻe-tui."
Kaumeʻa, ko e tokangaʻi ʻo e ngaahi fiemaʻu fakaʻaongaʻi ʻo ho fāmilí ko ha fakahaaʻi fakaʻofoʻofa, ʻoku lava ke ala ki ai ʻo ho tuí. Tauhi hoʻo faʻahinga ʻofaʻangá ʻi he faʻa ngāue, ʻo ʻiloʻi ʻoku fakaʻapaʻapaʻi lahi ʻe he meʻa ko ʻeni ʻa e ʻOtuá.
"Kātakiʻi ʻa e taha mo e taha pea fefakamolemoleʻaki ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku ne maʻu ha loto-mamahi ki ha taha. Fakamolemole ʻo hangē pē ko e fakamolemole ʻa e ʻEikí kiate kimoutolu."
ʻOfaʻanga, tuku ke tafe tauʻatāina ʻa e fakamolemolé ʻo hangē ko e toto ʻo ho ʻapí. Manatuʻi ʻa e ʻaloʻofa lahi kuo fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá kiate koe, pea foaki ʻa e ʻaloʻofa taʻe-ngata tatau ki ho fāmilí.
"ʻI he potó ʻoku langa ai ha fale, pea ʻi he ʻiló ʻoku fakatuʻu ai; ʻi he ʻiló ʻoku fakafonu ai hono ngaahi lokí ʻaki ʻa e ngaahi koloa taʻe-faʻa-maʻu mo fakaʻofoʻofa."
ʻOfaʻanga, ʻoku ʻikai pē ke hoko ha ʻapi tuʻumālie; ʻoku fakatupu ia ʻi he fakakaukau lelei ʻi he ngaahi fili poto mo e mahino fakaʻofa. Hokohoko atu ʻa e kumi ki he poto ʻo e ʻOtuá, pea vakai kiate Ia ʻoku ne fakafonu ho fāmilí ʻaki ʻa e nonga taʻe-faʻa-maʻu, fakaʻofoʻofa.
"ʻOku fēfē hono lelei mo fakaʻofoʻofa ʻo e nofo fakataha ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ʻi he fāʻūtaha!"
Kaumeʻa, ʻoku fiefia ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku ngāue ai ho fāmilí ʻi he alea nonga, fāʻūtaha. Fakamahuʻingaʻi ʻa e ʻea fakaʻofoʻofa, foaki moʻui ʻoku haʻu mei he nofo fakataha ʻi Hono fāʻūtaha nonga.
Fakamolemole mo e ʻAofiʻanga ▼
"Kapau te tau vete hotau ngaahi angahalá, ʻoku faitōnunga mo totonu ia pea te ne fakamolemoleʻi hotau ngaahi angahalá pea fakamaʻa kitautolu mei he angahala kotoa pē."
ʻOfaʻanga, ʻi hoʻo ʻomi faitotonu hoʻo ngaahi halá ki he ʻOtuá, ʻoku Ne tali ʻaki ʻa e faitōnunga haohaoa. ʻOku Ne fakamolemoleʻi kakato koe pea fufulu nonga atu ʻa e ʻuli kotoa pē ʻo e angahalá.
"ʻo hangē ko e mamaʻo ʻo e hahaké mei he hihifó, ʻoku pehē hono toʻo mamaʻo ʻe ia hotau ngaahi angahalá meiate kitautolu."
Kaumeʻa, vakai ki he kakato fakaofo ʻo e fakamolemole ʻa ho Tamaí! Kuo Ne toʻo hoʻo ngaahi angahalá pea lī kinautolu ki ha mamaʻo taʻe-ngata, ʻo ʻikai toe puke ia kiate koe.
"ʻIate ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e huhuʻí ʻi hono totó, ko e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, ʻo fakatatau ki he ngaahi koloa ʻo e ʻaloʻofa ʻo e ʻOtuá naʻá ne lilingi mai kiate kitautolu. ʻAki ʻa e poto mo e ʻilo kotoa pē,"
ʻOfaʻanga, naʻe fakatau ho fakamolemolé ʻi ha totongi taʻe-lava-ke-fakakaukauʻi ʻi he feilaulau ʻa Sīsū. Kuo lilingi lahi ʻe he ʻOtuá Hono ʻaloʻofa lahi kiate koe, ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e loloto ʻo hoʻo ʻofaʻí.
"He te u fakamolemoleʻi honau ngaahi faiangahalá pea ʻe ʻikai te u toe manatuʻi honau ngaahi angahalá."
ʻOfaʻanga, ʻi he malumalu ʻo e fuakava foʻou lāngilangiʻia ʻo e ʻOtuá, ʻoku Ne fili mālohi ke ngalo ʻiate Ia hoʻo ngaahi angahala kuo fakamolemolé. ʻAʻeva ʻi he tauʻatāina ʻo ha peleti maʻa kakato, kuo foaki maʻa pē ʻe Hono ʻaloʻofa.
"ʻI hoʻo mate ʻi hoʻo ngaahi angahalá pea ʻi he taʻe-tekeʻi ʻo ho kakanó, naʻe fakamoʻui koe ʻe he ʻOtuá mo Kalaisi. Naʻá Ne fakamolemoleʻi hotau ngaahi angahala kotoa pē, ʻo ne fakataʻeʻaongaʻi ʻa e tohi ʻo hotau moʻua fakalaó, ʻa ia naʻe tuʻu mai kiate kitautolu pea fakahalaiaʻi kitautolu; kuó ne toʻo ia, ʻo ne tutuki ia ki he kolosí."
Kaumeʻa, ko e tohi kotoa pē ʻo hoʻo ngaahi halá naʻe holoki kakato pea ikunaʻi ʻi he kolosí. Kuo fakamoʻui fakaofo koe mo Kalaisi, tauʻatāina kakato mei he fakahalaiaʻi.
"Pea naʻá ne ʻalu atu ʻi he ʻao ʻo Mōsese, ʻo fanongonongo, 'Ko Sihova, ko Sihova, ko e ʻOtua ʻaloʻofa mo anga-lelei, tuai ki he ʻita, lahi ʻi he ʻofa mo e faitōnunga,'"
ʻOfaʻanga, mālōlō ʻi he moʻoni ko ho ʻOtuá ʻoku ʻaloʻofa mo fonu ʻi he ʻaloʻofa. ʻOku Ne kātaki lahi ʻi hoʻo ngaahi halá pea ʻoku Ne lahi ʻi he ʻofa tuʻu maʻu kiate koe.
"Anga-lelei mo ʻaloʻofa ki he taha mo e taha, fefakamolemoleʻaki, ʻo hangē pē ko e fakamolemole ʻa e ʻOtuá kiate kimoutolu ʻi he Kalaisi."
ʻOfaʻanga, tuku ke hoko ʻa e fakamolemole lahi kuó ke maʻu mei he ʻOtuá ko e tuʻunga nonga ki hoʻo fakafeangai ki he niʻihi kehé. Fakalahi kiate kinautolu ʻa e ʻaloʻofa taʻe-ngata tatau kuo ne liliu fakaʻofoʻofa hoʻo moʻuí.
"Kātakiʻi ʻa e taha mo e taha pea fefakamolemoleʻaki ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku ne maʻu ha loto-mamahi ki ha taha. Fakamolemole ʻo hangē pē ko e fakamolemole ʻa e ʻEikí kiate kimoutolu."
Kaumeʻa, ko e moʻui ʻi he fakakāinga moʻoní ʻoku fiemaʻu ai ha kātaki nonga mo ha loto-lelei ke fakamolemole. Tuku ke fakalotolahiʻi ʻe he ʻaloʻofa lahi ʻo e ʻEikí kiate koe ho lotó ke vave hoʻo fefakaleleiʻaki mo e niʻihi kehé.
"He kapau te mou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kehé ʻi heʻenau fai angahala kiate kimoutolú, ʻe fakamolemoleʻi foki kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai fakalangí. Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala ʻa e niʻihi kehé, ʻe ʻikai fakamolemoleʻi ʻe hoʻomou Tamaí homou ngaahi angahalá."
ʻOfaʻanga, ko ha loto kuo liliu moʻoni ʻe he ʻaloʻofa ʻo e ʻOtuá ʻe tafe fakanatula ia ʻaki ʻa e ʻaloʻofa ki he niʻihi kehé. Tukuange hoʻo ngaahi loto-mamahí, pea tauhi ke tafe tauʻatāina ʻa e vaitafe fakaʻofoʻofa ʻo Hono fakamolemolé ʻi hoʻo moʻuí.
"Pea ʻi hoʻo tuʻu ʻo lotu, kapau ʻokú ke puke ha meʻa ki ha taha, fakamolemoleʻi kinautolu, koeʻuhí ke fakamolemoleʻi foki kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langí homou ngaahi angahalá."
ʻOfaʻanga, ʻoua ʻe tuku ke fakafaingataʻaʻiaʻi ʻe he mamafa ʻo e taʻe-fakamolemolé hoʻo feohi melie mo e Tamaí. Tukuange ha loto-mamahi he taimí ni, ʻo fakamaʻa ʻa e halá ki ha lotu mālohi, loloto.
"ʻOua te ke fakamaau, pea ʻe ʻikai te ke fakamaauʻi. ʻOua te ke fakahalaiaʻi, pea ʻe ʻikai te ke fakahalaiaʻi. Fakamolemole, pea ʻe fakamolemoleʻi koe."
Kaumeʻa, ʻi hoʻo fili ha moʻui ʻo e ʻaloʻofa kae ʻikai ko e fakamaau, ʻokú ke fakafofongaʻi lelei ʻa e loto ʻo e ʻOtua. Foaki fakamolemole taʻetotongi, pea sio ki heʻene ʻomi ha peau fefakafehoanaki ʻo e tauʻatāina mo e tāpuaki ki ho laumālie pē ʻaʻau.
"Ko hai ha ʻOtua ʻoku tatau mo koe, ʻa ia ʻokú ne fakamolemoleʻi ʻa e angahala mo fakamolemoleʻi ʻa e faiangahala ʻa e toenga ʻo hono tofiʻa? ʻOku ʻikai te ke nofo ʻita taʻengata ka ʻokú ke fiefia ke fakahaaʻi ʻa e ʻaloʻofa."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku ʻikai ha taha ʻe tatau mo ho ʻOtua, ʻa ia ʻoku loto fiemālie ke fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi fehālaaki. ʻOku ʻikai te Ne puke ki he ʻita, ka ʻokú Ne fiefia moʻoni ʻi hono lilingi atu kiate koe ʻa ʻEne ʻaloʻofa anga-malū.
"Haʻu he taimí ni, tau fakaleleiʻi ʻa e meʻá ni,' ko e folofola ia ʻa Sihova. 'Neongo ʻoku hangē hoʻo ngaahi angahalá ko e kulokula, ka ʻe hoko ia ʻo hinehina hangē ko e sinou; neongo ʻoku nau kulokula hangē ko e kulokula lahi, ka ʻe hoko ia ʻo hangē ko e fulufuluʻi sipi.'"
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku fakaafeʻi koe ʻe he ʻEiki ki ha liliu lahi ʻo hoʻo halaia loloto taha. Tēunga pe ʻoku ongoʻi fefeka ho kuonga kuo hili, ʻoku fufulu koe ʻe heʻene kelesi fakaofo ʻo maʻa haohaoa, ʻo hoko ai koe ʻo maʻa hangē ko e sinou toki tō.
"Ko au, ko au pē, ko ia ʻoku holoki hoʻo ngaahi faiangahalá, koeʻuhi ko hoku lelei pē ʻaʻaku, pea ʻoku ʻikai te u toe manatuʻi hoʻo ngaahi angahalá."
Kaumeʻa, ʻoku toʻo ʻe he ʻOtua hoʻo ngaahi angahalá ʻo hangē ko e vaitohi kuo holoki fakataʻengata mei ha peesi, koeʻuhi ko e nāunau ʻo Hono huafa pē ʻaʻana. Mālōlō melino ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻokú Ne fili fakaʻaho ke ʻoua ʻe toe manatuʻi hoʻo ngaahi fehālaaki kuo hili.
"He te u fakamolemoleʻi ʻenau faiangahalá, pea ʻe ʻikai te u toe manatuʻi ʻenau ngaahi angahalá."
ʻE ʻofaʻanga, tuku ke fufulu ho loto ʻe he talaʻofa pau ʻo e fuakava foʻou he ʻaho ni. ʻOku ʻi ai ha ngataʻanga kakato mo ʻosi ki he lekooti ʻo hoʻo ngaahi faihala kuo hili.
"Ka ʻoku fakahaaʻi ʻe he ʻOtua ʻa ʻEne ʻofa kiate kitautolu ʻi he meʻá ni: Lolotonga ʻoku tau kei angahala, naʻe mate ʻa Kalaisi maʻatautolu."
ʻE ʻofaʻanga, naʻe ʻikai tatali ʻa e ʻOtua ke ke haohaoa kimuʻa pea toki kamata ʻEne palani fakahaofí. Naʻá Ne lilingi hifo ʻEne ʻofa pea fakahaofi koe lolotonga ʻa hoʻo tuʻunga kovi taha, ʻo fakamoʻoniʻi ai ʻa e loloto taʻe-malava ke ueʻi ʻo ʻEne mateaki.
"he kuo angahala kotoa pē ʻa e kakai, pea ʻoku nau taʻe-aʻusia ʻa e nāunau ʻo e ʻOtua, pea kuo fakatonuhiaʻi kotoa pē kinautolu ʻo taʻetotongi ʻi heʻene kelesí ʻi he huhuʻi naʻe hoko mai ʻia Kalaisi Sīsū."
Kaumeʻa, ʻoku ʻikai te ke fie feinga pe maʻu ho tuʻunga mo e Tamai. Neongo ʻoku tau tō nounou kotoa pē, ʻokú Ne fakatonuhiaʻi koe ʻo taʻetotongi mo fiefia ʻi heʻene kelesí ʻia Sīsū Kalaisi.
"He kuo hā mai ʻa e kelesi ʻo e ʻOtua ʻa ia ʻoku ʻomi ai ʻa e fakamoʻui ki he kakai kotoa pē."
ʻE ʻofaʻanga, ko e kelesi ʻo e ʻOtua ʻoku ʻikai ko ha monū fakangatangata; ko ha foaki fakaemāmani lahi, fakaʻofoʻofa ki he laumālie kotoa pē. Fiefia ʻi hono aʻu atu ʻa ʻEne misiona fakahaofí kiate koe pea kiate kinautolu kotoa pē te nau tali ia.
"Ko ia, kapau ʻoku ʻi he Kalaisi ha taha, kuo hoko mai ʻa e fakatupu foʻou: Kuo ʻalu ʻa e motuʻá, kuo ʻi heni ʻa e foʻoú!"
ʻE ʻofaʻanga, ko e kelesi ʻo e ʻOtua ʻoku lahi ange ʻene fai ʻi hono fakangalongaloʻi pē hoʻo ngaahi fehālaakí; ʻokú ne toe fakatupu kakato mo fakaofo koe! Hū atu ʻi he falala ki hoʻo kamata foʻou mo hoʻo tuʻunga foʻou fakaʻofoʻofa ʻiate Ia.
"Ko koe, ʻEiki, ʻoku ke fakamolemole mo lelei, ʻoku ke lahi ʻi he ʻofa kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ui kiate koe."
Kaumeʻa, ko ho ʻEiki ʻoku faingofua ke fakaofiofi ki ai he ko Hono natula pē ʻoku fakamolemole mo lelei ʻaupito. Ui pē kiate Ia, pea aʻusia ʻa e ʻofa lahi ʻokú Ne tatali pē maʻau.
Tupu Lelei mo e Ngāue Lelei ▼
"koeʻuhi ke mou moʻui ʻaki ha moʻui ʻoku taau mo e ʻEiki pea fakamālieʻi ia ʻi he founga kotoa pē: ʻo fua ʻi he ngāue lelei kotoa pē, ʻo tupu ʻi he ʻiloʻi ʻo e ʻOtua,"
ʻE ʻofaʻanga, ʻi hoʻo ofi ange ki he ʻEiki, ʻe mahuʻinga fakaʻofoʻofa hoʻo moʻuí ʻi he ngaahi ngāue lelei. Ko e tupu hokohoko ko ʻeni ko e ola melie, fakanatula ia ʻo hono ʻiloʻi Ia ʻo ofi ange ʻi he ʻaho kotoa pē.
"He ko kitautolu ko e ngāue nima ʻa e ʻOtua, kuo fakatupu ʻia Kalaisi Sīsū ke fai ʻa e ngaahi ngāue lelei, ʻa ia naʻe teuteuʻi ʻe he ʻOtua ki muʻa ke tau fai."
Kaumeʻa, ko koe ko e ngāue lahi fakaʻofoʻofa ʻa e ʻOtua, kuo faʻu fakaʻāuliliki ki ha taumuʻa makehe. Kuo teuteuʻi ʻe he ʻOtua ʻi he ʻofa ʻa e ngaahi ngāue lelei pau pē maʻau ke ke hū ki ai pea fakahoko.
"Nofo ʻiate au, ʻo hangē ko ʻeku nofo ʻiate kimoutolú. ʻE ʻikai lava ha vaʻa ke fua ʻiate ia pē; kuo pau ke nofo ia ʻi he vaine. Pea ʻe ʻikai foki te ke lava ʻo fua kae ʻoua ke ke nofo ʻiate au."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku ʻikai te ke fie feinga ʻi ho ivi pē ʻaʻau ke fakatupu ha moʻui fua lahi. Mālōlō pē pea nofo fehokotaki ofi mo Sīsū, pea tuku ke tafe fakaʻofoʻofa ʻa ʻEne moʻuí ʻiate koe.
"Ko au ko e vaine; ko kimoutolu ko e ngaahi vaʻa. Kapau te mou nofo ʻiate au pea ko au ʻiate kimoutolu, te mou fua lahi; ka ʻo kapau ʻe mavahe meiate au ʻe ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa."
ʻE ʻofaʻanga, ko Sīsū pē ʻa e matavai ʻo hoʻo moʻui fakalaumālie moʻoní. Nofoʻaki ʻa hoʻo aka loloto ʻiate Ia, pea te ke fua taʻe-faingataʻa ha lahi ʻo e fua fakaʻofoʻofa mo tuʻuloa.
"Ko e meʻa ʻeni ki he nāunau ʻo ʻeku Tamaí, ke mou fua lahi, ʻo fakahaaʻi ai ko kimoutolu ko ʻeku kau ākonga."
Kaumeʻa, ko hoʻo moʻui ʻo e ngaahi ngāue lelei ko ha maama ngingila ʻoku fakahangatonu ki hoʻo Tamai Hēvaní. Tuku ke hoko hoʻo moʻui fua lahí ko e fakamoʻoni fiefia, hā mai ʻo hoʻo ʻofa kiate Ia.
"Naʻe ʻikai te mou fili au, ka naʻá ku fili kimoutolu pea fakanofo kimoutolu koeʻuhi ke mou ʻalu ʻo fua—ko e fua ʻe tuʻuloa—pea koeʻuhi ko ha meʻa pē te mou kole ʻi hoku hingoá ʻe foaki atu ia ʻe he Tamaí kiate kimoutolu."
ʻE ʻofaʻanga, naʻe fili makehe mo fakanofo koe ʻe Sīsū ki ha taumuʻa fakaofo. ʻAlu atu ʻi he falala, ʻo ʻiloʻi kuo fakanofo koe ke fakatupu ha fua taʻengata pea ʻoku fanongo ʻa e ʻOtua ki hoʻo lotu kotoa pē.
"Ka ko e fua ʻo e Laumālié ko e ʻofa, fiefia, melino, kātaki, anga-lelei, lelei, faitōnunga, anga-malū mo e mapuleʻi-kita. Ki he ngaahi meʻa pehē ʻoku ʻikai ha lao."
ʻE ʻofaʻanga, ko e fua lahi moʻoní ko e liliu nonga, fakaʻofoʻofa ia ʻo ho ʻulungāngá. Tuku ke fakatupu malū ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻiate koe, ʻo liliu koe mei loto ki tuʻa.
"ʻo fonu ʻi he fua ʻo e māʻoniʻoni ʻoku hoko mai ʻia Sīsū Kalaisi—ki he nāunau mo e fakamālō ki he ʻOtua."
Kaumeʻa, ko e ngaahi fili māʻoniʻoni ʻokú ke faí ko e fua fakaʻofoʻofa moʻoni ia ʻo Sīsū ʻoku ngāue ʻiate koe. ʻI hoʻo fakafekauʻaki ho lotó mo ʻEne lotó, ʻe hoko hoʻo moʻuí ko ha hiva melie ʻo e fakamālō ki he Tamaí.
"ʻI he founga tatau, tuku ke ulo ho maamá ʻi he ʻao ʻo e niʻihi kehé, koeʻuhi ke nau sio ki hoʻo ngaahi ngāue leleí pea fakalāngilangiʻi hoʻo Tamai ʻi hēvaní."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoua ʻe fufū ʻa e maama fakaʻofoʻofa kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua ʻiate koe. Tuku ke ulo ngingila hoʻo ngaahi ngāue anga-leleí, ʻo tataki malū ha māmani fakapoʻuli ke ofo ʻi he lelei ʻo hoʻo Tamaí.
"ʻE ʻiloʻi kinautolu ʻi heʻenau fuá. ʻOku toli ʻe he kakai ʻa e vaine mei he ʻakau talatalá, pe ko e fiki mei he talatalá? ʻI he founga tatau, ko e ʻakau lelei kotoa pē ʻoku fua lelei, ka ko e ʻakau kovi ʻoku fua kovi."
ʻE ʻofaʻanga, tuku ke hoko hoʻo ngaahi ngāue fakaʻahó ko e fakamoʻoni melie, taʻe-hāhāhā ʻo ha loto kuo liliu ʻe he kelesí. ʻO hangē pē ko ha ʻakau moʻui lelei ʻoku fua fakaofo, tuku ke mahuʻinga hokohoko hoʻo moʻuí ʻi Hono leleí.
"ʻI he meʻa kotoa pē fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kinautolu ʻi hono fai ʻo e meʻa ʻoku leleí. ʻI hoʻo akonakí fakahaaʻi ʻa e faitotonu, mo e fakamātoato"
Kaumeʻa, kuo ui koe ke ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga moʻui, mānava ʻo e ʻofa ʻo e ʻOtua kiate kinautolu ʻoku takatakai ʻiate koe. Tuku ke fakamamaʻu hoʻo ngaahi ngāue lelei hokohoko mo e faitotonu kakato ʻa e hala ki he niʻihi kehe ke muimui ai.
"ʻa ia naʻá ne foaki ia maʻatautolu ke huhuʻi kitautolu mei he fulikivanu kotoa pē pea ke fakamaʻa maʻana ha kakai ʻoku ʻaʻana pē, ʻoku nau loto fiemālie ke fai ʻa e meʻa ʻoku leleí."
ʻE ʻofaʻanga, naʻe totongi ʻe Sīsū ʻa e totongi lahi taha ke tohoakiʻi koe ke ofi pea ke hoko koe ko Hono koloa mahuʻinga. Tuku ke fakafonu koe ʻe Hono ʻofa huhuʻí ʻaki ha loto-fiemālie māfana, fiefia ki hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé.
"Ko ha lea faitōnunga ʻeni. Pea ʻoku ou loto ke ke fakamamafaʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení, koeʻuhi ko kinautolu kuo falala ki he ʻOtua ke nau tokanga ke fakatapui kinautolu ki hono fai ʻo e meʻa ʻoku leleí. Ko e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku lelei ʻaupito pea ʻoku ʻaonga ki he taha kotoa pē."
ʻE ʻofaʻanga, tuku ke liliu hoʻo tui fakaʻofoʻofá ki he ʻofa fakaʻaho, ʻaonga. Ko hono fakatapui koe ki hono fai ʻo e leleí ʻoku ʻikai ko ha fatongia pē; ko ha fiefia ia ʻoku ʻomi ha tāpuaki lahi ki hoʻo komiunitī kotoa pē.
"Pea tau fakakaukau ki he founga te tau lava ai ʻo ueʻi ʻa e taha ki he taha ki he ʻofa mo e ngaahi ngāue lelei,"
Kaumeʻa, naʻe ʻikai te ke fakataumuʻa ke ke ʻalu tokotaha ʻi he fononga ko ʻení. Kumi ha ngaahi founga anga-malū, fakatupu foʻou ke fakalotolahiʻi mo fakaʻaiʻai ho ngaahi tokouá mo e tuofāfiné ki he ngaahi ngāue ʻo e ʻofa loloto mo e ngāue.
"Pea ʻoua ʻe ngalo ke fai ʻa e lelei mo vahevahe mo e niʻihi kehé, he ʻoku fiefia ʻa e ʻOtua ʻi he ngaahi feilaulau pehē."
ʻE ʻofaʻanga, ko hoʻo ngaahi ngāue faingofua ʻo e vahevahe mo hono fai ʻo e leleí ʻoku mahuʻingaʻia lahi ai ʻa e Tamai. ʻOkú Ne vakai ki hoʻo anga-lelei fakaʻahó ko ha feilaulau fakaʻofoʻofa, fakamālieʻi ʻo e lotu.
"Ko e hā hono ʻaongá, ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kapau ʻoku taukaveʻi ʻe ha taha ʻoku ʻi ai ʻene tui ka ʻoku ʻikai haʻane ngāue? ʻE lava ʻe he tui pehē ʻo fakamoʻui kinautolu?"
ʻE ʻofaʻanga, ko e tui moʻoní ʻoku lahi ange ia ʻi he ngaahi lea pē; ko ha ivi moʻui, ngāue ia ʻi hoʻo moʻuí. Tuku ke tupu hokohoko hoʻo tui loloto ki he ʻOtua ki he ngaahi ngāue ʻofa, ʻaonga.
"ʻI he founga tatau, ko e tui ʻiate ia pē, kapau ʻoku ʻikai ke fakatahaʻi ia mo e ngāue, ʻoku mate ia."
Kaumeʻa, tuku ke mānava hoʻo tuí pea moʻui ʻi hoʻo ngaahi ngāué! Ko ha loto kuo pōpula moʻoni ʻe Sīsū ʻe maʻu maʻu pē ha ngaahi founga ke tokoniʻi mo ʻofaʻi ai ʻa kinautolu ʻoku takatakai ʻiate ia.
"ʻO hangē ko e sino ʻoku ʻikai ha laumālie ʻoku mate, pehē foki ko e tui ʻoku ʻikai ha ngāue ʻoku mate ia."
ʻE ʻofaʻanga, ʻo hangē pē ko e mānava ʻoku ʻomi ai ʻa e moʻui ki ho sinó, ko hoʻo ngaahi ngāue leleí ko e puputuʻu moʻui ia ʻo ha tui moʻui, mālohi. Tuku ke fakamoʻui fakaʻofoʻofa ʻe hoʻo ngaahi ngāué ʻa e moʻoni ʻokú ke puke ʻi lotó.
"Moʻui ʻaki ha ngaahi moʻui lelei pehē ʻi he lotolotonga ʻo e kau pakaní, koeʻuhi neongo ʻoku nau fakaʻikaiʻi koe ʻi hoʻo faihala, ka te nau sio ki hoʻo ngaahi ngāue leleí pea fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtua ʻi he ʻaho ʻokú ne ʻaʻahi mai ai kiate kitautolu."
ʻE ʻofaʻanga, ko hoʻo moʻui anga-malū mo lelei hokohokó ko ha fakamoʻoni mālohi, nonga ia ki ha māmani ʻoku sio mai. Neongo ʻi he ʻao ʻo e ʻikai mahinó, ʻe lava ʻe hoʻo anga-leleí ʻo fakalongolongoʻi fakaofo ʻa e ngaahi loto ki he ʻOtua.
"Pea ʻoku malava ʻa e ʻOtua ke tāpuakiʻi lahi kimoutolu, koeʻuhi ʻi he meʻa kotoa pē ʻi he taimi kotoa pē, ʻi hoʻo maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fiemaʻú, te ke mahuʻinga ʻi he ngāue lelei kotoa pē."
Kaumeʻa, ʻoua ʻe manavahē ʻe ʻikai ke lahi hoʻo meʻa ke foakí. ʻOku talaʻofa ʻa e ʻOtua ke tokonaki atu kiate koe ʻa e kelesi lahi mo e ngaahi koloa taʻe-ngata, ʻo teuteuʻi haohaoa koe ki he ngāue lelei kotoa pē ʻokú Ne ui koe ke ke faí.
Tauhi Folau ʻa e ʻOtua mo hono ʻOfa Taʻetoʻo ▼
"Koeʻuhi ko e ʻofa lahi ʻo e ʻEikí ʻoku ʻikai ke tau fakaʻauha, he ʻoku ʻikai ngata ʻEne ngaahi ʻaloʻofá. ʻOku foʻou ia ʻi he pongipongi kotoa pē; ʻoku lahi hoʻo faitōnungá."
ʻE ʻofaʻanga, fakamālohiʻi ho lotó, he ʻoku tatali foʻou ʻa e ngaahi ʻaloʻofa anga-malū ʻo e ʻOtua maʻau ʻi he pongipongi kotoa pē. Ko Hono ʻofa tuʻuloá ko e ʻuhinga pē ia ʻoku ke moʻui ai ʻi he ʻahiʻahi kotoa pē.
"Ko ia ke ke ʻiloʻi ko Sihova ko ho ʻOtua ko e ʻOtua ia; ko e ʻOtua faitōnunga ia, ʻokú ne tauhi ʻEne fuakava ʻo e ʻofa ki he toʻutangata ʻe taha afe ʻo kinautolu ʻoku ʻofa kiate Ia pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú."
Kaumeʻa, mālōlō faingofua ʻi hoʻo ʻiloʻi ko ho ʻOtua ʻoku falalaʻanga kakato pea moʻoni ki Heʻene ngaahi talaʻofá. Ko Hono ʻofa taʻe-ueʻi ʻoku takatakaiʻi koe he ʻaho ni pea aʻu atu ki muʻa ke tāpuakiʻi fakaʻofoʻofa ʻa e ngaahi toʻutangata ʻe hoko mai.
"Ko hoʻo ʻofa, ʻEiki, ʻoku aʻu ki he ngaahi langí, ko hoʻo faitōnungá ki he ngaahi ʻatā."
ʻE ʻofaʻanga, ko e lahi ʻo e ʻofa ʻo e ʻOtua kiate koé ʻoku lahi ange ia ʻi ha meʻa pē te ke lava ʻo fua. ʻOku takatakaiʻi kakato koe, ʻo māʻolunga mo lahi ʻo hangē ko e ngaahi langi ʻi ʻolungá.
"Ka ko koe, ʻEiki, ko ha ʻOtua ʻaloʻofa mo anga-lelei, nonga ki he ʻita, ʻoku lahi ʻi he ʻofa mo e faitōnunga."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi hoʻo fakafōtunga ʻa e Tamaí, sio ki Hono kātaki lahi mo e kelesi. Ko Hono loto pē ʻoku puputuʻu ʻaki ʻa e ʻaloʻofa loloto mo ha ʻofa lahi ʻaupito pē maʻau.
"Ko hai ʻoku tatau mo koe, ʻEiki ko e ʻOtua Māfimafi? Ko koe, ʻEiki, ʻoku ke mālohi, pea ʻoku takatakaiʻi koe ʻe hoʻo faitōnungá."
Kaumeʻa, maʻu ha nonga lahi ʻi hoʻo ʻiloʻi ko e mālohi fakaofo ʻo e ʻOtua ʻoku feʻunga lelei ia mo Hono faitōnunga kakato. ʻOku ʻikai ha taha kehe ʻi he ʻunivēsí te ke lava ʻo falala kakato ki ai.
"Te Ne ʻufiʻufi koe ʻaki hono fulufulú, pea ʻi he lalo hono kapakaú te ke maʻu ai ha hūfanga; ko ʻEne faitōnungá ʻe hoko ia ko ho maluʻí mo e kolotau."
ʻE ʻofaʻanga, fakafōtunga koe ʻoku maluʻi lelei ʻi he lalo kapakau maluʻi, anga-malū ʻo e Māfimafí. Ko Hono faitōnunga taʻe-ueʻí ko ha maluʻi mālohi ia ʻoku maluʻi ho lotó mei ha matangi fakalaumālie pē.
"He ʻoku lelei ʻa Sihova pea ʻoku tuʻuloa ʻEne ʻofá ʻo taʻengata; ʻoku hokohoko atu ʻEne faitōnungá ʻi he ngaahi toʻutangata kotoa pē."
ʻE ʻofaʻanga, ko e lelei ʻo e ʻOtua ko ha moʻoni fakaʻofoʻofa, tuʻuloa ʻoku laka hake ʻi he taimi pē ʻaʻana. Tuku ke fakamaʻu ho laumālié ʻi he moʻoni ko Hono ʻofa faitōnunga kiate koé ʻe ʻikai ʻaupito, ʻe ʻikai ʻaupito ngata.
"ʻOku hokohoko atu hoʻo faitōnungá ʻi he ngaahi toʻutangata kotoa pē; naʻá ke fokotuʻu ʻa e māmaní, pea ʻoku tuʻuloa ia."
Kaumeʻa, ʻo hangē pē ko e tuʻu maʻu ʻa e kelekele ʻi ho lalo vaʻe, ʻoku tuʻu maʻu pehē pē ʻa e faitōnunga ʻa e ʻOtua kiate koe. Te ke falala kakato ki Heʻene ngaahi talaʻofa, ʻo ke ʻiloʻi ʻe ʻikai ʻaupito te nau holomui.
"ʻE Sihova, ko koe ko hoku ʻOtua; te u fakahīkihikiʻi koe, pea te u fakamālō ki ho huafá; he kuó ke fai ʻa e ngaahi meʻa fakaofo, ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakakaukauʻi fuoloa, ʻi he faitōnunga haohaoa."
ʻE ʻofaʻanga, sio ki mui pea ofo ʻi he anga hono lalanga haohaoa ʻe he ʻOtua hoʻo talanoá. Ko ʻEne ngaahi ngāue ʻi he hisitōlia kotoa pē ko ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ia ki he ngaahi palani fakaofo ʻokú Ne fakahoko ʻaki ʻa e faitōnunga kakato.
"ʻOku faitōnunga ʻa e ʻOtua, ʻa ia kuó ne ui kimoutolu ki he feohi mo hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEiki."
ʻE ʻofaʻanga, ko hoʻo feohi kakato mo Sīsū ʻoku fakamaʻu loloto ia ʻi he faitōnunga ʻo hoʻo Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne toutou tohoakiʻi mālie koe ki ha feohi ofi ange mo melino ange mo Hono ʻAló.
"Kuó ʻikai ha ʻahiʻahi kuo hoko kiate kimoutolu, ka ko ia pē ʻoku hoko ki he tangatá. Pea ʻoku faitōnunga ʻa e ʻOtua, ʻe ʻikai te ne tuku ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo lahi hake ʻi hoʻomou malavá."
Kaumeʻa, ʻi ho ngaahi momeniti faingataʻa taha ʻo e ʻahiʻahí, ʻiloʻi ʻoku tuʻu faitōnunga ʻa e ʻOtua ʻi ho tafaʻakí. ʻOkú Ne ʻilo ho ngaahi ngataʻanga totonú pea te Ne ʻomi maʻu pē ha hala haoʻanga malu ki ho lotó.
"Ka ʻoku faitōnunga ʻa e ʻEikí, pea te ne fakamālohia kimoutolu, pea te ne maluʻi kimoutolu mei he tokotaha kovi."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku ʻikai ha taimi te ke falala ai ki ho ngaahi maluʻi vaivai pē ʻaʻau ke fehangahangai mo e ngaahi tau fakalaumālié. Falala ʻoku faitōnunga ʻa e ʻOtua ʻokú Ne ʻomi ʻa e mālohi totonu mo e maluʻi mālohi ʻokú ke fiemaʻu ke ke nofo malu ai.
"Kapau ʻoku tau taʻefaitōnunga, ʻokú ne kei faitōnunga pē; he ʻoku ʻikai te ne faʻa fakaʻikaiʻi ia ʻe ia."
ʻE ʻofaʻanga, naʻa mo e ngaahi ʻaho ʻoku vaivai ai hoʻo tuí pea ke ongoʻi vaivai, ʻoku ʻikai ke liliu ʻa e mateaki ʻa e ʻOtua kiate koe. ʻE ʻikai ʻaupito te Ne liʻaki koe, he ko Hono faitōnungá ʻoku haʻihaʻi ia ki Hono ʻulungāanga moʻoní.
"Ke tau pīkitai maʻu ki he ʻamanaki ʻoku tau fakahaá, he ʻoku faitōnunga ʻa ia naʻá ne talaʻofá."
Kaumeʻa, ko hoʻo ʻamanakí ʻoku ʻikai fakatefito ia ʻi ha fakakaukau vaivai, holi pē, ka ʻi he ʻulungāanga kuo fakamoʻoniʻi, haohaoa ʻo hoʻo Tamaí. Pīkitai mālohi ki hoʻo tuí, ʻo ke ʻiloʻi ʻe ʻikai ʻaupito te ke liʻaki ʻe he Fai-talaʻofa Fakaʻosí.
"Kapau te tau vete ʻetau ngaahi angahalá, ʻokú ne faitōnunga mo māʻoniʻoni, pea te ne fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá pea te ne fakamaʻa kitautolu mei he angahala kotoa pē."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoua naʻa toe fakataʻetaʻeloto ke ʻomi hoʻo maumauʻia ki he ʻOtua. Ko Hono faitōnungá ʻoku ʻuhinga ia ʻokú Ne mateuteu maʻu pē ke fakamolemoleʻi ʻofa ho ngaahi fehalākí pea fufulu koe ke maʻa fakaofo.
"Pea naʻá ne ʻalu atu ʻi he ʻao ʻo Mōsese, ʻo fanongonongo, 'Ko Sihova, ko Sihova, ko e ʻOtua ʻofa mo anga-fakaʻofa, tuai ki he ʻita, lahi ʻi he ʻofa mo e faitōnunga.'"
ʻE ʻofaʻanga, ʻi he taimi ʻoku fakafeʻiloaki ai ʻe he ʻOtua ia, ʻokú Ne kamata ʻaki ʻEne ʻofa taʻe ngata mo e falalaʻanga kakato. Tuku ke liliu ʻe he moʻoni fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻa e founga ʻokú ke fakaofiofi ai kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa pē.
"He ko e folofola ʻa Sihova ʻoku totonu mo moʻoni; ʻokú ne faitōnunga ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ne faí."
Kaumeʻa, ko e ngāue kotoa pē ʻoku fai ʻe he ʻOtua kiate koe ʻoku fakaʻilongaʻi ia ʻaki ʻa e faitōnunga haohaoa mo e moʻoni. Te ke lava ʻo fakafalala hoʻo moʻui kakato ki Hono Folofolá, ʻo ke ʻiloʻi ʻe fehoanaki maʻu pē ʻEne ngaahi ngāué mo ʻEne ngaahi talaʻofá.
"He ko hoʻo ʻofa taʻe ngatá ʻoku māʻolunga ange ia ʻi he ngaahi langí; ko hoʻo faitōnungá ʻoku aʻu ia ki he ngaahi ʻaó."
ʻE ʻofaʻanga, sio hake ki he ʻatā lahi, taʻe ngata pea sio ki ha fakatātā ʻo e ʻofa lahi ʻa e ʻOtua kiate koe. Ko Hono faitōnungá ko ha ʻufiʻufi māʻolunga, taʻe maumauʻia ia ʻi hoʻo moʻui kakato.
"Ko e ʻofa mo e faitōnunga ʻoku malu ai ha tuʻi; ʻi he ʻofa ʻoku fakamaʻu ai hono nofoʻangá."
ʻE ʻofaʻanga, naʻa mo e ngaahi mālohi lahi taha ʻo māmaní ʻoku tokoniʻi pē ia ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi ʻo e ʻofa mo e faitōnungá. Langanga hoʻo moʻuí ʻi he ngaahi ʻulungāanga fakaʻofoʻofa tatau ko ʻení, pea te ke ʻilo ai ʻa e malu moʻoni, taʻe ngāueue.
"Pea naʻá ku sio ki he langi kuo fakaava, pea vakai, ko ha hoosi hinehina, pea ko hono tangata heka ʻoku ui ko e Faitōnunga mo e Moʻoni."
Kaumeʻa, ʻi he ngataʻanga fakaʻofoʻofa ʻo e meʻa kotoa pē, ʻoku heka atu ho Fakamoʻuí ʻo ʻomi ʻa e huafa ko e "Faitōnunga mo e Moʻoni." Ko e fakamoʻoni fakaʻosi, fakaofo ia ʻe ikunaʻi taʻengata ʻEne ʻofa kiate koe.
Fakahinohino mo e ʻAha Hala ▼
"Falala kia Sihova ʻaki ho loto kotoa, pea ʻoua naʻa falala ki hoʻo mahino pē ʻaʻau; ʻi ho ngaahi hala kotoa pē fakamoʻulaloa kiate ia, pea te ne fakatonutonu ho ngaahi halá."
ʻE ʻofaʻanga, tukuange ʻa e kavenga mamafa ʻo e fiemaʻu ke fakakaukauʻi kotoa ʻa e meʻa kotoa pē ʻe koe pē. Fakamoʻulaloa pē ho lotó ki Hono poto māʻolunga angé, pea siofi ʻokú Ne toʻo mālie ʻa e ngaahi fakafaingataʻá pea fakatonutonu ho halá.
"Te u akonakiʻi koe pea akoʻi koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke ʻalu aí; te u faleʻi koe ʻaki ʻeku mata ʻofa kiate koe."
Kaumeʻa, ʻoku ʻikai ha taimi te ke hē ai taʻe sio ʻi he moʻuí. Ko e ʻEikí tonu ʻokú Ne hoko ko hoʻo takitaha, takitaki anga-malū, ʻo ʻomi ha faleʻi vāofi lolotonga ʻoku siofi ʻe Hono mata ʻofá hoʻo sitepu kotoa pē.
"Ko hoʻo folofolá ko ha maama ia ki hoku vaʻé, ko ha māmā ʻi hoku halá."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi he taimi ʻoku takatakai ai koe ʻe he fakapoʻuli ʻo e taʻe-pau, tafoki ki he maama fakafiemālie ʻo e Folofolá. Ko e Tohitapú ko ha maama ngingila, ʻokú ne fakamaama fakaʻofoʻofa ho ngaahi sitepu hoko maí pea maluʻi koe mei he tūkia.
"Pea kapau te ke afe ki he toʻomataʻú pe ki he toʻohemá, ʻe fanongo ho telingá ki ha leʻo ʻi ho tuʻá, ʻo pehē, 'Ko e hala eni; ʻalu ai.'"
ʻE ʻofaʻanga, mālōlō ʻi he talaʻofa fakalongolongo ʻo e fakaʻaiʻai anga-malū ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he taimi pē te ke fehangahangai ai mo ha hala fakalotoʻi, fanongo lelei ki Hono fāʻeleʻi ʻofa ke fakatonutonu haohaoa ho halá.
"Kapau ʻoku masiva ha taha ʻiate kimoutolu ʻi he potó, ke ne kole ki he ʻOtua, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē ʻo ʻikai te ne fakaʻita, pea ʻe foaki ia kiate ia."
Kaumeʻa, ʻi he taimi ʻokú ke puke ai ʻe he ngaahi fili faingataʻá, ʻoku fakaafeʻi loto-lelei koe ʻe hoʻo Tamaí ke kole tokoni. Te Ne lilingi lahi mai ʻa e poto totonu ʻokú ke fiemaʻú, ʻo ʻikai ʻaupito te Ne fakahalaiaʻi hoʻo taʻe-mahino.
"Kole mai kiate au, pea te u tali koe, pea te u fakahā kiate koe ʻa e ngaahi meʻa lalahi mo taʻe-ʻiloa ʻoku ʻikai te ke ʻilo."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku maʻu ʻe he ʻOtua ha ngaahi fakakaukau fakaofo ki hoʻo moʻuí ʻoku ʻikai te ke lava ʻo kamata ke mahinoʻi. Tangí kiate Ia ʻi he lotú, pea te Ne fakahā ʻofa mai ʻa e ngaahi fakakaukau fakalangi, fufū ʻokú ke fiemaʻu taha.
"Fakahā mai ho ngaahi halá, ʻEiki; akoʻi au ʻi ho ngaahi halá. Taki au ʻi hoʻo moʻoní pea akoʻi au, he ko koe ko e ʻOtua ko hoku Fakamoʻuí, pea ko hoku ʻamanakí ʻoku ʻiate koe ʻi he ʻaho kotoa pē."
ʻE ʻofaʻanga, tuku ke hoko ʻa e lotu fakaʻofoʻofa ko ʻení ko e tangi ʻo ho lotó ʻi hoʻo kumi ki ha fakahinohino. Fakaofiofi kiate Ia ʻaki ha laumālie agavaivai, faingofua ke ako, ʻo fakafalala kakato hoʻo ʻamanaki tuʻu maʻú ki Hono takitaki haohaoa.
"ʻI he loto ʻo e tangatá ʻoku nau palani ai honau halá, ka ko e ʻEikí ʻokú ne fakamaʻu honau ngaahi sitepú."
Kaumeʻa, ʻoku lelei ke fai ha ngaahi palani, ka manatuʻi ke puke vaivai pē ia ʻi ho nimá. Mālōlō ʻi he moʻoni fakafiemālie ʻoku puleʻi kakato ʻe he ʻOtua ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo fakamaʻu mālohi ho ngaahi sitepú ke fehoanaki mo Hono taumuʻa haohaoa.
"ʻOku fakamaʻu ʻe Sihova ʻa e ngaahi sitepu ʻo ia ʻoku fiefia ʻiate ia; neongo te ne tūkia, ʻe ʻikai te ne tō, he ʻoku tokoniʻi ia ʻe Sihova ʻaki hono nimá."
ʻE ʻofaʻanga, ko hono muimui ʻi he ʻOtua ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻe ʻikai te ke tūkia fakanounou ʻi he halá. Ka fiefia, he ʻoku talaʻofa ʻa e ʻEikí ke puke mālohi koe pea tokoniʻi koe ʻi Hono nima ʻofa.
"Pea ʻe takitaki koe ʻe Sihova ʻi he taimi kotoa pē, pea te ne fakafiemālieʻi hoʻo fiemaʻú ʻi ha fonua vela ʻe he laʻaá, pea te ne fakamālohia ho sinó. Pea te ke hoko ʻo hangē ko ha ngoue kuo fakavai lelei, pea hangē ko ha matavai ʻoku ʻikai ngata hono vaí."
ʻE ʻofaʻanga, ko e takitaki ʻa e ʻOtua ʻoku ʻikai ko ha mape pē; ko ha matavai ia ʻo e moʻui mālohi, tupulaki! Tuku ke Ne takitaki koe, pea te Ne fafanga maʻu pē ho laumālié, ʻo ne fakatupu koe ke ke hangē ko ha ngoue kuo fakavai fakaʻofoʻofa naʻa mo e ngaahi faʻahitaʻu mālohí.
"He ko e ʻOtua ko ʻeni ko hotau ʻOtua ia ʻo taʻengata pea taʻengata; te ne hoko ko hotau takitaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá."
Kaumeʻa, ʻe ʻikai ʻaupito te ke aʻu ki ha taʻu motuʻa ʻe liʻaki ai koe ʻe he ʻOtua ke ke fakaʻuli tokotaha ʻi he māmani ko ʻení. Ko Hono tukupā ke takitaki ho lotó ko ha talaʻofa moʻui kotoa, taʻe ngāueue ʻoku aʻu atu ki he taʻengata.
"Ko e ngaahi sitepu ʻo ha tangata ʻoku takitaki ia ʻe Sihova. Pea ʻe anga fēfē ha taha ʻo mahinoʻi hono hala pē ʻaʻaná?"
ʻE ʻofaʻanga, tukuange ʻa e loto-moʻua fakaʻauha ʻo e feinga ke mahinoʻi ʻa e ngaahi afe mo e tafoki kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí. Fakafeʻiloaki ʻa e misiteli melie ʻo Hono puleʻangá, ʻo falala ʻokú Ne fakahoko fakaʻofoʻofa ho halá ʻi mui ʻi he ngaahi meʻa.
"Ka ʻi he hoko mai ʻa ia, ko e Laumālie ʻo e moʻoní, te ne takitaki kimoutolu ki he moʻoni kotoa pē. ʻE ʻikai te ne lea ʻiate ia pē; ka te ne lea pē ki he meʻa ʻokú ne fanongo ki aí, pea te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko mai."
ʻE ʻofaʻanga, kuo foaki kiate koe ʻa e kōpasí haohaoa taha, ʻi loto ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOkú Ne nofo ʻi loto ʻiate koe, kuo mateuteu ke takitaki mālie koe ki he moʻoni kotoa pē pea maluʻi koe mei he puputuʻú.
"Akoʻi au ke u fai ho finangaló, he ko koe ko hoku ʻOtua; ke takitaki au ʻe ho Laumālie leleí ʻi ha fonua lelei."
Kaumeʻa, ʻi he taimi ʻoku ongoʻi ai ho halá ʻoku fefeka, puputuʻu, pea fakaʻauha, fāʻeleʻi ʻa e lotu faingofua ko ʻení. Kole ki hoʻo Tamaí ke fakaleleiʻi ʻofa ʻa e hala ʻi muʻá, ʻo ʻomi koe ki ha feituʻu ʻo e tuʻu maʻu loloto mo e taumuʻa māʻalaʻala.
"Ko e masiva ʻi he takitaki ʻoku tō ai ha puleʻanga, ka ʻoku maʻu ʻa e ikuná ʻi he kau faleʻi tokolahi."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku faʻa lea ʻa e ʻOtua ʻi Hono takitaki ʻi he ngaahi leʻo ʻofa ʻo kinautolu ʻoku takatakai ʻiate koe. Kumi ki ha faleʻi fakaʻotua, poto, pea tuku ke tokoniʻi ʻe he meʻaʻofa fakaʻofoʻofa ʻo e komiunití ke fakamaama ho ngaahi fili lalahí.
"Ka ʻoku ou ʻiate koe maʻu pē; ʻokú ke puke au ʻi hoku nima toʻomataʻú. ʻOkú ke takitaki au ʻaki hoʻo faleʻí, pea hili iá te ke ʻave au ki he nāunau."
ʻE ʻofaʻanga, fakakaukauloto ki he vāofi ʻo e Tamaí ʻokú Ne puke mālohi ho nima toʻomataʻú ʻi hoʻo ʻalu ʻi he moʻui ko ʻení. ʻOkú Ne takitaki koe ʻaki Hono faleʻi haohaoa ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo takitaki koe ʻo ʻikai ha fakafaingataʻa ki he nāunau taʻengata.
"Pea te u takitaki ʻa e kau kui ʻi he ngaahi hala naʻe ʻikai te nau ʻilo, ʻi he ngaahi hala taʻe-ʻiloa te u takitaki ai kinautolu; te u liliu ʻa e fakapoʻulí ko e maama ʻi honau ʻaó, pea te u fakaleleiʻi ʻa e ngaahi feituʻu fefeka. Ko e ngaahi meʻa eni te u faí; ʻe ʻikai te u liʻaki kinautolu."
Kaumeʻa, ʻi he taimi ʻoku ongoʻi ai ʻa e kahaʻú ʻoku fakapoʻuli kakato mo taʻe-ʻiloa, ʻoua ʻe manavahē. ʻOku talaʻofa ʻa e ʻOtua ke fakaʻuli malu koe ʻi he meʻa taʻe-ʻiloa, ʻo liliu ho ngaahi taʻe-pau fakapoʻuli tahá ko ha maama ngingila, takitaki.
"ʻOkú ne fakafoʻou hoku laumālié. ʻOkú ne takitaki au ʻi he ngaahi hala totonu koeʻuhi ko hono huafá."
ʻE ʻofaʻanga, ko e takitaki anga-malū ʻa e ʻOtua ʻoku ʻuhinga ia ke fakafoʻou loloto hoʻo moʻui loto vaivaí. Falala ʻokú Ne takitaki koe ʻi he ngaahi hala totonu, ʻo fakafalala kakato ki hoʻo tokanga koeʻuhi ko Hono huafa fakaʻofoʻofa.
"ʻOku ou akonakiʻi koe ʻi he hala ʻo e potó pea takitaki koe ʻi he ngaahi hala totonu. ʻI hoʻo ʻalu, ʻe ʻikai fakafaingataʻaʻi ho ngaahi sitepú; ʻi hoʻo lele, ʻe ʻikai te ke tūkia."
ʻE ʻofaʻanga, ko e poto mo e takitaki fakalangi ʻoku lalanga mālohi fakataha. Pīkitai ki he poto ʻoku maʻu ʻi Hono Folofolá, pea te ke ʻilo ai ho ngaahi sitepu ʻoku ʻikai fakafaingataʻaʻi, ʻo fakaʻatā koe ke ke lele hoʻo lele ʻo ʻikai manavahē ki he tūkia.
"Pea tuku ke pule ʻa e melino ʻo Kalaisi ʻi homou lotó, he ko e kau mēmipa ʻo e sino ʻe taha kuo ui kimoutolu ki he melino. Pea mou fakamālō."
Kaumeʻa, ko e melino moʻoni ʻi lotó ko e taha ia ʻo e ngaahi fakaʻilonga falalaʻanga taha ʻo e takitaki ʻa e ʻOtua. ʻI hoʻo fehangahangai mo e ngaahi fili he ʻahó ni, tuku ke hoko ʻa e ʻafio anga-malū, fakafiemālie ʻo e melino ʻo Kalaisí ko e kōpasí mahuʻinga ʻoku fakahinohino koe ki ʻapi.
Moʻuimoʻui mo e Fakamoʻui Toto ▼
"Fakamoʻui au, ʻEiki, pea te u moʻui; fakahaofi au pea te u moʻui, he ko koe ʻa ia ʻoku ou fakahīkihikiʻi."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi ho ngaahi momeniti ʻo e mamahi loloto tahá, manatuʻi ko hoʻo Tamai fakalangí ko e matavai moʻoni ia ʻo e fakamoʻui kotoa pē. Tafoki ho lotó kiate Ia ʻuluaki, ʻo falala ʻoku anga-malū Hono nimá pea ko Hono mālohi ke fakafoʻoú ʻoku kakato.
"Ka te u toe fakafoki koe ki he moʻui lelei pea fakamoʻui ho ngaahi laveá,’ ko e folofola ia ʻa Sihova..."
Kaumeʻa, ʻoku sio ʻa e ʻOtua ki he ngaahi mamahi fufū mo e ngaahi lavea ʻoku ʻikai lava ke sio ki ai ha niʻihi kehe. ʻOkú Ne ʻikai pē fiemaʻu ke haʻi ho mamahí; ʻOkú Ne talaʻofa ke ʻomi ha fakafoʻou kakato mo fakaʻofoʻofa ki he konga kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí.
"Neongo ia, te u ʻomi ʻa e moʻui lelei mo e fakamoʻui ki ai; te u fakamoʻui hoku kakaí pea te u tuku ke nau fiefia ʻi he melino lahi mo e malu."
ʻE hoku kaumeʻa ʻofeina, ʻoku ʻikai pē fiemaʻu ʻe he ʻOtua hoʻo fakamoʻui fakasinó ka ko hoʻo melino kakato foki ʻo e ʻatamaí. Mālōlō ʻi he fakapapau ʻokú Ne fiemaʻu ke ke aʻusia ha malu loloto, tuʻu maʻu ʻoku ʻufiʻufi hoʻo moʻui kakato.
"Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova, hoku laumālie, pea ʻoua ʻe ngalo ʻa ʻene ngaahi lelei kotoa pē—ʻa ia ʻokú ne fakamolemoleʻi ho ngaahi angahala kotoa pē pea fakamoʻui ho ngaahi mahaki kotoa pē."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoua ʻe ngalo ʻaupito ʻa e anga ʻo e lelei ʻaupito ʻo hoʻo Tamaí kiate koe. ʻOku tafe atu ʻEne ʻofá ki he konga kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí, ʻo ʻomi ʻa e fakamolemole ki ho laumālié pea mo e fakamoʻui anga-malū ki ho sinó.
"ʻOkú ne fakamoʻui ʻa e loto-mamahí pea haʻi honau ngaahi laveá."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi he taimi ʻoku ongoʻi ai ho lotó kuo maumauʻia pea ʻoku fuʻu mamafa ʻa e mamahí ke fua, ʻiloʻi ʻoku ofi mai ʻa e ʻEikí. Ko Ia ko e Faitoʻo Lahi ʻokú Ne haʻi mālie ho ngaahi lavea fakaloto loloto tahá ʻaki Hono ʻofa taʻe ngata.
"Hoku foha, tokanga ki he meʻa ʻoku ou leaʻaki; fakafeʻiloaki ho telinga ki heʻeku ngaahi lea. ʻOua naʻa ke tuku ke nau ʻalu mei ho mata, tauhi kinautolu ʻi ho loto; he ko e moʻui kinautolu ki he faʻahinga ʻoku nau ʻilo kinautolu pea ko e moʻui lelei ki he sino kotoa ʻo ha taha."
Kaumeʻa, tuku ke ngoto hifo ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtua ki ho laumālie he ʻaho ni. ʻI hoʻo tauhi ofi ʻa ʻEne Folofola ʻi ho loto, ʻoku hoko ia ko ha matavai ʻo e moʻui moʻoni mo e mālohi fakaʻofoʻofa ki ho ʻataʻatā kotoa.
"Ka naʻe hokaʻi ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi talangataʻa, naʻe laiki ia koeʻuhi ko ʻetau ngaahi angahala; ko e tautea naʻe ʻomi ai ʻa e melino kiate kitautolu naʻe ʻiate ia, pea ʻi hono ngaahi lavea kuo fakamoʻui ai kitautolu."
ʻOfaʻanga, sio ki he kolosi pea sio ki he totongi lahi ʻaupito naʻe totongi ʻe Sīsū koeʻuhi pē ko koe. Koeʻuhi naʻe fua ʻe ia ʻa e mamahi pehē mei he ʻofa maʻa, ʻe lava ke ke kounaʻi ʻa ʻEne fakamoʻui mo e melino ko hoʻo puleʻanga pē ʻi he ʻaho ni.
"‘Naʻe fua ʻe ia ʻa ʻetau ngaahi angahala’ ʻi hono sino ʻi he kolosi, koeʻuhi ke tau mate ki he angahala pea moʻui ki he māʻoniʻoni; ‘ʻi hono ngaahi lavea kuo fakamoʻui ai koe.’"
Hoku kaumeʻa, ko hoʻo fakamoʻui ʻoku ʻikai ko ha ʻamanaki pē ki he kahaʻu; ko ha ikuna kakato ia naʻe maʻu ʻe Sīsū. Ke ke ʻalu loto-fīemālie ʻi he moʻoni ko ʻEne feilaulau kuo fakapapauʻi ʻa hoʻo fakafoki mai mo hoʻo kakato.
"ʻOku ʻi ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku mahaki? Tuku ke nau ui ʻa e kau mātuʻa ʻo e siasi ke nau lotu kiate kinautolu pea pani kinautolu ʻaki ha lolo ʻi he huafa ʻo e ʻEiki. Pea ko e lotu ʻoku fai ʻi he tui te ne fakamoʻui ʻa e mahaki; te ne fokotuʻu hake kinautolu ʻe he ʻEiki."
ʻOfaʻanga, naʻe ʻikai ke fakataumuʻa koe ke ke fua tokotaha hoʻo ngaahi kavenga. Ke ke falala ki ho famili siasi pea tuku ke hiki hake koe ʻe he mālohi ʻo e lotu tui mo fakataha pea ʻomi kiate koe ʻa e nima fakamoʻui ʻo e ʻOtua.
"Naʻe fekau atu ʻe ia ʻene folofola pea fakamoʻui kinautolu; naʻe fakahaofi kinautolu mei he fonualoto."
Kaumeʻa, ko e mamaʻo mo e ngaahi tuʻunga taʻe-malava ʻoku ʻikai ha meʻa ia ki hotau ʻOtua Māfimafi. ʻI heʻene lea pē ʻaki ʻEne Folofola mālohi, ʻe lava ke aʻu atu ia ki ho tuʻunga pea ʻomi ha fakahaofi fakaofo mo ha fakamoʻui.
"Naʻe pehē ʻe ia, 'Kapau te ke fanongo lelei ki he ʻEiki ko ho ʻOtua pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ʻi hono fofonga, kapau te ke tokanga ki heʻene ngaahi fekau pea tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuni kotoa, ʻe ʻikai te u ʻomi kiate koe ha mahaki ʻo e ngaahi mahaki naʻaku ʻomi ki he kau ʻIsipite, he ko au ʻa Sihova, ʻa ia ʻoku fakamoʻui koe.'"
ʻOfaʻanga, ko ho Tamai ko Sihova-Lafa, ko e ʻEiki ʻoku fakamoʻui koe. ʻI hoʻo ʻalu ofi mo Ia pea fanongo ki Hono leʻo anga-malū, ʻoku ke fakaafeʻi ʻEne ʻafio maluʻi mo fakamoʻui ke ʻufiʻufi ho moʻui.
"Lotu ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, pea ʻe ʻi hoʻo meʻakai mo e vai ʻa ʻene tāpuaki. Te u toʻo atu ʻa e mahaki meiate kimoutolu."
ʻOfaʻanga, tuku ke fonu ho loto ʻi he lotu, naʻa mo e ngaahi momeniti anga-maheni ʻo e moʻui. ʻI hoʻo fakamaʻu ho mata kiate Ia, ʻoku Ne talaʻofa ke tāpuakiʻi hoʻo tokonaki fakaʻaho pea fufulu atu ʻa e mahaki mei ho ʻapi.
"ʻEiki ko hoku ʻOtua, naʻaku ui kiate koe ki ha tokoni, pea naʻa ke fakamoʻui au."
Kaumeʻa, ʻoua naʻa ke toe fakataʻetaʻeʻia ke tangi ki ho Tamai ʻi hoʻo mamahi. ʻOku Ne fanongo ki he lotu kotoa pē ʻokú ke fafana, pea ʻoku Ne tali ʻaki ha ʻofa faka-tamai ʻoku ʻomi moʻoni ai ʻa e fakamoʻui.
"ʻOku tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEiki ʻi honau mohenga mahaki pea fakafoki mai kinautolu mei honau mohenga mahaki."
ʻOfaʻanga, kapau ʻokú ke ʻiloʻi koe ʻoku ke tokoto ʻi he mohenga pe ongosia, kātaki ʻo ʻiloʻi ʻoku nofo ʻa e ʻOtua ʻi ho tafaʻaki. Ko Ia ko ho tokotaha tauhi anga-malū taha, ʻokú ne puke ho nima pea fakafoki mai ho mālohi ʻi he kātaki.
"Ko e ngaahi lea anga-lelei ko ha hone, melie ki he laumālie pea fakamoʻui ki he ngaahi hui."
ʻOfaʻanga, ʻoua naʻa ke fakasiʻisiʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻaloʻofa anga-malū ʻo e ʻOtua ʻoku leaʻaki ʻa e moʻui ki ho laumālie. Tuku ke fufulu hifo ʻa e ngaahi lea melie ʻa e ʻOtua kiate koe he ʻaho ni, ʻo ʻomi ha fakafiemālie lahi mo ha fakamoʻui ki ho ngaahi hui moʻoni.
"Ko e loto fiefia ko ha faitoʻo lelei, ka ko e laumālie laiki ʻoku ne fakamamahaʻi ʻa e ngaahi hui."
Kaumeʻa, naʻa mo e ngaahi taimi faingataʻa, tuku ke hoko ʻa e fiefia ʻo e ʻEiki ko ho mālohi. Ko hono fakatupulaki ha loto fiefia ko ha faitoʻo fakaʻofoʻofa, ʻomi ʻe he ʻOtua ʻoku ne hiki hake ho laumālie pea fakafoʻou ho sino.
"Kuo u mamata ki honau ngaahi hala, ka te u fakamoʻui kinautolu; te u tataki kinautolu pea fakafoki mai ʻa e fakafiemālie ki he kau tangi ʻo ʻIsileli, ʻo fakatupu ʻa e fakamālō ʻi honau loungutu. Melino, melino, kiate kinautolu ʻoku mamaʻo mo ofi,' ko e folofola ia ʻa e ʻEiki. 'Pea te u fakamoʻui kinautolu.'"
ʻOfaʻanga, naʻa mo kapau ʻokú ke ongoʻi kuó ke hē pe tūkia, ʻoku lahi ange ʻa e ʻaloʻofa ʻo e ʻOtua ʻi hoʻo kuo hili. ʻOkú Ne holi ke lilingi hifo ʻEne fakamoʻui mo e melino kiate koe, ʻo liliu ho mamahi ko ha hiva fakaʻofoʻofa ʻo e fakamālō.
"Ka kiate kimoutolu ʻoku manavahē ki hoku hingoa, ʻe hopo hake ʻa e laʻā ʻo e māʻoniʻoni mo e fakamoʻui ʻi hono ngaahi huelo. Pea te mou ʻalu atu ʻo fiefia hangē ko e fanga kiʻi pulu kuo fafanga lelei."
ʻOfaʻanga, ʻoku haʻu kiate koe ha ʻaho ʻo e fiefia fakaʻofoʻofa, taʻe-malava ke taʻofi. Tuku ke fufulu hifo ʻa e māfana ʻo ʻEne maama fakamoʻui kiate koe, ʻo ʻiloʻi ʻokú Ne talaʻofa ʻa e tauʻatāina kakato mo e mālohi ki Heʻene fānau mahuʻinga.
"ʻI he hoko mai ʻa e efiafi, naʻe ʻomi kiate ia ʻa e tokolahi naʻe maʻu ʻe he tēvolo, pea naʻe kapusi ʻe ia ʻa e ngaahi laumālie ʻaki ha lea pea fakamoʻui ʻa e mahaki kotoa. Naʻe fai ʻeni ke fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he palōfita ko ʻAisea: 'Naʻe toʻo ʻe ia ʻa ʻetau ngaahi vaivai pea fua ʻetau ngaahi mahaki.'"
Kaumeʻa, sio ki he anga ʻo e ngaue ʻa Sīsū ʻaki ʻa e ʻofa lahi pehē ʻi Hono taimi ʻi māmani. Naʻe loto-lelei ʻEne toʻo hoʻo mamahi kiate Ia, ʻo fakamoʻoniʻi ʻo ʻikai ha veiveiua ko Hono loto ʻoku tuʻu maʻu pē ke fakamoʻui mo fakafoki mai koe.
"'Te Ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata. ʻE ʻikai toe ʻi ai ha mate' pe tangi pe tagi pe mamahi, he kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa motuʻa."
Hoku kaumeʻa ʻofaʻanga, puke maʻu ki he talaʻofa fakaʻofoʻofa mo taʻengata ko ʻeni. ʻE ʻikai fuoloa, ʻe holoholo anga-malū ʻe ho Tamai ʻofa ʻa e loʻimata kotoa pē, pea ʻe ʻikai toe hoko ʻa e mamahi ko ha manatu mamaʻo pē ʻi Hono ʻafio fakaʻofoʻofa.
ʻAmanaki mo e Kahaʻu ▼
"He ʻoku ou ʻilo ʻa e ngaahi palani ʻoku ou maʻu kiate kimoutolu,” ko e folofola ia ʻa e ʻEiki, “ngaahi palani ke fakalakalakaʻi kimoutolu pea ʻikai ke fakamamahiʻi kimoutolu, ngaahi palani ke ʻomi kiate kimoutolu ʻa e ʻamanaki lelei mo ha kahaʻu."
ʻOfaʻanga, ʻoku puke ʻe ho Tamai fakahēvani hoʻo ʻapongipongi ʻi Hono nima malava. Ke ke falala pau ko e palani kotoa pē ʻokú Ne maʻu kiate koe ʻoku takai ʻi Hono ʻofa haohaoa, kuo faʻu ke ʻomi kiate koe ha kahaʻu ngingila mo fakaʻofoʻofa.
"Ke fakafonu kimoutolu ʻe he ʻOtua ʻo e ʻamanaki lelei ʻaki ʻa e fiefia mo e melino kotoa ʻi hoʻo falala kiate ia, koeʻuhi ke mou fonu ʻi he ʻamanaki lelei ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni."
Kaumeʻa, ʻi he taimi ʻoku ongoʻi taʻe-pau ai ʻa e moʻui, tuku ke fakafonu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ho loto ʻo fonu ʻi he fiefia fakaʻotua mo e melino. ʻI hoʻo falala pē kiate Ia, te ke ʻiloʻi koe ʻoku ke fonu ʻi ha ʻamanaki lelei taʻe-ngāueue.
"Ka ko kinautolu ʻoku ʻamanaki lelei ki he ʻEiki te nau fakafoʻou honau mālohi. Te nau puna ʻi he kapakau hangē ko e fanga ʻīkale; te nau lele ʻo ʻikai ongosia, te nau ʻalu ʻo ʻikai vaivai."
ʻOfaʻanga, kapau ʻokú ke ongoʻi ongosia he ʻaho ni, ke ke falala ki he ʻEiki pea tuku ke Ne fua koe. Ko hono tuku hoʻo ʻamanaki lelei kiate Ia te ne ʻomi kiate koe ʻa e ngaahi kapakau fakaʻofoʻofa ʻokú ke fiemaʻu ke puna ʻi ʻolunga ʻi he matangi kotoa pē.
"Ko e tui ko e falala ia ki he meʻa ʻoku tau ʻamanaki ki ai pea ko e fakapapau ki he meʻa ʻoku ʻikai te tau sio ki ai."
ʻOfaʻanga, ko e tui moʻoni ko hono ʻiloʻi ia ʻoku ngaue ʻa ho Tamai ʻi he ngaahi tuʻa-fale, naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai lava ai ʻe ho mata ke sio ki ai. Puke maʻu loto-fīemālie ki Heʻene ngaahi talaʻofa, he ko ʻEne folofola ko e moʻoni taha ia ʻe lava ke ke langa ai ho moʻui.
"ʻOku moʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki lelei kiate koe ʻi he kahaʻu, pea ʻe ʻikai motuhi hoʻo ʻamanaki lelei."
Hoku kaumeʻa, ʻe lava ke fakaloto-mamahiʻi koe ʻe māmani, ka ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtua kiate koe ʻe ʻikai ʻaupito. ʻE lava ke ke fakamaʻu ho loto ʻi he pau kakato ko ho kahaʻu ʻoku malu pea ʻe fakapaleʻi fakaʻofoʻofa hoʻo ʻamanaki lelei.
"He ʻi he ʻamanaki lelei ko ʻeni naʻe fakahaofi ai kitautolu. Ka ko e ʻamanaki lelei ʻoku sio ki ai ʻoku ʻikai ko ha ʻamanaki lelei ia ʻaupito. Ko hai ʻoku ʻamanaki ki he meʻa ʻoku nau maʻu ʻi he taimi ni? Ka kapau ʻoku tau ʻamanaki ki he meʻa ʻoku ʻikai te tau maʻu ʻi he taimi ni, ʻoku tau tatali ki ai ʻi he kātaki."
Kaumeʻa ʻofaʻanga, ko e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa taha ʻoku maʻu ʻe he ʻOtua maʻau ʻoku taau ke tatali ki ai. Ke ke fakamaʻu ho mata ki Heʻene ngaahi talaʻofa taʻengata, pea tuku ke ʻomi ʻe Hono ʻofa kiate koe ʻa e kātaki ke kātakiʻi ʻa e momeniti lolotonga.
"Fakamālō ki he ʻOtua mo e Tamai ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi! ʻI heʻene ʻaloʻofa lahi kuó Ne ʻomi kiate kitautolu ha fāʻeleʻi foʻou ki ha ʻamanaki lelei moʻui ʻi he toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi mei he mate."
ʻOfaʻanga, koeʻuhi naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū ʻa e fonualoto, ko hoʻo ʻamanaki lelei ʻoku moʻui ngingila pea malu taʻengata. Kuo ke fāʻeleʻi ki ha famili ʻo e ʻaloʻofa, pea ko ho kahaʻu ʻoku ngingila hangē ko e ʻAlo kuo toetuʻu.
"Ke mou mālohi pea loto-toʻa, ʻa kimoutolu kotoa ʻoku ʻamanaki lelei ki he ʻEiki."
Kaumeʻa, toʻo ha mānava lōloa pea tuku ke fakafonu ʻe he loto-toʻa ʻo e ʻOtua ho loto he ʻaho ni. ʻI he taimi ʻoku fakamaʻu mālohi ai hoʻo ʻamanaki lelei ʻi he ʻEiki, ʻe lava ke ke fehangahangai mo ha meʻa pē ʻaki ha laumālie loto-toʻa mo fiefia.
"Pea ko e ʻamanaki lelei ʻoku ʻikai te ne fakamaaʻi kitautolu, koeʻuhi kuo lilingi hifo ʻa e ʻofa ʻo e ʻOtua ki hotau loto ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni, ʻa ia kuo ʻomi kiate kitautolu."
ʻOfaʻanga, ko hono ʻamanaki lelei ki he ʻOtua ʻe ʻikai ʻaupito, ʻaupito, ʻe taki atu ki he loto-mamahi. Kuó Ne lilingi hifo ʻEne ʻofa taʻe-ngata ki ho loto, ʻo fakapapauʻi ko ʻEne ngaahi talaʻofa maʻau ʻoku falalaʻanga kakato.
"ʻOku tau maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ko ʻeni ko ha taula ki he laumālie, mālohi mo malu. ʻOku hū ia ki he potu toputapu ʻi tuʻa ʻi he puipui."
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa e ngaahi peau ʻo e moʻui ke lueʻi koe, manatuʻi ʻoku maʻu ʻe ho laumālie ha taula taʻe-mafusi. Ko hoʻo ʻamanaki lelei ʻoku haʻi ofi ki he ʻafio moʻoni ʻo e ʻOtua, ʻo tauhi koe ke malu haohaoa.
"Ka ko ʻeni, ʻEiki, ko e hā ʻoku ou kumi ki ai? Ko hoku ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate koe."
Kaumeʻa, ʻi he taimi ʻoku hā ngali mole vave mo taʻe-pau ai ʻa e meʻa kotoa ʻi ho takatakai, ke ke fakafeʻiloaki anga-malū hoʻo sio ki ho Tamai. Ko e melino moʻoni ʻoku ʻiloʻi ʻi he momeniti ʻokú ke fakahaaʻi ai ko Ia tokotaha pē ko hoʻo ʻamanaki lelei fakaʻosi.
"Ka ko au, te u maʻu maʻu pē ʻa e ʻamanaki lelei; te u fakamālōʻia koe ʻo lahi ange mo lahi ange."
ʻOfaʻanga, naʻa mo e fehangahangai mo e faingataʻa, ʻe lava ke ke fili ke hiki hake ho nima ʻi he fakamālō. Tuku ke tupu hake ʻiate koe ha ʻamanaki lelei fakaʻofoʻofa, ʻo ʻiloʻi ko ho ʻOtua ʻoku taau maʻu pē mo hoʻo hiva.
"Yet this I call to mind and therefore I have hope: Because of the Lord’s great love we are not consumed, for his compassions never fail. They are new every morning; great is your faithfulness. I say to myself, 'The Lord is my portion; therefore I will wait for him.'"
ʻOfaʻanga, tatau ai pē pe ko e hā hono fakapoʻuli ʻo e pō, ʻe foʻou ʻaupito ʻa e ngaahi ʻaloʻofa ʻo e ʻOtua maʻau ʻi he pongipongi. Fakamanatu ki ho laumālie ʻa ʻEne ʻofa taʻe-ngalo, pea tuku ke hoko ʻa ʻEne faitōtonu lahi ko hoʻo ʻamanaki lelei fakaʻaho.
"Ke mou fiefia ʻi he ʻamanaki lelei, kātaki ʻi he mamahi, faitōtonu ʻi he lotu."
Kaumeʻa, ko ʻeni ha fakaʻaliʻali faingofua ki ho laumālie fakaʻofoʻofa: tuku ke ʻomi ʻe he kahaʻu kiate koe ʻa e fiefia, tuku ke tokoniʻi koe ʻe he ʻaloʻofa ʻo e ʻOtua ke ke kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻaho faingataʻa, pea ʻoua naʻa ke tuku ʻa e fafana hoʻo ngaahi lotu kiate Ia ʻoku ʻofa lahi pehē kiate koe.
"ʻI heʻetau tatali ki he ʻamanaki lelei kuo tāpuakiʻi—ko e hāʻele mai ʻo e nāunau ʻo hotau ʻOtua lahi mo e Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisi."
ʻOfaʻanga, ko hotau ʻamanaki lahi taha ko e ʻaho ia te tau toki sio ai ki hotau Fakamoʻui mata ki he mata. Tuku ke fakaʻaiʻai koe ʻe he ʻamanaki lelei fakaʻofoʻofa ko ʻeni ke ke moʻui ʻi he ʻaho kotoa pē ʻoku takai ʻi Hono ʻofa mo e ʻaloʻofa fakaofo.
"Kiate kinautolu kuo fili ʻe he ʻOtua ke fakaʻilo ʻi he kau Senitaile ʻa e ngaahi koloa fakaʻofoʻofa ʻo e meʻa fakalilolilo ko ʻeni, ʻa ia ko Kalaisi ʻiate kimoutolu, ko e ʻamanaki lelei ʻo e nāunau."
ʻOfaʻanga, ʻokú ke fua ha mana lahi ʻiate koe: Kuo ngaohi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono ʻapi ʻi ho loto! Ko Hono ʻafio ko hoʻo fakapapau kakato ia ʻo e kau ʻi he nāunau fakaʻofoʻofa ʻo e ʻOtua ʻi he kahaʻu.
"Ko koe ko hoku hūfangaʻanga mo hoku pā; kuo u tuku hoku ʻamanaki lelei ʻi hoʻo folofola."
Kaumeʻa, ʻi he taimi pē ʻokú ke ongoʻi vaivai ai, lele ki he nima malu mo mālohi ʻo ho Tamai fakahēvani. Ke ke takaiʻi koe ʻi he ngaahi talaʻofa fakafiemālie ʻo ʻEne Folofola, he ko Ia ko ho pā haohaoa mo e hūfangaʻanga.
"ʻOku ke ʻilo foki ko e poto ʻoku hangē ko e hone kiate koe: Kapau te ke ʻilo ia, ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki lelei kiate koe ʻi he kahaʻu, pea ʻe ʻikai motuhi hoʻo ʻamanaki lelei."
ʻOfaʻanga, ʻi hoʻo kumi ki he poto anga-malū ʻo e ʻOtua, ʻe hoko ia ʻo hangē ko e hone melie ki ho laumālie. Ko hono ʻalu ʻi Hono ngaahi hala ʻoku fakapapauʻi ha ʻamanaki lelei fakaʻofoʻofa, tuʻu maʻu ʻe ʻikai ʻaupito fakaloto-mamahiʻi koe.
"ʻOku mau manatuʻi ʻi he ʻao ʻo hotau ʻOtua mo e Tamai hoʻo ngaue naʻe fakatupu ʻe he tui, hoʻo ngaue naʻe ueʻi ʻe he ʻofa, pea mo hoʻo kātaki naʻe fakaʻaiʻai ʻe he ʻamanaki lelei ʻi hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi."
ʻOfaʻanga, ʻoku sio ʻa ho Tamai ki he ngaue ʻofa kotoa pē mo e sitepu tui kotoa pē ʻokú ke fai. Tuku ke fakaʻaiʻai maʻu pē koe ʻe hoʻo ʻamanaki lelei tuʻu maʻu ʻia Sīsū ke ke kātaki, ʻo ʻiloʻi ʻokú Ne fakafiefiaʻi koe ʻi he sitepu kotoa pē ʻo e hala.
"ʻOku ou tatali ki he ʻEiki, ʻoku tatali hoku ʻataʻatā kotoa, pea ʻi heʻene folofola ʻoku ou tuku ai hoku ʻamanaki lelei."
Hoku kaumeʻa, tuku ke mālōlō fakalongolongo ho loto kotoa ʻi he ʻamanaki ki he lelei ʻo e ʻOtua. Ko hono tatali kātaki kiate Ia ʻoku ʻikai ʻaupito taʻeʻaonga, he ko ʻEne ngaahi talaʻofa kuo tohi ko e fakavaʻe falalaʻanga taha ia ki ho moʻui.
Fiefia mo e Monūia ▼
"Naʻe pehē ʻe Nīmaia, 'ʻAlu ʻo fiefia ʻi he meʻakai lelei mo e inu melie, pea fekau ha niʻihi kiate kinautolu ʻoku ʻikai haʻanau meʻa kuo teuteu. Ko e ʻaho ni ʻoku toputapu ki hotau ʻEiki. ʻOua naʻa ke mamahi, he ko e fiefia ʻo e ʻEiki ko ho mālohi ia.'"
ʻOfaʻanga, naʻa mo e ngaahi faingataʻa taha ʻo hoʻo moʻui, ʻoku ʻikai ke ke fiemaʻu ke fakatahaʻi ho mālohi ʻiate koe pē. Ko hono mālōlō pē ʻi he fiefia loloto, tuʻu maʻu ʻo ho Tamai ʻoku ne ʻomi ʻa e mālohi kotoa ʻokú ke fiemaʻu ke hokohoko atu.
"Fakafonu hoku loto ʻaki ʻa e fiefia ʻi he taimi ʻoku lahi ai ʻenau koane mo e uaine foʻou."
Kaumeʻa, ko e fiefia moʻoni mo tuʻu maʻu ʻoku ʻikai haʻu ia mei he meʻa ʻoku tau maʻu, ka mei he tokotaha ʻoku maʻu hotau loto. Tuku ke fakafonu koe ʻe he ʻOtua ʻo fonu ʻi ha fiefia ʻe ʻikai lava ʻe māmani ke toe fakatupu.
"ʻOkú ke fakaʻilo mai kiate au ʻa e hala ʻo e moʻui; te ke fakafonu au ʻaki ʻa e fiefia ʻi ho ʻafio, mo e ngaahi fiefia taʻengata ʻi ho nima toʻomataʻu."
Sī'i pele, ko e fiefia lahi taha te ke ma'u 'i he mo'uí ko e nofo pē 'i he 'ao 'o ho Tokotaha Fakafo'ou. 'Okú Ne fiefia 'i he 'eva 'i he hala 'o e mo'uí mo koe, 'o foaki mai ha ngaahi fiefia ta'engata 'oku ma'u pē 'i Hono 'ofa.
"Ko Sihova ko hoku mālohi ia mo hoku pā; 'oku falala hoku loto kiate ia, pea 'okú ne tokoni'i au. 'Oku puna hoku loto 'i he fiefia, pea 'oku ou fakahīkihiki'i ia 'aki 'eku hiva."
Sī'i pele, 'i ho'o tuku kakato ho'o falala ki Hono nima malu'í, sio ki he founga 'okú Ne liliu ai ho'o hoha'á ko ha fakahīkihiki. 'Okú Ne 'ofa ke tokoni'i koe, pea ko 'Ene tokangá te ne 'ai ho lotó ke puna kakato 'i he fiefia!
"He ko 'Ene 'ita 'oku tolonga pē 'i ha ki'i taimi, ka ko 'Ene 'ofa 'oku tolonga 'i he mo'ui kotoa; 'e nofo pē 'a e tangí 'i he pō, ka 'e hoko mai 'a e fiefiá 'i he pongipongi."
Kaume'a, ko e lo'imata 'okú ke tangi he 'ahó ni 'oku fakataimi pē, he 'oku pule'i 'e ho Tamai ho 'apongipongí. Ko ha pongipongi faka'ofo'ofa mo ngingila 'o e fiefiá 'oku 'osi 'i he 'ataá, 'o tala'ofa'i 'e Hono 'ofa ta'engata.
"Na'á ke liliu 'eku tangí ko ha hiva; na'á ke to'o 'eku kofu tangí pea 'ai au ke u kofu 'aki 'a e fiefia,"
Sī'i pele, ko e 'Otua ko e fakamo'ui pule ia 'o hotau ngaahi mamahi loloto tahá. 'Okú Ne to'o fakamāfana 'a e ngaahi kofu mamafa 'o ho'o mamahí pea 'ai koe ke ke kofu 'aki ha fiefia faka'ofo'ofa mo mālohi 'e 'ai koe ke ke fie hiva.
"Ko e māmani kotoa 'oku fonu 'i he manavahē ki ho ngaahi mana; 'i he feitu'u 'oku hā mai ai 'a e pongipongí, 'i he feitu'u 'oku pulia ai 'a e efiafí, 'okú ke ui mai ai 'a e ngaahi hiva 'o e fiefia."
Sī'i pele, sio takai ki he faka'ofo'ofa 'o e fakatupú—ko ha tohi 'ofa ia kuo tohi ma'au pē! Mei he hopo 'a e la'aá ki he tō 'a e la'aá, tuku ke faka'ai'ai 'e he ngaahi mana 'o e ngāue nima 'a ho Tamaí ha hiva melie 'o e fiefia 'i ho laumālié.
"'E kalanga hoku loungutu 'i he fiefia 'i he'eku hiva fakahīkihiki kiate koe—ko au 'a ia kuó ke fakahaofi."
Kaume'a, 'i ho'o manatu'i 'a e ngaahi taimi kotoa pē kuó Ne fakahaofi mo fua koe aí, 'e 'ikai te ke lava 'o fakalongolongo. Tuku ke mahuohua ho loto hounga'iá ki he ngaahi kalanga fiefia 'o e fakahīkihiki ki ho Tokotaha Fakahaofi faitotonú.
"'I he lahi 'a e hoha'a 'i hoku lotó, na'e 'omi 'e ho'o fakafiemālié 'a e fiefia kiate au."
Sī'i pele, 'i he ngaahi momeniti fakalongolongo ko ia 'oku lele ai ho 'atamaí 'i he hoha'á, tuku ke takatakai 'e he 'Eikí Hono nima fakafiemālié kiate koe. Ko 'Ene fakapapau fakamāfaná ko e me'a pē ia 'e lava 'o 'asi atu 'i he hoha'á pea fakafoki mai ho fiefiá.
"Kuo fai 'e Sihova ia 'i he 'aho ni; tau fiefia he 'aho ni pea ke fakafiefia."
Sī'i pele, ko e 'aho ni ko ha me'a'ofa mahu'inga, kuo ngaohi nima mei ho Tamai 'ofa. 'Oua 'e tuku ke kaiha'asi 'e he ngaahi hoha'a 'o 'apongipongí 'a e faingamālie faka'ofo'ofa 'okú ke ma'u he taimí ni ke fiefia mo fakafiefia 'i Hono 'ao.
"Kuo fai 'e Sihova ha ngaahi me'a lalahi ma'atautolu, pea 'oku fonu kitautolu 'i he fiefia."
Kaume'a, to'o ha ki'i taimi ke sio ki mui pea muimui'i 'a e nima 'o e lelei 'o e 'Otuá 'i ho'o mo'uí. Ko e manatu'i 'o 'Ene faitotonu ki muí ko e founga lelei taha ia ki ha loto 'oku mahuohua 'i he fiefia he 'ahó ni.
"Ko e 'amanaki 'a e mā'oni'oní ko e fiefia ia, ka ko e ngaahi 'amanaki 'a e kau fulikivanú 'e 'ikai hoko ha me'a."
Sī'i pele, koe'uhi ko ho'o kau kia Sīsū, ko ho kaha'ú 'oku ngingila lahi. 'E lava ke ke 'alu ki mu'a mo ha malimali falala'anga, 'o 'ilo'i ko ho iku'angá 'oku fonu 'i he fiefia kuó Ne tauhi ma'au pē.
"'Oku ma'u 'e ha taha 'a e fiefia 'i he 'oange ha tali totonu—pea ko e hā hono lelei 'o ha lea 'i he taimi totonu!"
Sī'i pele, 'e lava ke ngāue'aki 'e he 'Otuá ho le'o anga-malimalí ke 'omi ha fakafiemālie lahi ki he ni'ihi kehé. 'Oku 'i ai ha fiefia loloto, mo lahi 'i he ngāue fakataha mo e Laumālie Mā'oni'oní ke vahevahe 'a e lea totonu pē 'o e fakalotolahi 'i he taimi totonu.
"Ko e loto fiefia ko e faito'o lelei ia, ka ko e laumālie lōmekina 'okú ne fakamamaha 'a e ngaahi hui."
Kaume'a, tuku ke hoko 'a e fiefia 'o e 'Eikí ko e faito'o melie 'oku fiema'u lahi 'e ho laumālié. Ko ha laumālie fiefia, falala'anga 'okú ne 'omi 'a e fakamo'ui mo e mālohi ki he konga kotoa pē 'o ho 'atamaí.
"Te ke 'utu vai 'i he fiefia mei he ngaahi vai 'o e fakamo'uí."
Sī'i pele, ko ho'o fakamo'ui 'ia Kalaisí ko ha matavai ta'engata, fakaivifo'ou 'e 'ikai 'auhamālie. Ha'u kiate Ia 'i he 'aho kotoa pē, pea inu loloto mei he ngaahi vai fiefia 'o Hono 'ofá.
"pea ko kinautolu kuo fakahaofi 'e he 'Eikí te nau foki mai. Te nau hū ki Saione mo e hiva; ko e fiefia ta'engata te ne fakakoloa honau 'ulu. Ko e fiefia mo e fakafiefia te ne 'ohovale'i kinautolu, pea ko e mamahi mo e 'oho te ne hola atu."
Sī'i pele, ko e mamahi loto pē 'okú ke fua he taimí ni, 'oku 'i ai hono 'aho ngata'anga. 'Oku tala'ofa 'e he 'Otuá ha foki mai faka'ofo'ofa ki 'api 'a ia 'e hola ai 'a e mamahí 'o ta'engata, pea 'e 'ai ha kalauni fiefia ta'engata ki ho 'ulu.
"'I he hoko mai ho ngaahi leá, na'á ku kai ia; ko hoku fiefia ia mo e fakafiefia 'o hoku lotó, he 'oku ou fua ho hingoá, 'Eiki ko e 'Otua Māfimafi."
Kaume'a, fakaava 'a e Folofola 'a e 'Otuá pea tuku ke ne fafanga ho laumālie hela'iá he 'ahó ni. Ko 'Ene ngaahi tala'ofá 'oku melie hangē ko e honé, 'o 'omi ha fakafiefia lahi mo e fiefia kiate kinautolu 'oku nau fua loto-lahi Hono hingoá.
"Ko Sihova ko ho 'Otua 'oku 'iate koe, ko e To'a Mālohi 'oku fakahaofi. Te Ne fiefia lahi 'iate koe; 'i Hono 'ofá 'e 'ikai te Ne toe valoki'i koe, ka te Ne fiefia 'iate koe 'aki 'a e hiva."
Sī'i pele, na'á ke 'ilo'i ko ho Tamai fakahēvaní 'oku hiva mo'oni kiate koe? Malōlō malu 'i Hono nima mālohí, 'o 'ilo'i 'okú Ne ma'u ha fiefia lahi, mo fakafiefia 'i he mo'oni pē ko ho'o 'a'ana.
"Kuo u tala atu 'eni kiate kimoutolu koe'uhi ke 'iate kimoutolu 'eku fiefiá pea ke kakato ho'omou fiefiá."
Sī'i pele, 'oku 'ikai fiema'u 'e Sīsū ke ke nofo pē 'i ha fiefia konga pe vaivai. 'Okú Ne foaki atu kiate koe Hono fiefia faka'otua pē, 'o fakafonu ho ipú ke mahuohua koe'uhi ke kakato ho lotó 'i he fiemālie.
"Pea pehē foki kiate kimoutolu: Ko ho'omou taimi mamahi 'eni, ka te u toe sio kiate kimoutolu pea te mou fiefia, pea 'e 'ikai ha taha te ne to'o ho'omou fiefiá."
Kaume'a, 'e 'ikai lava 'e he māmaní 'o to'o 'a e me'a na'e 'ikai 'oange 'e he māmaní. 'Oku tala'ofa 'e Sīsū kiate koe ha fiefia ta'engata, 'ikai ngāue'i 'oku nofo malu kakato 'i Hono 'ao 'ofa, tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi matangi 'e hoko mai.
"Ke mou fiefia 'i he 'amanaki leleí, kātaki 'i he mamahí, faitotonu 'i he lotú."
Sī'i pele, ko ho fiefiá 'oku fakamafai'i mālohi 'i he 'amanaki lelei faka'ofo'ofa 'okú ke ma'u 'ia Kalaisí. Tuku ke fua koe 'e he 'amanaki melie ko 'ení 'i he ngaahi 'aho faingata'á, 'i ho'o hūhū ma'u pē ho lotó kiate Ia 'i he lotu.
"Ke fakafonu kimoutolu 'e he 'Otua 'o e 'amanaki leleí 'aki 'a e fiefia mo e melino kotoa pē 'i ho'omou falala kiate ia, koe'uhi ke mou mahuohua 'i he 'amanaki leleí 'i he mālohi 'o e Laumālie Mā'oni'oní."
Sī'i pele, tuku pē ho'o tui kiate Ia, pea sio ki he me'a 'okú Ne faí. 'Oku 'ofa 'a e Laumālie Mā'oni'oní ke fakafonu 'a e ngaahi loto falala'angá 'aki ha fiefia loloto mo e melino 'oku mahuohua malimali ki he taha kotoa pē 'oku takatakai'i koe.
"Ka ko e fua 'o e Laumālié ko e 'ofa, fiefia, melino, kātaki, anga-lelei, lelei, faitotonu, anga-malimali mo e pule'i-kita. 'E 'ikai ha lao ki he ngaahi me'a pehē."
Kaume'a, 'oku 'ikai fiema'u ke ke fakamālohi'i koe ke ke fiefia; 'oku tupu fakanatula 'a e fiefiá 'i ho'o 'eva ofi mo e Laumālie Mā'oni'oní. Tuku ke tupu mo faka'ofo'ofa Hono mo'ui faka'ofo'ofá 'iate koe 'i he 'aho kotoa pē.
"Fiefia 'i he 'Eikí ma'u pē. Te u toe lea'aki: Fiefia!"
Sī'i pele, na'e tohi 'e Paula 'a e ngaahi lea ko 'ení mei ha fale fakapōpula ke fakamanatu mai kiate kitautolu ko e fiefiá 'oku 'ikai fakafalala ia ki hotau ngaahi tu'ungá. 'E lava ma'u pē ke ke ma'u ha 'uhinga ke fiefia koe'uhi pē ko ho'o kau ki he 'Eikí!
"Fiefia ma'u pē,"
Sī'i pele, tuku ke hoko 'a e fekau anga-malimali ko 'ení ko e faka'uhinga 'o ho'o mo'ui faka'ahó. Ko e fili ke fiefiá ko ha fakahaa'i faka'ofo'ofa, ta'engata ia 'o ho'o falala ki he lelei ta'engata 'o e 'Otuá.
"Fakakaukau ki ai ko ha fiefia ma'a, si'oku kāinga, 'i he taimi pē 'oku mou fehangahangai ai mo e ngaahi 'ahi'ahi 'o e fa'ahinga kehekehe, koe'uhi 'oku mou 'ilo'i ko e 'ahi'ahi'i 'o ho'omou tuí 'okú ne fakatupu 'a e kātakí."
Kaume'a, na'a mo e 'i he afi 'o e ngaahi 'ahi'ahi faingata'á, 'e lava ke ke ma'u ha fiefia fakalongolongo. 'Ilo'i 'oku ngāue'aki fakamāfana 'e he 'Otuá 'a e ngaahi momeniti ko 'ení ke fakatupu ho tuí pea langa ha mālohi faka'ofo'ofa, tolonga 'i ho laumālié.
"Neongo kuo 'ikai te mou sio kiate ia, 'oku mou 'ofa kiate ia; pea neongo 'oku 'ikai te mou sio kiate ia he taimí ni, 'oku mou tui kiate ia pea 'oku mou fonu 'i ha fiefia 'ikai-lava-ke-fakamatala'i mo faka'ofo'ofa, he 'oku mou ma'u 'a e ola faka'osi 'o ho'omou tuí, ko e fakamo'ui 'o ho'omou ngaahi laumālié."
Sī'i pele, ko e 'ofa 'okú ke ma'u kia Sīsuú 'okú ne 'omi ha fiefia 'oku faka'ofo'ofa 'aupito 'o 'ikai lava ke fakamatala'i 'e he ngaahi lea. Tuku ke pupula ho lotó 'i he fiefia, 'o 'ilo'i kuo fakapapau'i 'e ho tuí 'a e fakamo'ui faka'osi 'o ho laumālie mahu'ingá.
Māʻoniʻoni mo e Kau Mamahi ▼
"Ako ke fai 'a e totonu; kumi 'a e fakamaau totonu. Malu'i 'a e kau fakamālohi'i. Fua 'a e 'uhinga 'o e ta'e'atamai; hūfanga'i 'a e tu'unga 'o e uitou."
Sī'i pele, 'oku tā 'a e loto 'o hotau Tamaí ki he kau vaivai mo e kau mamahi. 'Okú Ne fakaafe'i koe ke ke 'alu atu 'i he 'ofa pea hoko ko Hono nima mo Hono va'e, 'o malu'i mālohi kinautolu 'oku 'ikai lava ke nau malu'i kinautolu pē.
"Kuo Ne fakahaa'i kiate koe, 'e tangata, ko e hā 'a e lelei. Pea ko e hā 'oku fiema'u 'e he 'Eikí meiate koe? Ke fai fakamaau totonu pea 'ofa ki he 'alo'ofá pea 'eva fakavaivai mo ho 'Otua."
Kaume'a, 'oku 'ikai kumi 'a e 'Otuá ki he ngaahi ouau fakalotu faingata'a; 'okú Ne fiema'u pē ho lotó. Ko e 'eva ofi mo Ia 'oku tupu fakanatula ia ko ha mo'ui 'oku faka'ilonga'i 'e he 'alo'ofa loloto mo ha 'ofa mālohi ki he fakamaau totonu.
"Ka tuku ke tafe 'a e fakamaau totonú hangē ko ha vaitafé, ko e mā'oni'oní hangē ko ha vaitafe 'ikai ngata!"
Sī'i pele, 'oku holi 'a e 'Otuá ki ha māmani 'oku tafe lahi ai Hono fakamaau totonu mo e mā'oni'onú, 'o 'omi 'a e mo'ui ki he ngaahi feitu'u mōmoá. Tuku ke tafe Hono Laumālié 'iate koe ke 'omi Hono fakamaau totonu fakaivifo'ou kiate kinautolu 'oku mamahi.
"'Oku ngāue 'a Sihova 'i he mā'oni'oni mo e fakamaau totonu ki he kau fakamālohi'i kotoa pē."
Sī'i pele, kapau kuo fakahalaia'i koe pe ha taha 'okú ke 'ofa ai, to'o ha fakafiemālie lahi 'i he mo'oni ko 'ení. Ko e Tokotaha Fakatupu 'o e 'univēsí 'oku ngāue mālohi ia 'i he tafa'aki 'o e kau maumau'í, 'o hoko ko e tokotaha malu'i faka'osi 'o e kau fakamālohi'i.
"Lea hake ma'a kinautolu 'oku 'ikai lava ke nau lea ma'anautolu pē, ma'a e ngaahi totonu 'o kinautolu kotoa pē 'oku masiva. Lea hake pea fakamaau totonu; malu'i 'a e ngaahi totonu 'o e masiva mo e fiema'u."
Kaume'a, kuo 'oange 'e he 'Otuá kiate koe ha le'o ki ha taumu'a faka'ofo'ofa. Ngāue'aki ho ivi takihala'í mo e loto-to'a mo e 'ofa ke ke lea hake ma'a kinautolu kuo fakalongolongo'i, 'o poupou'i 'a e ngaahi totonu 'o e kau fiema'u.
"Ko Ia ko e Maka, ko 'Ene ngaahi ngāué 'oku haohaoa, pea ko 'Ene ngaahi hala kotoa pē 'oku totonu. Ko ha 'Otua faitotonu 'oku 'ikai fai ha hala, mā'oni'oni mo totonu ia."
Sī'i pele, 'i ha māmani 'oku fonu 'i he ngaahi 'ulungāanga liliu mo e ngaahi founga maumau, 'oku kei hoko pē ho 'Otuá ko ha Maka mālohi, 'ikai ngāue'i. 'E lava ke ke falala kakato kiate Ia, 'o 'ilo'i ko Hono natulá 'oku faitotonu kakato pea fakamaau totonu haohaoa.
"Ko Sihova ko ha hūfanga'anga ia ki he kau fakamālohi'i, ko ha kolotau 'i he ngaahi taimi faingata'a."
Sī'i pele, 'i he taimi 'oku kovi ai 'a e māmaní pea 'oku tō ai 'a e ngaahi matangi 'o e fakatangá, lele vave ki ho Tamai fakahēvaní. Ko Ia ko ho kolotau malu, 'ikai lava ke hū ki ai, kuo teuteu ke malu'i mo fakafiemālie'i koe 'i he ngaahi taimi faingata'a.
"He ko Sihova 'oku mā'oni'oni, 'okú ne 'ofa ki he fakamaau totonu; ko e kau mā'oni'oní te nau sio ki hono fofonga."
Kaume'a, ko e 'ofa 'a e 'Otuá ki he fakamaau totonú 'oku tupu ia mei Hono 'ulungāanga mā'oni'oni ngingila. 'I ho'o feinga ke mo'ui totonu pea 'ofa lelei ki he ni'ihi kehé, 'oku tala'ofa atu kiate koe 'a e pale lahi taha 'o e kotoa: ko e feohi ofi, fofonga-ki-fofonga mo Ia.
"'Oku 'ofa 'a Sihova ki he mā'oni'oni mo e fakamaau totonu; 'oku fonu 'a e māmaní 'i Hono 'ofa ta'engata."
Sī'i pele, ko e ngāue kotoa pē 'o e fakamaau totonu mo'oní 'oku fakatefito loloto ia 'i he 'ofa ta'engata 'o e 'Otuá. Sio ofi, pea te ke sio ki Hono 'ofa loloto ki he fa'ahinga 'o e tangatá 'oku ngingila mālohi 'i he māmani kotoa.
"Ko e mā'oni'oni mo e fakamaau totonu ko e fakatefito ia 'o ho nofo'angá; ko e 'ofa mo e faitotonu 'oku mu'omu'a ia 'iate koe."
Sī'i pele, 'okú ke tauhi ha Tu'i 'a ia ko hono nofo'angá 'oku langa ia 'i he maka mālohi 'o e fakamaau totonu mo e mo'ui totonu. Ko e me'a kotoa pē 'okú Ne faí 'oku mu'omu'a ai Hono 'ofa lahi mo e faitotonu 'ikai ngāue'i kiate koe.
"Malu'i 'a e vaivai mo e ta'e'atamai; poupou'i 'a e 'uhinga 'o e masiva mo e fakamālohi'i. Fakahaofi 'a e vaivai mo e fiema'u; fakahaofi kinautolu mei he nima 'o e kau fulikivanu."
Kaume'a, 'oku tuku 'e he 'Otuá kiate kitautolu 'a e ivi takihala'í koe'uhi ke tau fakafofonga'i Hono tokanga malu'í. 'Alu atu mo ha loto loto-to'a mo 'ofa ke fakahaofi mo poupou'i kinautolu 'oku fakamavahe'i mo fakahalaia'i.
"'Ikai ko 'eni 'a e fa'ahinga 'aukai kuo u filí: ke vete 'a e ngaahi ha'i 'o e ta'efakamaau totonú pea vete 'a e ngaahi ha'i 'o e 'ioké, ke fakatau'atāina'i 'a e kau fakamālohi'í pea maumau'i 'a e 'ioke kotoa pē?"
Sī'i pele, ko e lotu 'oku fakafiemālie lahi taha ki he 'Otuá 'oku 'ikai ngata pē 'i he hiva hiva; 'oku hange ia ko e 'omi mālohi 'o e tau'atāina ki he ni'ihi kehé. Tuku ke fakamālohi'i koe 'e Hono 'ofá ke ke maumau'i 'a e ngaahi ha'í pea fakatau'atāina'i kinautolu 'oku mamafa honau kavengá.
"Ko 'eni 'a e folofola 'a Sihova: Fai 'a e me'a 'oku totonu mo fakamaau totonu. Fakahaofi mei he nima 'o e fakamālohi'í 'a ia kuo kaiha'asi. 'Oua 'e fai ha hala pe fakamālohi ki he muli, 'a e ta'e'atamai pe ko e uitou, pea 'oua 'e lilingi ha toto ta'ehalaia 'i he feitu'u ni."
Sī'i pele, 'oku to'o fakamātoato 'e he 'Otuá 'a e malu'i 'o e kau vaivai. 'Okú Ne ui kitautolu ke fakatupu ha ngaahi komiunitī malu 'oku fonu 'i Hono melino, 'o hū atu ke fakahaofi ha taha pē 'oku fakahalaia'i pe kaiha'asi.
"Ko e folofola eni ʻa Sihova ʻo e ngaahi kautau: 'Fai ʻa e fakamaau totonu; fakahā ʻa e ʻaloʻofa mo e manavaʻofa ki he taha mo e taha. ʻOua ʻe fakamamahiʻi ʻa e fefine kuo mate hono husepāniti pe ko e tamai mate, ko e muli pe ko e masiva. ʻOua ʻe fai ha fakakaukau kovi ki he taha mo e taha.'"
Kaumeʻa, tuku ke fakaʻilongaʻi hoʻo ngaahi fehokotakiʻanga ʻaki ʻa e ʻaloʻofa anga-malū mo e manavaʻofa ʻo Sīsū. ʻOku langa ʻa e fakakātoa moʻoni ʻi he taimi ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa e ʻOtua ʻaki hono fakafeangai ki he tokotaha kotoa pē—tautautefito ki he faingataʻaʻia—ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa mo e ʻofa loloto.
"Ko e Laumālie ʻo e ʻEiki ʻoku ʻiate au, koeʻuhi kuo ne pani au ke fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ki he masiva. Kuo ne fekauʻi au ke fanongonongo ʻa e tauʻatāina ki he kau pōpula pea mo e toe maʻu ʻa e mamata ki he kau kui, ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau fakamamahiʻi,"
ʻOfaʻanga, fiefia ʻi he ngāue fakaʻofoʻofa ʻa ho Fakamoʻuí! Naʻe haʻu ʻa Sīsū ʻo ʻomi ʻa e fakatauʻatāina fakaʻosi, ʻo ʻomi ʻa e ongoongo lelei lahi ki ho laumālie pea mo e tauʻatāina kakato mei he faʻahinga fakamamahi kotoa pē.
"ʻI he fai ʻo e fakamaau totonu, ʻoku ʻomi ai ʻa e fiefia ki he kau māʻoniʻoni ka ko e manavahē ki he kau fai kovi."
ʻOfaʻanga, ʻoku ʻi ai ha fiefia lahi ʻi he sio ki he māʻoniʻoni ʻo e ʻOtua ʻoku ikuna ʻi hotau māmani. Falala ko ʻEne fakamaau totonu te ne fakamoʻoniʻi fakaʻosi ʻa e tui ʻa ʻEne fānau pea fakafeangai totonu ki he hala kotoa pē.
"ʻOku ou ʻilo ʻoku fakapapauʻi ʻe he ʻEiki ʻa e fakamaau totonu ki he masiva pea mo ne poupouʻi ʻa e meʻa ʻa e faingataʻaʻia."
Kaumeʻa, mālōlō ʻi he falala kakato ʻoku fanongo ʻa hēvani ki he tangi ʻa e kau masiva. Kuo toʻo ʻe he ʻOtua ʻa ʻenau meʻa ʻiate Ia, pea ʻe ʻikai te Ne mālōlō kae ʻoua kuo toe fakafoki kakato honau fakaʻapaʻapa mo honau ngaahi totonu.
"Ko Koe, ʻEiki, ʻoku ke fanongo ki he holi ʻo e kau fakamamahiʻi; ʻoku ke fakalotolahiʻi kinautolu, pea ʻoku ke fanongo ki heʻenau tangi, ʻo maluʻi ʻa e tamai mate mo e kau fakamamahiʻi, koeʻuhi ke ʻoua naʻa toe fakamanavahēʻi ʻe he kakai fakaemāmani pē."
ʻOfaʻanga, ʻoku punou hifo ʻa e ʻOtua ke fanongo ki hoʻo ngaahi mapuʻa fakalongolongo mo hoʻo ngaahi tangi leʻo lahi taha. ʻOkú Ne ʻomi ʻa e fakalotolahi melie pehē mo e maluʻi mālohi ʻe mole fakaʻosi ai ʻa e ngaahi fakamanavahē ʻo e māmani ko ʻeni honau mālohi kotoa kiate koe.
"Fakapo kiate kinautolu ʻoku faʻu ha ngaahi lao taʻetotonu, kiate kinautolu ʻoku tuku atu ha ngaahi tuʻutuʻuni fakamamahi, ke toʻo ʻa e masiva mei honau ngaahi totonu pea taʻofi ʻa e fakamaau totonu mei he kau fakamamahiʻi ʻo hoku kakai, ʻo fai ʻa e kau fefine kuo mate honau husepāniti ko ʻenau meʻakai pea mo kaihaʻasi ʻa e tamai mate."
ʻOfaʻanga, ʻoku vela ʻa e ʻita māʻoniʻoni ʻo e ʻOtua ki he ngaahi founga ʻoku fakaʻaongaʻi kovi ai ʻEne fānau mahuʻinga. Te ke maʻu ʻa e nonga ʻi he ʻiloʻi te Ne puke ʻa e kau mālohi ke nau tali fatongia pea maluʻi mālohi ʻa kinautolu kuo kaihaʻasi honau ngaahi totonu.
"ʻOkú Ne poupouʻi ʻa e meʻa ʻa e kau fakamamahiʻi pea ʻokú Ne ʻomi ha meʻakai ki he kau fiekaia. ʻOku fakatauʻatāinaʻi ʻe he ʻEiki ʻa e kau pōpula, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEiki ʻa e mamata ki he kau kui, ʻoku hiki hake ʻe he ʻEiki ʻa kinautolu kuo punou hifo, ʻoku ʻofa ʻa e ʻEiki ki he kau māʻoniʻoni."
Kaumeʻa, ko ha fakatātā fakaʻofoʻofa moʻoni ʻo hotau Huhuʻí! Tuku ke hiki hake ho loto he ʻaho ni, ʻi he ʻiloʻi ʻokú ke tauhi ha ʻOtua ʻoku fafanga, fakatauʻatāina, fakamoʻui, pea ʻofa loloto ki he tokotaha kotoa pē ʻoku haʻu kiate Ia.
Ikuna ʻi he Manavahē mo e Hohaʻa ▼
"ʻOua ʻe hohaʻa ki ha meʻa, ka ʻi he tuʻunga kotoa pē, ʻaki ʻa e lotu mo e kole, fakataha mo e fakafetaʻi, ʻo ʻatu hoʻo ngaahi kole ki he ʻOtua. Pea ko e nonga ʻo e ʻOtua, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻi he mahino kotoa pē, te ne maluʻi hoʻo ngaahi loto mo hoʻo ngaahi ʻatamai ʻia Kalaisi Sīsū."
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa e ngaahi hohaʻa ke fakalōlō koe, tuku pē ia ki ho Tamai fakahēvani ʻi he lotu. ʻI he fetongi, ʻokú Ne palōmesi ke ʻufiʻufi ho loto mo ho ʻatamai ʻi ha nonga fakaʻofoʻofa, taʻe-fakamatalaʻi ʻe maluʻi kakato koe.
"Ko e nonga ʻoku ou tuku atu kiate kimoutolu; ko ʻeku nonga ʻoku ou ʻatu kiate kimoutolu. ʻOku ʻikai te u ʻatu kiate kimoutolu ʻo hangē ko ia ʻoku ʻatu ʻe he māmani. ʻOua ʻe hohaʻa hoʻo ngaahi loto pea ʻoua ʻe manavahē."
Kaumeʻa, ʻoku ʻoatu ʻe Sīsū kiate koe ha nonga loloto, tuʻuloa ʻa ia ʻe ʻikai lava ʻe he māmani ke ʻoatu. Te ke lava ʻo tukuange hoʻo manavahē, ʻi he ʻiloʻi ko ʻEne nonga haohaoa ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ia kuo ʻoatu ke fakafiemālieʻi ho loto hohaʻa.
"Kuo u tala atu ʻa e ngaahi meʻa ni, koeʻuhi ke mou maʻu ʻa e nonga ʻiate au. ʻI he māmani ni te mou maʻu ai ʻa e faingataʻa. Ka ke mou loto-toʻa! Kuo u ikunaʻi ʻa e māmani."
ʻOfaʻanga, neongo ʻe hoko moʻoni mai ʻa e ngaahi ʻaho faingataʻa, ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e lea fakaʻosi. Ke ke loto-toʻa pea maʻu ʻa e nonga loloto ʻi he ʻiloʻi kuo ikunaʻi ʻe ho Fakamoʻuí ʻa e ikuna fakaʻosi ki he meʻa kotoa pē ʻokú ke fehangahangai mo ia.
"He ko e Laumālie naʻe ʻoatu ʻe he ʻOtua kiate kitautolu ʻoku ʻikai te ne fakatupu kitautolu ke manavahē, ka ʻokú Ne ʻoatu kiate kitautolu ʻa e mālohi, ʻofa mo e mapuleʻi-kita."
ʻOfaʻanga, ko e manavahē ʻoku fakapikopikoʻi koe ʻoku ʻikai mei he ʻOtua. Kuo Ne fakafonu ʻofa koe ʻaki ʻEne Laumālie, ʻo ʻoatu kiate koe ʻa e mālohi, ʻofa loloto, mo e ʻatamai māʻalaʻala ʻoku fiemaʻu ke ke ʻalu loto-toʻa ʻi ha tuʻunga pē.
"Ko ia ʻoua ʻe manavahē, he ʻoku ou ʻiate koe; ʻoua ʻe loto-siʻi, he ko au ho ʻOtua. Te u fakamālohia koe pea tokoniʻi koe; te u poupouʻi koe ʻaki hoku nima totonu māʻoniʻoni."
Kaumeʻa, ʻe ʻikai te ke toe ʻalu tokotaha ʻi he moʻui. Ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsi ʻoku tuʻu ʻi ho tafaʻakí, kuo mateuteu ke lilingi ʻEne mālohi ki ho laumālie vaivai pea puke hake koe ʻaki hono nima mālohi.
"Kuo ʻikai te u fekauʻi koe? Ke ke mālohi mo loto-toʻa. ʻOua ʻe manavahē; ʻoua ʻe loto-siʻi, he ko Sihova ko ho ʻOtua te ne ʻiate koe ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻalu ki ai."
ʻOfaʻanga, te ke lava ʻo hū loto-toʻa ki he taʻeʻilo koeʻuhi ʻoku fakapapauʻi ʻa e kaungāmeʻa tuʻuloa ʻa e ʻOtua. Tuku ke hoko ʻa e fakapapau ʻoku ʻiate koe maʻu pē ko e matavai moʻoni taha ʻo ho mālohi mo ho loto-toʻa.
"Ko ia, fakavaivaiʻi kimoutolu ʻi he nima mālohi ʻo e ʻOtua, koeʻuhi ke ne lava ʻo hiki hake kimoutolu ʻi he taimi totonu. Tuku hoʻo ngaahi hohaʻa kotoa kiate ia koeʻuhi ʻokú ne tokangaʻi koe."
ʻOfaʻanga, naʻe ʻikai te ke ʻuhinga ke fua ʻa e mamafa lahi ʻo hoʻo ngaahi hohaʻa. Tuku vaivai ʻa e hohaʻa kotoa pē ki he umanga lahi ʻo ho Tamai, ʻi he ʻiloʻi ʻokú Ne tokangaʻi koe ʻaki ha ʻofa anga-malū fakaʻofoʻofa.
"ʻI he taimi ʻoku ou manavahē ai, ʻoku ou falala kiate Koe."
Kaumeʻa, ko e manavahē ko ha ongoʻi fakanatula ia, ka ʻoku ʻikai totonu ke ne puleʻi koe. ʻI he ngaahi momeniti fakamanavahē ko ia, fakafoki malū ho loto ke falala ki he ʻOtua, ʻo tuku ke hoko ʻEne ʻi ai tuʻuloa ko ho fakafiemālie fakaʻosi.
"Ko Sihova tonu ʻokú Ne ʻalu ʻi muʻa ʻiate koe pea te Ne ʻiate koe; ʻe ʻikai te Ne liʻaki koe pe fakafisiʻi koe. ʻOua ʻe manavahē; ʻoua ʻe loto-siʻi."
ʻOfaʻanga, mālōlō ʻi he palōmesi fakaʻofoʻofa ʻoku ʻi ho ʻapongipongi ʻa e ʻOtua, ʻo teuteuʻi ʻa e hala. ʻE ʻikai te Ne liʻaki koe, ko ia te ke lava ʻo tukuange ʻa e loto-siʻi mo e manavahē kotoa pē.
"Naʻe u kumi ki he ʻEiki, pea naʻe tali mai ʻe ia kiate au; naʻe ne fakahaofi au mei heʻeku ngaahi manavahē kotoa pē."
ʻOfaʻanga, ʻi hoʻo kumi mālohi ki he ʻEiki, ʻokú Ne vave maʻu pē ke tali. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakafiemālieʻi hoʻo ngaahi hohaʻa; ʻokú Ne fakahaofi malū koe mei he ngaahi meʻa tonu ʻoku fakamanavahēʻi koe.
"ʻI he lahi ʻa e hohaʻa ʻiate au, naʻe ʻomi ʻe hoʻo fakafiemālie ʻa e fiefia kiate au."
Kaumeʻa, ʻi he taimi ʻoku lele ai hoʻo ngaahi fakakaukau pea ongoʻi ʻa e hohaʻa ʻo hangē ha kofu mamafa, tuku ke ʻufiʻufi koe ʻe he ʻi ai fakafiemālie ʻo e ʻOtua. Ko Ia pē ʻe lava ʻo aʻu ki hoʻo ngaahi hohaʻa fakapoʻuli taha pea fetongi ia ʻaki ha fiefia lahi.
"Ko e hohaʻa ʻoku ne fakamamafaʻi ʻa e loto, ka ko e lea anga-lelei ʻoku ne fakafiefiaʻi ia."
ʻOfaʻanga, ʻoku ʻiloʻi lelei ʻe ho Tamai fakahēvani ʻa e mamafa ʻo e hohaʻa ʻe lava ke ne fakatupu ki ho loto. Tuku ke hiki hake ho laumālie ʻe he ngaahi palōmesi anga-lelei, ʻofa ʻo ʻEne Folofola pea ʻomi ha fiefia melie ki ho laumālie vaivai.
"Ko ia ʻoua ʻe hohaʻa ki ʻapongipongi, he ko ʻapongipongi te ne hohaʻa kiate ia pē. ʻOku lahi feʻunga ʻa e faingataʻa ʻo e ʻaho takitaha."
ʻOfaʻanga, ʻoku fakaafeʻi anga-malū koe ʻe Sīsū ke ke moʻui kakato ʻi he kelesi ʻo e ʻaho ni. ʻOua ʻe noo ha faingataʻa mei ha ʻapongipongi kuo teʻeki ai ke ke sio ki ai; falala ʻe ʻoatu ʻe he ʻOtua kiate koe ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fiemaʻu ʻi he toe hake ʻa e laʻā.
"Neongo ʻoku ou ʻalu ʻi he teleʻa fakapoʻuli taha, ʻe ʻikai te u manavahē ki ha kovi, he ʻoku ke ʻiate au; ko ho tokotoko mo ho vaʻa, ʻoku na fakafiemālieʻi au."
Kaumeʻa, neongo ʻi he ngaahi faʻahinga taimi fakamanavahē, fakapoʻuli taha ʻo e moʻui, ʻokú ke malu kakato. Ko ho Tauhi-Sipi Leleí ʻoku ʻalu ʻi ho tafaʻakí, ʻo ʻoatu ʻEne nima tataki mo e fakafiemālie loloto ke kapusi kotoa hoʻo ngaahi manavahē.
"tala kiate kinautolu ʻoku loto-manavahē, 'Ke mou mālohi, ʻoua ʻe manavahē; ʻe haʻu ho ʻOtua, ʻe haʻu ia mo e fakamāu; mo e totongi fakaʻotua ʻe haʻu ia ke fakahaofi kimoutolu.'"
ʻOfaʻanga, kapau ʻoku tetetete ho loto he ʻaho ni, fanongo ki he leʻo anga-malū ʻo ho Tamai ʻoku ui koe ke ke mālohi. Te Ne fakafepakiʻi fakafoʻituitui hoʻo ngaahi faingataʻa, ʻo ngāue fakapapau ke maluʻi mo fakahaofi koe.
"Ko Sihova ko hoku maama mo hoku fakamoʻui—ko hai te u manavahē ki ai? Ko Sihova ko e kolotau ʻo ʻeku moʻui—ko hai te u manavahē ki ai?"
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻoku fakamaama ai ʻe he ʻEiki tonu ho halá pea maluʻi ho moʻuí, ʻoku mole kakato ʻa e manavahē hono puke. Fakafufū koe ʻiate Ia, ko ho kolotau taʻe-malava ke hū ki ai, pea sio ki he mole atu ʻa e manavahē kotoa pē.
"ʻOku ʻikai ha manavahē ʻi he ʻofa. Ka ko e ʻofa haohaoa ʻoku ne kapusi ʻa e manavahē, koeʻuhi ko e manavahē ʻoku fekauʻaki ia mo e tautea. Ko ia ʻoku manavahē ʻoku ʻikai ke fakahaohaoaʻi ʻi he ʻofa."
Kaumeʻa, fakaʻofoʻofa ʻi he māfana ʻo e ʻofa haohaoa, taʻe-fakatotongi ʻa e ʻOtua kiate koe he ʻaho ni. Koeʻuhi ʻokú Ne ʻofa kakato kiate koe, ʻe ʻikai te ke toe moʻui ʻi he manavahē ki he tautea pe manavahē ki he kahaʻu.
"ʻI he nonga te u tokoto hifo ai ʻo mohe, he ko Koe pē, ʻEiki, ʻokú ke fakatupu au ke nofo ʻi he malu."
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa e hohaʻa ke kaihaʻasi ho mālōlō, manatuʻi ʻokú ke puke malu ʻi he nima ʻo e ʻOtua. Tapuni ho mata pea mohe melie, ʻi he ʻiloʻi ʻoku ʻufiʻufi kakato koe ʻe ʻEne tokanga maluʻi.
"Ko ia ʻoku tau lea ʻaki ʻa e falala, 'Ko e ʻEiki ko hoku tokoni; ʻe ʻikai te u manavahē. Ko e hā ʻe lava ʻe he kakai pē ke fai kiate au?'"
ʻOfaʻanga, hiki hake ho ʻulu ʻaki ʻa e falala fiefia he ʻaho ni. ʻI he ʻEiki Māfimafi ʻoku tuʻu ʻi ho tafaʻakí ko ho tokoni fakafoʻituitui, ʻe ʻikai lava ʻe ha fakamanamana fakaemāmani ke luluʻi moʻoni ho tuʻunga taʻe-luluʻi.
"Ko e manavahē ki he tangata ʻe hoko ia ko ha tauhele, ka ko ia ʻoku falala ki he ʻEiki ʻoku malu ia."
Kaumeʻa, ko e hohaʻa ki he meʻa ʻoku fakakaukau pe fai ʻe he niʻihi kehé ko ha tauhele fakaʻauha ia ʻe ʻikai totonu ke ke tō ki ai. Maʻu hoʻo tauʻatāina kakato mo e malu kakato ʻaki hoʻo tuku ho falala taʻe-luluʻi ki he ʻEiki pē.
Kātaki mo e Tatali ki he ʻOtua ▼
"Ko e ʻEiki ʻoku lelei kiate kinautolu ʻoku ʻiate ia honau ʻamanaki, kiate ia ʻoku kumi kiate ia; ʻoku lelei ke tatali fakalongolongo ki he fakamoʻui ʻa e ʻEiki."
ʻOfaʻanga, ko e tatali ki he ʻOtua ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kuo ngalo koe; ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ia ke ke mālōlō ʻi heʻene lelei. Fakafoki ho loto kiate Ia ʻi he falala fakalongolongo, ʻi he ʻiloʻi ʻokú Ne fakaʻapaʻapaʻi loloto ʻa kinautolu ʻoku tatali ki heʻene taimi haohaoa.
"Ka ko kinautolu ʻoku ʻamanaki lelei ki he ʻEiki te nau toe fakafoʻou honau mālohi. Te nau puna ʻi he kapakau ʻo hangē ko e ʻīkalí; te nau lele pea ʻe ʻikai te nau vaivai, te nau ʻalu pea ʻe ʻikai te nau helaʻia."
Kaumeʻa, kapau ʻokú ke ongoʻi ʻosi kakato ʻi ha tatali fuoloa, falala ki ho Tamai fakahēvani. ʻOkú Ne palōmesi ke fetongi hoʻo helaʻia ʻaki ʻEne mālohi fakaenatula, ʻo ʻoatu kiate koe ʻa e kapakau ʻo e ʻīkalí ke ke puna ʻi ʻolunga ʻi he tuai.
"ʻOku ou tatali ki he ʻEiki, ʻoku tatali hoku ʻatamaí kotoa, pea ʻi heʻene folofolá ʻoku ou tuku ai ʻeku ʻamanaki lelei. ʻOku ou tatali ki he ʻEiki ʻo lahi ange ʻi he tatali ʻa e kau leʻo ki he pongipongi, ʻo lahi ange ʻi he tatali ʻa e kau leʻo ki he pongipongi."
ʻOfaʻanga, tuku ke hoko hoʻo ʻamanaki ki he lelei ʻo e ʻOtua ʻo hangē ko e hake ʻa e laʻa. Fakamaʻu ho loto kotoa ʻi heʻene ngaahi palōmesi kuo tohi, pea ʻiloʻi ʻoku fakapapauʻi kakato ʻe hoko ʻa ʻEne pongipongi fakaʻofoʻofa ki hoʻo moʻui.
"Ko Sihova te ne tauʻi koe; ʻoku totonu pē ke ke fakalongolongo."
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi puke ai pea hoko mai ʻa e holi ke manavahē, mānava loloto pea tuku hoʻo feinga. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e ngāue lahi taha ʻo e tui ko e fakalongolongo pē pea tuku ho Tamai ke ne tauʻi ʻa e tau maʻau.
"Ke mou fiefia ʻi he ʻamanaki lelei, kātaki ʻi he faingataʻa, faitōlōlō ʻi he lotu."
Kaumeʻa, kuo ʻoatu ʻe he ʻOtua kiate koe ha fakaʻaliʻali anga-malū ki hono fakaʻuli ʻo e ngaahi faʻahinga taimi faingataʻa. Tuku ke ʻomi ʻe ʻEne ʻamanaki lelei ʻa e fiefia kiate koe, falala ki heʻene kelesi ke kātakiʻi ʻa e tatali ʻaki ʻa e kātaki, pea hokohoko atu hoʻo lilingi ho loto kiate Ia ʻi he lotu melie, faitōlōlō.
"Koeʻuhi ʻokú ke ʻiloʻi ko e siviʻi ʻo hoʻo tui ʻoku ne fakatupu ʻa e kātaki. Tuku ke fakaʻosi ʻe he kātaki ʻene ngāue koeʻuhi ke ke hoko ʻo motuʻa mo kakato, ʻo ʻikai ha meʻa ʻe siʻi."
ʻOfaʻanga, ko e loki tatali ko e feituʻu ia ʻoku faʻa fai ai ʻe he ʻOtua ʻEne ngāue fakaʻofoʻofa taha ʻi hotau ngaahi laumālie. Tuku kiate Ia ke ne fakaʻaongaʻi ʻa e faʻahinga taimi ni ke ne faʻu malū ha motuʻa fakalaumālie loloto, taʻe-luluʻi ʻiate koe.
"Ka ʻo kapau ʻoku tau ʻamanaki lelei ki he meʻa kuo teʻeki ai ke tau maʻu, ʻoku tau tatali kātaki ki ai."
ʻOfaʻanga, ko e ngaahi palōmesi fakaʻofoʻofa taha ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua maʻau ʻoku mahuʻinga moʻoni ke tatali ki ai. Koeʻuhi ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e ʻulungāanga ʻofa ʻo e Tokotaha naʻe palōmesi, te ke lava ʻo mālōlō kātaki ʻi he vahaʻa ʻo e taimi ni mo hono fakahoko.
"ʻOua naʻa tau helaʻia ʻi he fai lelei, he ʻi he taimi totonu te tau utu ai ha taʻu ʻo kapau ʻe ʻikai te tau tukuange."
Kaumeʻa, ʻi he taimi ʻokú ke ongoʻi ai ke tukuange koeʻuhi ʻoku ʻikai te ke sio ki ha ngaahi ola, manatuʻi ʻoku ʻikai ke maumauʻi ʻe ho Tamai ha meʻa. Hokohoko atu hoʻo tauhi ʻaki ha loto fiefia, ʻi he ʻiloʻi kuo Ne fokotuʻu ha taimi haohaoa ki hoʻo taʻu fakaʻofoʻofa.
"Ko ia, ke mou kātaki, ʻe kāinga, kae ʻoua ke hoko mai ʻa e ʻEiki. Vakai ki he tatali ʻa e tokotaha ngoue ki he kelekele ke ne fua mai hono fua mahuʻinga, ʻo tatali kātaki ki he ʻuha ʻo e ʻohomohe mo e faʻahitaʻu failau."
ʻOfaʻanga, ʻo hangē pē ko e falala ʻa e tokotaha ngoue ki he ʻuha ke hoko mai, te ke lava ʻo falala ki he puleʻanga ʻo e ʻOtua ki he ngaahi faʻahinga taimi ʻo hoʻo moʻui. Mālōlō ʻi heʻene taimi, ʻi he ʻiloʻi ʻokú Ne fakatupu ha meʻa mahuʻinga lahi ʻi ho laumālie.
"Ke mou fakavaivai kakato mo anga-malū; ke mou kātaki, ʻo fekātakiʻaki ʻi he ʻofa."
ʻOfaʻanga, ko e tatali ki he ʻOtua ʻoku faʻa akoʻi mai ai kiate kitautolu ʻa e founga ke kātakiʻi ai ʻa e kakai ʻoku ʻi hotau tafaʻakí. Tuku ke mahuʻinga ʻa e kelesi lahi kuo Ne fakahā mai kiate koe ʻo lōmekina ki ha ʻofa anga-vaivai, anga-malū ki he tokotaha kotoa pē ʻokú ke fetaulaki mo ia he ʻaho ni.
"Tatali ki he ʻEiki; ke ke mālohi pea loto-toʻa pea tatali ki he ʻEiki."
Kaumeʻa, ʻoku fiemaʻu ha loto-toʻa moʻoni ke tatali ki he ʻOtua kae ʻikai ke fakavave. Tuku ke fakafonu koe ʻe Hono laumālie ʻaki ʻa e loto-toʻa he ʻaho ni, ʻo tauhi ho loto ke mālohi mo falala lahi ʻi hoʻo falala ki Heʻene palani.
"Fakalongolongo ʻi he ʻao ʻo Sihova, pea tatali fakalongolongo kiate ia; ʻoua naʻa ke loto-mamahi ʻi he faingamālie ʻa e kakai ʻi honau hala, ʻi heʻenau fakahoko ʻenau ngaahi fakakaukau kovi."
ʻOfaʻanga, ʻi he hā ngali taʻetotonu ʻa e māmani pea ke fakataueleʻi ke hohaʻa, fakalongolongoʻi ho ngaahi fakakaukau hohaʻa ʻi he ʻao ʻo hoʻo Tamai. ʻOkú Ne puke ʻa e ngaahi fua totonu ʻo e fakamaau, pea ko Hono taimi ʻoku tuʻunga totonu maʻu pē.
"ʻOua naʻa ke pehē, 'Te u totongi atu ki he kovi ko ʻeni!' Tatali ki he ʻEiki, pea te Ne fakamāuʻi koe."
ʻOfaʻanga, tukuange ʻa e kavenga mamafa ʻo e feinga ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻa ʻiate koe pē. Fakafalala ho ngaahi mamahi ki he ʻOtua, pea tatali fakalongolongo kiate Ia ke ne fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻaki Hono fakamaau haohaoa mo ʻofa.
"Ka ko au, ʻoku ou sio ʻi he ʻamanaki ki he ʻEiki, ʻoku ou tatali ki he ʻOtua ko hoku Fakamoʻui; ʻe fanongo mai ʻa hoku ʻOtua kiate au."
Kaumeʻa, neongo ʻoku hā ngali taʻetaupotu ʻa e meʻa kotoa ʻoku takatakai kiate koe, ʻe lava ke ke fakamaʻu ho mata kia Sīsū. Tatali ʻaki ha falala fakalongolongo, ʻo ʻiloʻi ʻoku fakafanongo maʻu pē ho ʻOtua ki hoʻo lotu kotoa pē.
"He ko e fakahā ʻoku tatali ki ha taimi kuo fokotuʻu; ʻoku lea ia ki he ngataʻanga pea ʻe ʻikai hā ngali loi. Neongo ʻoku toloi, tatali ki ai; ʻe hoko moʻoni ia pea ʻe ʻikai toloi."
ʻOfaʻanga, kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua ha taimi totonu mo haohaoa ki he fakahoko ʻo ʻEne ngaahi talatupuʻa kiate koe. Neongo kapau ʻoku hā ngali ʻoku toloi, ʻoua naʻa loto-foʻi; ʻe aʻu mai ʻEne tali nāunauʻia ʻi he taimi totonu pē.
"ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku tau fiefia foki ʻi hotau ngaahi mamahi, koeʻuhi ʻoku tau ʻiloʻi ko e mamahi ʻoku fakatupu ʻa e kātaki; ko e kātaki, ko e ʻulungāanga; pea ko e ʻulungāanga, ko e ʻamanaki."
ʻOfaʻanga, ʻe lava ʻe he ʻOtua ʻo toʻo ho ngaahi vahaʻa taimi tatali faingataʻa taha pea lalanga ia ki ha meʻa fakaʻofoʻofa. Falala ʻoku Ne fakaʻaongaʻi ʻa e taimi ko ʻeni ke langa ha ʻulungāanga faingataʻa ʻiate koe ʻoku ulo ʻaki ha ʻamanaki taʻe-ngāueue.
"ʻo fakamālohia ʻaki ʻa e mālohi kotoa pē ʻo fakatatau ki hono mālohi nāunauʻia koeʻuhi ke mou maʻu ha kātaki lahi mo e faʻa kātaki,"
Kaumeʻa, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke falala ki hoʻo faʻa kātaki fakangatangata ʻi he ʻaho ni. ʻOku finangalo hoʻo Tamai ke fakafonu koe ʻaki Hono mālohi nāunauʻia, taʻe-ngatangata koeʻuhi ke ke lava ʻo kātakiʻi hoʻo tatali ʻaki ha fiefia lahi.
"ʻOku mou fiemaʻu ke kātaki koeʻuhi ʻi hoʻomou fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, te mou maʻu ʻa e meʻa kuó Ne talaʻofa."
ʻOfaʻanga, hokohoko atu ʻa e laka ki muʻa ʻi he talangofua faitōnunga, neongo ʻoku fuoloa ʻa e hala. Ko hoʻo kātaki ko e halanga fakaʻofoʻofa ia ʻoku taki hangatonu ki he ngaahi pale fakaofo kuo talaʻofa ʻe he ʻOtua kiate koe.
"ʻOku ʻikai fakatuai ʻa e ʻEiki ʻi hono tauhi ʻEne talaʻofa, ʻo hangē ko e mahino ʻa e niʻihi ki he fakatuai. Ka ʻoku Ne faʻa kātaki kiate kimoutolu, ʻo ʻikai finangalo ke ʻauha ha taha, kae hoko kotoa pē ki he fakatomalá."
ʻOfaʻanga, ko e meʻa ʻoku tau faʻa sio ki ai ko e fakatuai ʻa e ʻOtua ko e loloto moʻoni ia ʻo Hono ʻaloʻofa ʻoku ngāue. Mālōlō ʻi he ʻiloʻi ko Hono taimi ʻoku puleʻi kakato ʻe Hono ʻofa lahi mo fakamoʻui ki he faʻahinga ʻo e tangata.
"ʻOku fiemaʻu ʻeni ki he kātaki faʻa kātaki ʻi he tafaʻaki ʻo e kakai ʻo e ʻOtua ʻoku nau tauhi ʻEne ngaahi fekau pea nofo faitōnunga kia Sīsū."
Kaumeʻa, ʻi hoʻo folau ʻi ha māmani ʻoku faʻa fehiʻa ki he tui, tuku ke hoko ʻa e kātaki faʻa kātaki ko ho fakaʻilonga makehe. Nofo faitōnunga fakaʻofoʻofa kia Sīsū, ʻo ʻiloʻi ko hoʻo tukupā taʻe-ngāueue ʻoku ʻomi ai ha fiefia lahi ki Hono loto.
Fiemālie mo e Fakafiemālie ▼
"Ko e melino ʻoku ou tuku atu kiate kimoutolu; ko ʻeku melino ʻoku ou foaki atu kiate kimoutolu. ʻOku ʻikai te u foaki atu kiate kimoutolu ʻo hangē ko e foaki ʻa e māmani. ʻOua naʻa hohaʻa homou loto pea ʻoua naʻa manavahē."
ʻOfaʻanga, ko e melino ʻoku foaki atu ʻe Sīsū kiate koe ʻoku ʻikai tatau mo e nonga nounou ʻoku ʻomi ʻe he māmani ni. Neongo ʻoku hā ngali veuveuki ʻa e meʻa kotoa ʻoku takatakai kiate koe, ʻe lava ke ke mālōlō malu ʻo ʻiloʻi ko Hono melino loloto mo tuʻuloa ko ha meʻaʻofa ia kuo ngaohi pē ki ho loto hohaʻa.
"ʻOua naʻa mou hohaʻa ki ha meʻa, ka ʻi he tuʻunga kotoa pē, ʻaki ʻa e lotu mo e kole, mo e fakafetaʻi, fakahā homou ngaahi kole ki he ʻOtua. Pea ko e melino ʻo e ʻOtua, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻi he mahino kotoa pē, ʻe leʻohi homou loto mo homou ʻatamai ʻia Kalaisi Sīsū."
Kaumeʻa, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ke fua ʻa e kavenga mamafa ʻo e hohaʻa ʻiate koe pē. ʻI he taimi pē ʻoku hū mai ai ʻa e hohaʻa, lea pē ki he ʻOtua ʻo kau ki ai ʻaki ha loto fakafetaʻi, pea te Ne takai Hono melino taʻe-mahino ki ho ʻatamai ʻo hangē ko ha kofu mafana mo maluʻi.
"Te ke tauhi ʻi he melino haohaoa ʻa kinautolu ʻoku tuʻu maʻu honau ʻatamai, koeʻuhi ʻoku nau falala kiate koe."
ʻI he taimi ʻoku feinga ai ʻa e ngaahi matangi ʻo e moʻui ke toʻo atu hoʻo tokanga, ʻofaʻanga, tauhi ho mata ke fakamaʻu fakalelei ki he ʻEiki. ʻI hoʻo fakamaʻu ho ngaahi fakakaukau ʻi Hono lelei, ʻokú Ne talaʻofa ke fetongi hoʻo veuveuki ʻaki Hono melino haohaoa mo taʻe-ngāueue.
"Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa ʻoku ongosia mo kavengaʻia, pea te u foaki atu kiate kimoutolu ʻa e mālōlō."
ʻOkú ke ongosia ʻi he ngaahi fiemaʻu hokohoko ʻo e moʻui he ʻaho ni, kaumeʻa? ʻOku fakaava lahi ʻe Sīsū Hono ongo nima, ʻo fakaafeʻi koe ke ke haʻu pē ʻo hangē ko ho tuʻunga pea maʻu ʻa e mālōlō loloto, fakafoki-laumālie ʻa ia ko Ia pē ʻe lava ʻo foaki.
"Pea ko e ʻEiki ʻo e melino pē ʻe foaki atu kiate kimoutolu ʻa e melino ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he founga kotoa pē. Ke ʻiate kimoutolu kotoa pē ʻa e ʻEiki."
ʻOfaʻanga, ko e melino moʻoni ʻoku ʻikai ko ha ongo pē ʻoku fiemaʻu ke ke tuli ki ai—ko ha Tokotaha ia ʻoku ʻalu fakataha mo koe. Ko e ʻEiki pē ʻoku ʻiate koe he taimi ni, kuo mateuteu ke ne fakahuu Hono melino ki he tuʻunga kotoa pē ʻokú ke fehangahangai mo ia.
"ʻOku foaki ʻe he ʻEiki ʻa e mālohi ki hono kakai; ʻoku tāpuakiʻi ʻe he ʻEiki hono kakai ʻaki ʻa e melino."
ʻI he taimi pē ʻokú ke ongoʻi vaivai lahi ai ke toe laka, manatuʻi ʻoku foaki ʻe hoʻo Tamai ʻofa ʻa e meʻa totonu ʻokú ke fiemaʻu. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakamālohia ho laumālie ongosia, ka ʻokú Ne tāpuakiʻi foki ho loto ʻaki Hono melino fakafiemālie.
"Ke fakafonu kimoutolu ʻe he ʻOtua ʻo e ʻamanaki ʻaki ʻa e fiefia mo e melino kotoa pē ʻi hoʻomou falala kiate ia, koeʻuhi ke mou lōmekina ʻi he ʻamanaki ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni."
Kaumeʻa, ʻi hoʻo fakafalala lelei ki he ʻOtua he ʻaho ni, ʻokú Ne finangalo ke fakafonu koe ʻo fonu ʻi he fiefia mo e melino. Tuku ke lōmekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻi hoʻo moʻui koeʻuhi ke hoko ho loto ko ha matavai fakaʻofoʻofa ʻo e ʻamanaki ngingila.
"ʻI he melino te u tokoto ai ʻo mohe, he ko koe pē, ʻEiki, ʻokú ke fakanoaʻi au ʻi he malu."
ʻI hoʻo tokoto ho ʻulu ki ho pilo he pō ni, tukuange ho ngaahi manavahē kotoa pē. ʻOku leʻohi koe ʻe he ʻEiki, ʻofaʻanga, ʻo foaki atu kiate koe ʻa e meʻaʻofa lelei ʻo e mohe nonga ʻi Hono ongo nima malu mo ʻofa.
"Ko e melino lahi ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku ʻofa ki hoʻo lao, pea ʻe ʻikai lava ha meʻa ke fakatuʻutāmakiʻi kinautolu."
ʻOfaʻanga, ko e takai ho loto ʻi he Folofola ʻa e ʻOtua ʻoku tatau ia mo e langa ha fale mālohi ʻi ha maka fefeka. ʻI hoʻo tupu ʻi hoʻo ʻofa ki Hono moʻoni, ʻokú Ne foaki atu kiate koe ha melino loloto, fakamaʻu ʻoku ne taʻofi koe mei he tuʻutāmaki ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e moʻui.
"Kuo u tala atu ʻa e ngaahi meʻa ni, koeʻuhi ke mou maʻu ʻa e melino ʻiate au. ʻI he māmani ni te mou maʻu ai ʻa e faingataʻa. Ka ke mou loto-toʻa! Kuo u ikunaʻi ʻa e māmani."
ʻOku ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe lava ke ʻomi ʻe he moʻui ni ha faingataʻa lahi mo e mamahi. Ka ʻokú Ne fakalotolahiʻi ʻofa koe ke ke loto-toʻa, kaumeʻa, koeʻuhi ko e Fakamoʻui ʻoku ne puke koe kuó Ne ikunaʻi ʻa e faingataʻa kotoa pē te ke fehangahangai mo ia.
"Tuku ke pule ʻa e melino ʻo Kalaisi ʻi homou loto, he ko e kau mēmipa ʻo e sino ʻe taha kuo ui kimoutolu ki he melino. Pea mou fakafetaʻi."
ʻI he taimi pē ʻokú ke ongoʻi mahamahaki pe taʻe-pau, tuku ke hoko ʻa e melino anga-malū ʻo Kalaisi ko e fakamaau ʻi ho loto, ʻo tataki ʻa e fili kotoa pē. Ko e tuʻu siʻi ke fakafetaʻi kiate Ia ʻi Hono lelei ʻe tokoni ia ke fakamaʻu ho laumālie ʻi he melino fakaʻofoʻofa ko ia.
"Lī hoʻo hohaʻa kotoa pē kiate ia koeʻuhi ʻokú ne tokangaʻi koe."
Naʻe ʻikai te ke taau ke fua ha kavenga mamafa pehē, ʻofaʻanga. ʻOku fakaafeʻi koe ʻe he ʻOtua ke ke toʻo ʻa e hohaʻa kotoa pē, ʻa e manavahē kotoa pē, pea lī moʻoni ia ki Hono ongo umuʻaki malava, koeʻuhi pē ʻokú Ne ʻofa lahi ʻiate koe.
"Ko ia ʻoua naʻa ke manavahē, he ʻoku ou ʻiate koe; ʻoua naʻa ke loto-foʻi, he ko au ko ho ʻOtua. Te u fakamālohia koe pea te u tokoniʻi koe; te u poupouʻi koe ʻaki hoku nima totonu."
Kātaki ʻoua naʻa tuku ke fakapōpulaʻi koe ʻe he manavahē he ʻaho ni, he ko e Tokotaha Fakafoʻou ʻo e ʻunivēsi ʻoku tuʻu tonu ʻi ho tafaʻaki. Ko Ia ko ho ʻOtua, pea ʻokú Ne talaʻofa ke foaki atu Hono mālohi pea puke koe ʻi he malu ʻi Hono nima ʻofa mo mālohi.
"Neongo ʻoku ou ʻalu ʻi he teleʻa fakapoʻuli taha, ʻe ʻikai te u manavahē ki ha kovi, he ʻokú ke ʻiate au; ko ho tokotoko mo ho vaʻa, ʻoku na fakafiemālieʻi au."
ʻI he ngaahi vahaʻa taimi fakapoʻuli taha, fakamanavahē taha ʻo hoʻo moʻui, ʻoku ʻikai te ke ʻalu tokotaha. Ko e Tauhi-Sipi Lelei ʻoku ʻi ai tonu mo koe, ʻo fakaʻaongaʻi Hono tataki anga-malū mo e maluʻi mālohi ke ʻomi kiate koe ha fakafiemālie loloto mo tuʻuloa.
"Fakafetaʻi ki he ʻOtua mo e Tamai ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, ko e Tamai ʻo e ʻaloʻofa pea ko e ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē, ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻa kotoa pē, koeʻuhi ke tau lava ʻo fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi ha faingataʻa ʻaki ʻa e fakafiemālie ʻoku tau maʻu mei he ʻOtua."
Kaumeʻa, ʻi he ʻahiʻahi kotoa pē, ʻoku fakavave mai hoʻo Tamai Hēvani ki ho tafaʻaki ko e matavai lahi taha ʻo e ʻaloʻofa. Ko e fakafiemālie fakaʻofoʻofa ʻokú Ne lilingi ki ho ngaahi lavea ʻe lōmekina ia ʻi ha ʻaho, ʻo fakaʻatā koe ke ke fakafiemālieʻi anga-malū ʻa e niʻihi kehe ʻoku mamahi.
"ʻOku ofi ʻa e ʻEiki ki he loto-mamahi pea ʻokú ne fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku laiki honau laumālie."
ʻI he taimi ʻoku maumau ai ho loto pea ke ongoʻi laiki kakato, ʻoku ʻikai ke mavahe ʻa e ʻOtua—ʻokú Ne ofi ange. ʻOkú Ne nofo mo koe ʻi he efuefu ʻo hoʻo mamahi, ʻo tānaki fakalelei ho ngaahi konga maumau ke fakafoki ho laumālie.
"Fakafiefiaʻi ʻa kinautolu ʻoku tangi, he ʻe fakafiemālieʻi kinautolu."
ʻOfaʻanga, ko ho loʻimata ʻoku mahuʻinga lahi ki he ʻOtua, pea ko hoʻo mamahi ʻoku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo Hono ʻikai ʻi ai. ʻI hoʻo mamahi loloto taha, ʻokú Ne talaʻofa ke takai koe ʻi ha fakafiemālie fakalangi ʻoku ʻomi ha fakamoʻui taʻe-teitei-ʻamanaki ki ho laumālie ongosia.
"Pea ʻoku tau ʻiloʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ngāue ʻa e ʻOtua ki he lelei ʻo kinautolu ʻoku ʻofa kiate ia, ʻa kinautolu kuo ui ʻo fakatatau ki Hono taumuʻa."
Maʻu ha fakafiemālie ʻi he ʻiloʻi ʻoku ʻikai teitei maumau pe taʻe-ʻuhinga ho ngaahi faingataʻa. ʻOku ngāue mālohi mo ʻofa ʻa e ʻEiki ʻo lalanga ʻa e loʻimata kotoa pē, fiefia kotoa pē, mo e ʻahiʻahi kotoa pē ki ha lalanga fakaʻofoʻofa ki hoʻo lelei fakaʻosi.
"Ko e ʻOtua ko hotau hūfangaʻanga mo e mālohi, ko ha tokoni ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻi he faingataʻa."
ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e faingataʻa pea ke ongoʻi lōmekina kakato, lele hangatonu ki he ongo nima ʻo hoʻo Tamai Hēvani. Ko Ia ko ho hūfangaʻanga malu, pea ʻokú Ne tuʻu ʻi he tafaʻaki, kuo mateuteu mo loto-fiemālie ke tokoniʻi koe.
"Ko e ʻEiki ko ho ʻOtua ʻoku ʻiate koe, ko e Toʻa Mālohi ʻoku fakamoʻui. Te Ne fiefia lahi ʻiate koe; ʻi Hono ʻofa ʻe ʻikai te Ne toe valokiʻi koe, ka te Ne fiefia ʻiate koe ʻaki ʻa e hiva."
Puke ho mata pea fakakaukauloto ki he ʻOtua ʻo e ʻunivēsi ʻoku sio mai kiate koe ʻaki ha fiefia lahi. Ko Ia ko ho Fakamoʻui ʻofa ʻoku ne fakalongolongoʻi koe ʻaki Hono ʻofa pea ʻokú Ne fiefia moʻoni ʻiate koe ʻaki ha hiva fakaʻofoʻofa ʻo e fiefia.
Malu mo e Malu-Moʻui ▼
"Ko ia ʻoku nofo ʻi he hūfangaʻanga ʻo e Fungani Māʻolunga ʻe mālōlō ʻi he malumalu ʻo e Māfimafi. Te u pehē ki he ʻEiki, 'Ko Ia ko hoku hūfangaʻanga mo hoku kolo, ko hoku ʻOtua, ʻa ia ʻoku ou falala ki ai.'"
ʻOfaʻanga, ʻi hoʻo fili ke nofo ofi mo hoʻo Tamai Hēvani, ʻokú ke maʻu ha malu fakaʻofoʻofa, taʻe-tatau. ʻI Hono malumalu maluʻi, ʻokú ke maʻu ha hūfangaʻanga malu pea mo ha kolo taʻe-ngāueue ki he matangi kotoa pē ʻoku ʻomi ʻe he moʻui.
"'ʻE ʻikai lava ha meʻatau kuo ngaohi ke fakafepakiʻi koe, pea te ke fakafepakiʻi ʻa e ʻelelo kotoa pē ʻoku fakaʻikaiʻi koe. Ko e tofiʻa ʻeni ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEiki, pea ko ʻenau fakatonuhiaʻi ʻeni meiate au,' ko e folofola ia ʻa e ʻEiki."
Neongo ʻoku hoko mai ʻa e ngaahi ʻohofi mo e ngaahi fakaʻikaiʻi loi kiate koe, kaumeʻa, ʻoku ʻikai lava ke nau fakaʻauha koe. Kuo talaʻofa ʻe he ʻOtua ko hoʻo ikuna fakaʻosi ʻoku malu kakato koeʻuhi ʻokú ke kau kakato kiate Ia.
"Ka ʻoku faitōnunga ʻa e ʻEiki, pea te Ne fakamālohia koe pea maluʻi koe mei he tokotaha kovi."
ʻI hoʻo ongoʻi vaivai fakalaumālie, mālōlō ʻi he faitōnunga kakato ʻo e ʻEiki. ʻOku ngāue mālohi Ia ʻi he tuʻa-fale ke langa hoʻo kātaki pea maluʻi mālohi koe mei he ngaahi ʻohofi ʻa e fili.
"ʻE tauhi koe ʻe he ʻEiki mei he kovi kotoa pē—te Ne leʻohi hoʻo moʻui; ʻe leʻohi ʻe he ʻEiki hoʻo haʻu mo hoʻo ʻalu ʻi he taimi ni pea ʻo taʻengata."
Kaumeʻa, ʻoku ʻikai ha fakaikiiki ʻo hoʻo moʻui ʻe hao mei he sio ʻofa ʻa e ʻOtua. Mei ho ngaahi ngāue fakaʻaho ki ho ikuʻanga taʻengata, ʻoku ʻi ai maʻu pē Hono mata leʻohi ʻiate koe, ʻo foaki ha maluʻi fakaʻofoʻofa, fakakatoa.
"Ko e huafa ʻo e ʻEiki ko ha taua kuo fakakoloa; ʻoku lele ki ai ʻa e māʻoniʻoni pea nau malu."
ʻI he taimi pē ʻokú ke ongoʻi ai ha fakatuʻutāmaki pe ongoʻi lōmekina, ʻe lava ke ke lele ki he huafa ʻo e ʻEiki ʻo hangē pē ko hoʻo lele ki ha taua mālohi. ʻOkú Ne foaki ha feituʻu malu kakato, taʻe-ngāueue ki ho loto ongosia.
"Ko e ʻOtua ko hotau hūfangaʻanga mo e mālohi, ko ha tokoni ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻi he faingataʻa."
ʻI he taimi ʻoku hoko fakafokifā ai ʻa e ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmaki, ʻoku ʻikai te ke teitei tuku ke fehangahangai mo ia ʻiate koe pē, ʻofaʻanga. Ko e ʻOtua ko ho hūfangaʻanga vave mo ho matavai ʻo e mālohi, kuo mateuteu maʻu pē ke foaki Hono nima mālohi.
"Neongo ʻoku ou ʻalu ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻa, ʻokú ke tauhi ʻeku moʻui. ʻOkú ke mafao atu ho nima ki he ʻita ʻo hoku ngaahi fili; ʻaki ho nima totonu ʻokú ke fakamoʻui au."
Neongo ʻokú ke takatakai kakato ʻe he faingataʻa, ko e mālohi tauhi ʻo hoʻo Tamai Hēvani ʻoku ne puke mālohi koe. Te Ne ngāue mālohi ke fakapapauʻi hoʻo fakahaofi pea maluʻi hoʻo moʻui mahuʻinga.
"Ke ke mālohi mo loto-toʻa. ʻOua naʻa ke manavahē pe ilifia koeʻuhi ko kinautolu, he ko e ʻEiki ko ho ʻOtua ʻoku ʻalu mo koe; ʻe ʻikai te Ne teitei liʻaki koe pe fakafisiʻi koe."
ʻE lava ke ke fehangahangai mo e ngaahi fakafaingataʻaʻia fakailifia taha ʻaki ha loto-toʻa moʻoni, ʻofaʻanga. Ko e hā? Koeʻuhi kuo talaʻofa ʻe he Tokotaha Fakafoʻou ʻo e ʻunivēsi ke ʻalu mo koe ʻi he feituʻu kotoa pē, pea ʻe ʻikai te Ne teitei liʻaki koe.
"Ko koe hoku feituʻu fakafufūʻanga; te ke maluʻi au mei he faingataʻa pea te ke ʻākoloʻi au ʻaki e ngaahi hiva ʻo e fakamoʻuí."
ʻI he taimi ʻoku hange ʻoku fuʻu lahi ʻa e ngaahi fakamālohi ʻo e moʻuí ke kātakiʻi, ʻoku fakaafeʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke ngāueʻaki Ia ko hoʻo feituʻu maluʻanga. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene maluʻi koe mei he mamahí, ka ʻokú Ne fetongi ʻa hoʻo ngaahi manavahē lolotó ʻaki e ngaahi hiva fiefia ʻo e tauʻatāiná.
"Ko Sihova ko hoku maka, mo hoku kolo malohi, mo hoku fakamoʻui; ko hoku ʻOtua ko hoku maka, ʻa ia ʻoku ou hola ki ai; ko hoku pā, mo e nifo ʻo hoku fakamoʻui, ko hoku kolo mālohi."
Fakakaukau ki he ʻOtuá ko hoʻo tuʻunga taʻeueʻia mo hoʻo maluʻanga taʻeʻauha. Tatau ai pē pe ko e hā ʻe hoko mai kiate koe, ko Ia hoʻo maluʻanga kakato mo e kolo mālohi ʻe lava ke fakafufū malu ai ho lotó.
"Te ke fakamoʻui au ʻe he ʻEikí mei he ngaahi ngāue kovi kotoa pē, pea te ke ʻomi au ke ou malu ki hono puleʻanga fakahēvaní. Ke ʻiate ia ʻa e nāunau ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻĒmeni."
Naʻa mo e taimi ʻoku hange ʻoku fuʻu kovi ʻa e ngaahi tuʻunga fakamāmaní, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e falala kakato ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá. Kuo Ne palōmesi ke tataki malu koe ʻi he hala kotoa ki hono puleʻanga taʻengatá.
"ʻOku ʻākoloʻi ʻe he ʻāngelo ʻo Sihová ʻa kinautolu ʻoku manavahē kiate ia, pea ʻokú ne fakamoʻui kinautolu."
ʻOfaʻanga, ko hoʻo fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá ʻoku fakaafeʻi ai ʻa ʻEne maluʻi fakahēvani mo ngāueʻakí ki hoʻo moʻuí. ʻOku ke ʻākoloʻi mo maluʻi mālohi moʻoni ʻe he ngaahi kau ʻāngelo naʻe fekauʻi mai ke fakapapauʻi pē hoʻo fakamoʻuí.
"Ko e fakapotopotó te ne maluʻi koe, pea ko e ʻiló te ne leʻohi koe."
ʻI hoʻo ʻaʻeva ofi mo e ʻEikí pea kumi hono potó, ʻoku hange ia ko ha pā fakaʻofoʻofa mo ngāueʻaki ki hoʻo moʻuí. Ko ʻEne ʻiló ʻoku ne leʻohi hoʻo ngaahi sitepú pea tauhi malu koe mei he ngaahi fakatuʻutāmaki taʻefaʻalaua.
"Ko ia ʻoua naʻa ke manavahē, he ʻoku ou ʻiate koe; ʻoua naʻa ke ilifia, he ko au ho ʻOtua. Te u fakamālohia koe, pea te u tokoniʻi koe; te u poupouʻi koe ʻaki hoku nima toʻomataʻu māʻoniʻoní."
ʻOku fakahinohino malū koe ʻe he ʻOtuá ke ʻoua naʻa ke manavahē koeʻuhi ʻokú Ne kau fakafoʻituitui ki he kotoa ʻo e ngaahi fakaikiiki ʻo hoʻo moʻuí. ʻI hoʻo ongoʻi vaivai, te Ne poupouʻi koe pea puke malu koe ʻaki hono nima māʻoniʻoni mo mālohí.
"Ka ke fiefia ʻa kinautolu kotoa ʻoku hola kiate koe; ke nau hiva fiefia maʻuaipē. Ke ke fola ho maluʻí kiate kinautolu, koeʻuhi ko kinautolu ʻoku ʻofa ki ho huafá ke nau fiefia ʻiate koe."
Kaumeʻa, ko e hola ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene tauhi malu koe—ʻoku ne taki atu ki he fiefia lahi mo pupū hake. Ko ʻEne maluʻi lahi ʻokú ne fakaʻatā koe ke ke moʻui ʻaki ha loto fiefia, hiva kae ʻikai ko ha loto ʻoku mamafa ʻi he hohaʻá.
"Ko ia, ko e hā ʻe tau leaʻaki ki he ngaahi meʻá ni? Kapau ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e ʻOtuá, ko hai ʻe lava ke fakafepakiʻi kitautolu?"
ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻoku tuʻu mālohi ʻa e ʻOtua Māfimafí ʻi ho tafaʻakí, ʻofaʻanga, ʻoku ke hoko ko ha taha ʻoku ʻikai lava ke ikunaʻi. Ko ʻEne poupou mālohí ʻoku ne ʻai ke taʻemālohi ʻa e fakafepaki kotoa pē ʻokú ke fehangahangai mo ia kiate koe.
"Te ke tauʻi koe ʻe he ʻEikí; ʻoku totonu pē ke ke nofo fakalongolongo."
ʻI he ngaahi tuʻunga ʻoku hange ʻoku taʻemalava kakato, ʻoku kole malū atu ʻe he ʻOtuá ke ke tuku pē ʻa e feinga mo falala kiate Ia. Ko ha toa mālohi Ia ʻi hoʻo tafaʻakí, pea te Ne tauʻi koe lolotonga hoʻo mālōlō ʻi hono fakalongolongó.
"Ko Sihova ko hoku maama mo hoku fakamoʻui—ko hai te u manavahē ki ai? Ko Sihova ko e kolo mālohi ʻo hoku moʻuí—ko hai te u ilifia ki ai?"
Ko e ʻiloʻi ofi ʻo e ʻOtuá ʻoku ne toʻo fakaʻofoʻofa ʻa e ʻuhinga kotoa pē ʻokú ke manavahē ai. Koeʻuhi ko Ia hoʻo maama ngingila mo e kolo mālohi taʻeueʻiá, ʻoku lahi mamaʻo Ia ʻi ha fakatuʻutāmaki pē ʻe lava ke hoko ki ho halá.
"ʻI hoʻo tokoto hifo, ʻe ʻikai te ke manavahē; ʻi hoʻo tokoto hifo, ʻe melie hoʻo mohe."
Ko ha loto falala ʻoku ne taki atu ki he mohe melino lahi, kaumeʻa ʻofeina. Koeʻuhi ʻoku puke koe ʻe he nima maluʻi ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ke ke tuku kakato ʻa e puke ʻo e manavahē pea aʻusia ha mālōlō melie, fakafoʻou ʻi he pōní.
"ʻOku ou tauhi maʻuaipē hoku matá ki he ʻEikí. ʻI heʻene ʻi hoku nima toʻomataʻú, ʻe ʻikai te u ueʻi."
Ko e tauhi malū ho matá ke tuʻu maʻu ki he ʻOtuá ko e fakapulipuli ia ki he tuʻu maʻu moʻoní. ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻoku tuʻu Ia ʻi ho tafaʻakí, ʻe ʻikai lava ʻe he ngaahi fakatuʻutāmaki fakafokifā ʻo e moʻuí ke ne toʻo koe mei ho halá.
Foaki mo e Paʻanga ▼
"Pea ko hoku ʻOtuá te ne fakafonu hoʻo ngaahi fiemaʻu kotoa pē ʻo fakatatau ki he koloa ʻo hono nāunau ʻi Kalaisi Sīsū."
ʻOfaʻanga, ʻoku palōmesi ʻa e ʻOtuá ke tokonaki malū ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fiemaʻu moʻoní mei hono ngaahi koloa taʻefakangatangata mo taʻeʻauhá. ʻE lava ke ke mālōlō fiemālie ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻoku fakataumuʻa lelei ʻEne tokonakí maʻau pē.
"Ko ia ʻoua naʻa mou hohaʻa, ʻo pehē, 'Ko e hā te tau kai?' pe 'Ko e hā te tau inu?' pe 'Ko e hā te tau tui?' He ko e kau pāganí ʻoku nau tuli ki he ngaahi meʻá ni kotoa pē, pea ʻoku ʻilo ʻe hoʻo Tamai fakahēvaní ʻokú ke fiemaʻu ia. Ka ke kumi muʻa hono puleʻangá mo hono māʻoniʻoní, pea ʻe foaki atu kiate koe ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē."
Kaumeʻa, ʻoku ʻikai totonu ke ke tuku ʻa e hohaʻa ki he ngaahi fiemaʻu fakaʻahó ke ne fakamamafaʻi ho laumālié. ʻI hoʻo fakamuʻomuʻa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea moʻui ofi ki hono lotó, ʻoku fakapapauʻi fiefia ʻe hoʻo Tamai Fakahēvaní ʻoku fakafonu lelei hoʻo ngaahi fiemaʻu fakasino kotoa pē.
"ʻOmi ʻa e vahe hongofulu kakato ki he fale-koloá, koeʻuhi ke ʻi ai ha meʻakai ʻi hoku falé. Sioʻi au ʻi he meʻá ni," ko e folofola ia ʻa Sihova ʻo e Ngaahi Kau Tau, "pea mou vakai pe ʻe ʻikai te u fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea lilingi hifo ha ngaahi tāpuaki lahi ʻaupito ʻo ʻikai ha feituʻu ke tauhi ai."
ʻOku fakaafeʻi māfana koe ʻe he ʻOtuá ke ke siviʻi hono faitōnunga fakaofo ʻi hoʻo loto-leleí. ʻI hoʻo ʻaʻeva ʻi he talangofuá pea foaki taʻetotongi, ʻokú Ne palōmesi ke fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea fakafonu koe ʻaki ʻEne ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofá.
"Pea ʻoku malava ʻa e ʻOtuá ke tāpuakiʻi lahi koe, koeʻuhi ke ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi taimi kotoa pē, ʻi hoʻo maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fiemaʻu, te ke lahi ʻi he ngāue lelei kotoa pē."
ʻOfaʻanga, ko e kelesi ʻo e ʻOtuá ʻoku fakataumuʻa ke fakafonu ho ipú kae ʻoua kuo mahu. ʻOkú Ne tokonaki ʻa e lahi fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻikai ngata pē ke fakafonu hoʻo ngaahi fiemaʻú, ka ke fakamālohia koe ke ke hoko ko ha tāpuaki ki he kakai kotoa pē ʻoku takatakai ʻiate koe.
"Ko Sihova ko hoku tauhi-sipi, ʻoku ʻikai haʻaku meʻa ʻe masiva."
Hangē pē ko e tokanga malū ʻa ha tauhi-sipi ʻofa ki heʻene fanga sipí, ʻoku fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ʻokú ke maʻu tonu ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú. Koeʻuhi ʻokú Ne leʻohi koe, ʻe lava ke ke fakahaaʻi ʻaki ʻa e falala kakato ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe masiva ʻi ho lotó.
"ʻE vaivai mo fiekaia ʻa e fanga laioní, ka ko kinautolu ʻoku kumi ki he ʻEikí ʻoku ʻikai te nau masiva ha meʻa lelei."
Naʻa mo e ngaahi meʻamoʻui mālohi taha ʻi he māmani ko ʻení ʻoku nau aʻusia ʻa e ngaahi taimi ʻo e masiva mo e fiekaia. Ka ʻofaʻanga, ʻi hoʻo kumi mālohi ki ha vahaʻangatae mo e ʻEikí, ʻokú Ne palōmesi ke fakafonu hoʻo ngaahi fiemaʻu loloto tahá ʻaki ʻa e meʻa lelei kotoa pē.
"Foaki, pea ʻe foaki atu kiate kimoutolu. Ko ha fua lelei, kuo fakamālohi hifo, lulululu fakataha pea mahu, ʻe lilingi ki hoʻo fungaʻulú. He ko e fua ʻokú ke ngāueʻakí, ʻe fuaʻaki ia kiate koe."
Ko ha loto loto-lelei ʻoku ne fakaava ʻa e matapā ki he lao fakaʻofoʻofa ʻo e ʻOtuá ʻo e foki mai. Ko e founga malū ʻokú ke tāpuakiʻi ai ʻa e niʻihi kehé ʻoku ne fokotuʻu ʻa e tuʻunga ki he lahi ʻo ʻEne lilingi hifo ʻa e ngaahi tāpuakí ki hoʻo fungaʻulú.
"Fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí ʻaki hoʻo koloá, ʻaki ʻa e ʻuluaki fua ʻo hoʻo ngaahi ngoue kotoa pē; pea ʻe fakafonu hoʻo ngaahi fale-koloá ʻo mahu, pea ʻe mahu hoʻo ngaahi ipú ʻaki ʻa e uaine foʻou."
Kaumeʻa, ko e foaki ki he ʻOtuá ʻa e ʻuluaki mo e lelei taha ʻo e meʻa ʻokú ke maʻú ko ha founga fakaʻofoʻofa ia ke fakaʻapaʻapaʻi Ia. ʻI hoʻo ʻai Ia ke muʻomuʻa, ʻokú Ne palōmesi ʻofa ke fakafonu hoʻo moʻuí ʻo mahu ʻaki ʻEne tokonaki lahi.
"Ke mou tauhi hoʻo moʻuí ke tauʻatāina mei he ʻofa ki he paʻangá pea ke mou fiemālie ʻi he meʻa ʻokú ke maʻú, koeʻuhi kuo folofola ʻa e ʻOtuá, 'ʻE ʻikai te u liʻaki koe; ʻe ʻikai te u fakafisiʻi koe.'"
Ko e fiemālie moʻoní ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi he tānaki koloá; ʻoku maʻu ia ʻi he ʻafio melie ʻo ho Fakamoʻuí. Ko ho maluʻanga fakaʻosí ʻoku tuʻu ia ʻi heʻene palōmesi taʻeueʻia ke ʻoua naʻa liʻaki koe ʻo taʻengata.
"Kapau ko kimoutolu, neongo ʻoku mou kovi, ʻoku mou ʻilo ke foaki ha ngaahi meʻaʻofa lelei ki hoʻomou fānaú, ʻe lahi ange fēfē ʻa e foaki ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langí ha ngaahi meʻaʻofa lelei kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia!"
Fakakaukau ki he loloto ʻo e loto ʻo e ngaahi mātuʻa fakamāmaní ke tāpuakiʻi ʻenau fānaú. Pea fakakaukau atu ki he lahi ange ʻo e holi ʻo hoʻo Tamai Fakahēvani haohaoá ke lilingi hifo ha ngaahi meʻaʻofa lelei, fakaʻofoʻofa ʻi hoʻo haʻu kiate Ia ʻi he lotú!
"Ko ia naʻe ʻikai te ne toʻo hono ʻAlo pē ʻoʻoná, ka naʻá ne foaki ia maʻatautolu kotoa—ʻe ʻikai fēfē te ne foaki foki, fakataha mo ia, ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kiate kitautolu ʻi he kelesi?"
ʻOfaʻanga, ko e kolosí ko e fakamoʻoni fakaʻosi ia ʻo e loto-lelei fakaofo ʻo e ʻOtuá kiate koe. Koeʻuhi kuo Ne ʻosi foaki atu kiate koe ʻEne meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻia Sīsuú, ʻe lava ke ke falala kakato te Ne tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu kehe kotoa pē.
"Fekauʻi ʻa kinautolu ʻoku koloaʻia ʻi he māmani lolotonga ko ʻení ke ʻoua naʻa nau fiepoto pe ʻai ʻenau ʻamanakí ki he koloá, ʻa ia ʻoku taʻepau ʻaupito, ka ke nau ʻai ʻenau ʻamanakí ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ne tokonaki lahi mai kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē ki heʻetau fiefiá."
Ko e koloá ʻoku vave ʻene mole pea ʻe ʻikai lava ke ne foaki atu ha maluʻanga moʻoni, tuʻuloa. Ka ke ʻai hoʻo ʻamanaki melié kakato ki he ʻOtuá, ko e Tamai ʻofa ʻoku ne tokonaki lahi mo fiefia ʻa e ngaahi meʻa lelei kotoa pē ke ke fiefia ai.
"Ko e tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻoku ne ʻomi ʻa e koloá, ʻo ʻikai ha ngāue faingataʻa ki ai."
Ko e tuʻumālie moʻoní ko ha meʻaʻofa malū ia mei he ʻOtuá, ʻoku fakataha mo ʻEne melino loloto. ʻI he kehekehe mo e koloa naʻe maʻu ʻi he feinga fakamamahi, ko ʻEne tāpuakí ʻoku ne fakakoloa fakaʻofoʻofa ʻa e konga kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí.
"Ka ke manatuʻi ʻa Sihova ko ho ʻOtua, he ko ia ʻoku ne foaki kiate koe ʻa e malava ke maʻu koloa, pea ʻoku ne fakapapauʻi ai ʻene fuakavá, ʻa ia naʻá ne fuakava ki hoʻo ngaahi kui, ʻo hangē ko ia ʻi he ʻahó ni."
Kaumeʻa, ko e pōtoʻi kotoa pē, faingamālie, mo e kiʻi mālohi ʻokú ke maʻú ko ha meʻaʻofa malū ia mei he ʻOtuá. Ko e ʻiloʻi Ia ko e matavai ʻofa ʻo hoʻo ngaahi malavá ʻoku ne tauhi ho lotó ke loto-fakatōkilalo pea mahu ʻi he fakafetaʻí.
"Naʻe kei siʻi au pea kuo ou motuʻa, ka ʻoku teʻeki ai te u sio ki he māʻoniʻoní kuo liʻaki pe ko ʻenau fānaú ʻoku kole maumau."
Ko e vakai fakaʻofoʻofa ko ʻení ko ha fakamoʻoni ia ki he faitōnunga tuʻu maʻu, taʻeueʻia ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke ke falala ʻaki ho loto kotoa ʻe poupouʻi koe ʻe he ʻOtuá mo hoʻo faʻahinga ʻofaʻangá ʻi he vahaʻataimi kotoa pē ʻo e moʻuí.
"Fakakaukau ki he fanga lēvení: ʻoku ʻikai te nau tūtuuʻi pe utu, ʻoku ʻikai haʻanau fale-koloa pe fale-ʻuluʻulu; ka ʻoku fafanga kinautolu ʻe he ʻOtuá. Pea ʻe lahi ange fēfē hoʻo mahuʻingá ʻi he fanga manupuná!"
Kapau ʻoku poupouʻi ʻofa ʻe he ʻOtuá ʻa e fanga manupuna faingofua ʻo e ʻeá, ʻe pau pē te Ne tokonaki maʻau, ko ʻEne kiʻi tama mahuʻingá. Mālōlō loloto he ʻahó ni ʻi he moʻoni ʻo hoʻo mahuʻinga lahi, taʻefua kiate Ia.
"Pea ko ia ʻoku ne tokonaki ʻa e tenga ki he tūtuuʻí pea mo e mā ki he meʻakaí te ne tokonaki foki mo fakalahi hoʻo ngaahi tengaʻi-ʻakau pea te ne fakalahi ʻa e utu ʻo hoʻo māʻoniʻoní."
Ko e ʻOtuá ko e kamataʻanga fakaʻofoʻofa ia ʻo e tokonaki kotoa pē, ʻo ne foaki atu kiate koe tonu ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻu ke tuʻumālie ai. ʻI hoʻo moʻui loto-lelei, ʻokú Ne palōmesi ke fakalahi hoʻo ngaahi koloá pea fakalahi ʻa e ʻaonga fakalaumālie ʻo ho nima avá.
"Ko e loto-fakatōkilaló ko e manavahē ki he ʻEikí ia; ko hono totongí ko e koloa mo e fakaʻapaʻapa mo e moʻui."
ʻOfaʻanga, ʻi hoʻo fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻaki ha tuʻunga ʻo e loto-fakatōkilalo malū mo e fakaʻapaʻapa, ʻoku ne fakaava ʻEne ngaahi pale moʻoni tahá. Ko e tuku-atu fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻoku ne ʻomi ʻa e koloa fakalaumālie, fakaʻapaʻapa, mo ha moʻui fakafiemālie lahi.
"Ko e koloa mo e fakaʻapaʻapa ʻoku haʻu meiate koe; ko koe ʻa e pule ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē. ʻI ho nima ʻoku ʻi ai ʻa e mālohi mo e pule ke hakeakiʻi mo foaki ʻa e mālohi ki he kakai kotoa pē."
ʻOku ne ʻomi ha melino lahi ke fakamoʻoniʻi ko e koloa kotoa pē ʻoku ʻa hoʻo Tamai ʻofa. Ko e pule puleʻanga, ʻokú Ne puke ʻa e mālohi mo e ivi ke hakeakiʻi malū mo poupouʻi koe.
"Ko e meʻaʻofa lelei mo haohaoa kotoa pē ʻoku mei ʻolunga, ʻo haʻu hifo mei he Tamai ʻo e ngaahi maama fakahēvaní, ʻa ia ʻoku ʻikai ke liliu ʻo hangē ko e ngaahi ʻata liliú."
Ko e meʻa lelei, fakaʻofoʻofa kotoa pē ʻokú ke aʻusia ʻi he moʻui ko ʻení ko ha meʻaʻofa fakahangatonu, ʻofa ia mei he ʻOtuá. Ko hono natulí ʻoku loto-lelei maʻuaipē, pea ʻe lava ke ke falala ʻe ʻikai liliu ʻEne tokonaki faitōnungá.
Mālōlō mo e Mohe ▼
"ʻI he melino te u tokoto hifo ai ʻo mohe, he ko koe pē, ʻEIKI, ʻokú ke ʻai au ke u nofo malu."
ʻOfaʻanga, kapau ʻoku tauhi koe ʻe he ngaahi hohaʻa fakapō ke ke ʻā, manatuʻi ko ho maluʻanga moʻoní ʻoku ʻikai haʻu ia mei ho ngaahi tuʻungá. ʻOku haʻu ia mei he ʻafio ʻofa ʻo e ʻOtuá, ʻo ne fakaʻatā koe ke ke tuku-atu kakato ki he mohe melino.
"ʻOku ou tokoto hifo ʻo mohe; ʻoku ou ʻā hake, koeʻuhi ʻoku poupouʻi au ʻe he ʻEIKÍ."
Naʻa mo e ngaahi taimi ʻo e loto-moʻua lahi, ʻe lava ke ke tokoto hifo ʻaki ʻa e falala, kaumeʻa ʻofeina. Ko e pō mālōlō kotoa pē mo e pongipongi kotoa pē ʻokú ke ʻā ai ko ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ia ki he mālohi poupou ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí.
"ʻI he taʻeʻaonga ʻokú ke ʻā pongipongi mo nofo ʻā pō, ʻo ngāue mālohi ki he meʻakai ke kai—he ʻokú ne foaki ʻa e mohe kiate kinautolu ʻokú ne ʻofaí."
Kaumeʻa, ʻoku ʻikai totonu ke ke feinga taʻeʻauha mo fakaʻauha koe ke tokonaki. ʻOku holi ʻa e ʻOtuá ke ke aʻusia ʻa e meʻaʻofa melie ʻo e mohe, ʻo falala kakato te Ne tokangaʻi hoʻo ngaahi fiemaʻu kotoa pē.
"ʻI hoʻo tokoto hifo, ʻe ʻikai te ke manavahē; ʻi hoʻo tokoto hifo, ʻe melie hoʻo mohe."
ʻI he taimi ʻoku tuʻu maʻu ai hoʻo falalá ʻi he ʻEikí, ʻofaʻanga, ʻoku kapusi ʻa e manavahē mei hoʻo fakakaukaú. Ko e melino fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻoku ne fakaʻatā koe ke ke mālōlō loloto pea ʻoku ne ʻai hoʻo mohe ke melie mo fakafoʻou moʻoni.
"Ko Sihova ko hoku tauhi-sipi, ʻoku ʻikai haʻaku meʻa ʻe masiva. ʻOkú ne ʻai au ke u tokoto hifo ʻi he ngaahi lotoʻā mataʻi-ʻakau, ʻokú ne tataki au ʻi he veʻe vai fakalongolongo."
ʻOku ʻiloʻi tonu ʻe hoʻo Tauhi-Sipi Leleí ʻa e taimi ʻokú ke fiemaʻu ai ke mālōlō, ʻofaʻanga. ʻOkú Ne tataki loto-lelei koe ki he ngaahi feituʻu ʻo e fakalongolongo fakalaumālie mo fakasino, ʻo ne fakapapauʻi ʻokú ke ongoʻi malu kakato mo tokangaʻi.
"ʻOku ou tauhi maʻuaipē hoku matá ki he ʻEIKÍ. ʻI heʻene ʻi hoku nima toʻomataʻú, ʻe ʻikai te u ueʻi. Ko ia ʻoku fiefia ai hoku lotó pea fiefia hoku ʻeleló; ʻe mālōlō malu foki hoku sinó."
ʻI hoʻo fakapapauʻi ke fakatefito hoʻo tokangá ki he ʻafio ʻofa ʻo e ʻOtuá, ʻoku ke fakalongolongoʻi ai ʻa e ngaahi hohaʻa ʻi ho lotó. Ko e tuʻumaʻu fakalaumālie fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻoku liliu fakahangatonu ia ki ha ongoʻi malu fakatuʻasino mo ha nonga fakafiemālie.
"Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku ongosia mo mafasia, pea te u foaki atu kiate kimoutolu ʻa e mālōlō."
Kapau ʻokú ke ongoʻi ongosia lahi ʻaupito ʻi he ngaahi fiemaʻu ʻo e moʻuí, ʻoku fakaava atu ʻe Sīsū hono ongo nimá kiate koe. ʻOkú Ne fakaafeʻi koe ke ke ʻomi ho ngaahi kavenga mamafá kiate Ia pea ke maʻu ha mālōlō loloto, ʻi he loto mo e laumālie.
"Toʻo ʻeku ʻioké kiate kimoutolu pea ako meiate au, he ko au ʻoku anga-malū mo loto-fakatōkilalo, pea te mou maʻu ai ha mālōlō ki homou ngaahi laumālié."
ʻOfaʻanga, ʻoku fakaafeʻi malū koe ʻe Sīsū ke ke kau mo Ia pea vahevahe ho kavengá. Koeʻuhí ko Hono lotó ʻoku anga-malū mo loto-fakatōkilalo, ko e ʻaʻeleʻele ofi kiate Iá ʻoku ʻomi ai ha mālōlō moʻoni mo tuʻuloa ki ho loto mo e laumālie.
"He ko ʻeku ʻioké ʻoku faingofua pea ko ʻeku kavengá ʻoku maʻamaʻa."
Ko e muimui kia Sīsuú ʻoku ʻikai ʻaupito ke fakaʻauha ho laumālié, kaumeʻa ʻofeina. ʻOkú Ne foaki atu kiate koe ʻa e kelesí mo e mālohí ke ke fua ha meʻa pē ʻokú Ne ui koe ke ke fua, ʻo fakamaʻolunga mo fakamaʻamaʻa ʻa e fonongá.
"ʻOua naʻa mou hohaʻa ki ha meʻa, ka ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa pē, ʻaki ʻa e lotu mo e kole, fakataha mo e fakafetaʻi, ʻo ʻatu homou ngaahi kolé ki he ʻOtuá."
ʻI he taimi ʻoku fakamanamana ai ʻa e hohaʻá ke kaihaʻasi hoʻo mohe, liliu ho ngaahi hohaʻá ko e ngaahi lotu, ʻofeina. Ko e tuku atu ho ngaahi hohaʻá ki he ʻOtuá ʻaki ha loto fakafetaʻi ʻoku fakamaʻamaʻa ai ho ʻatamaí pea ʻoku fakatupu ai ha feituʻu fakaʻofoʻofa ki he melinó.
"Pea ko e melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻi he mahino kotoa pē, te ne maluʻi homou ngaahi lotó mo homou ngaahi ʻatamaí ʻia Kalaisi Sīsū."
ʻI hoʻo tuku atu ho ngaahi hohaʻá, te foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koe ha melino ʻoku ʻikai ke mahino fakaʻatamai. Ko e melino fakalangi ko ʻení te ne hoko ko ha leʻo ʻofa ki ho ʻatamaí, ʻo maluʻi koe mei he ngaahi fakakaukau ʻoku taʻofi koe mei he mohe.
"Tuku atu homou ngaahi hohaʻa kotoa pē kiate ia koeʻuhí ʻokú ne tokangaʻi kimoutolu."
ʻOku fakaafeʻi koe ke ke lī fakamālohi ho ngaahi hohaʻa mamafa kotoa pē ki he ongo umuʻaki malava ʻo e ʻOtuá, kaumeʻa ʻofeina. ʻE lava ke ke fai ʻeni ʻaki ha falala kakato, koeʻuhí pē ʻokú Ne tokangaʻi lahi mo fakafoʻituitui koe.
"Te ke tauhi ʻi he melino haohaoa ʻa kinautolu ʻoku tuʻumaʻu honau ʻatamaí, koeʻuhí ʻoku nau falala kiate koe."
ʻI hoʻo akonakiʻi ho ʻatamaí ke fakatefito tuʻumaʻu ki he ngaahi palōmesi ʻa e ʻOtuá, ʻokú Ne tauhi fakaʻaho hoʻo melinó. Ko e falala kiate Iá ko e taula fakaʻofoʻofa ia ʻoku taʻofi ai ho ngaahi fakakaukaú mei he heke ki he ngaahi vai hohaʻa.
"Ko ia ʻoku nofo ʻi he malu ʻo e Fungani Māʻolungá te ne mālōlō ʻi he malumalu ʻo e Māfimafí."
ʻI hoʻo fili ke nofo ofi ʻi he ʻafio ʻo e ʻOtuá, ʻoku ke maʻu ai ha ongoʻi maluʻi loloto, ʻofeina. Ko e mālōlō ʻi Hono malumalú ʻoku ʻuhinga ia ʻokú Ne ʻufiʻufi kakato koe, ʻo fakaʻatā koe ke ke mānava faingofua pea mālōlō malu.
"Te u pehē ki he ʻEikí, 'Ko Ia ko hoku hūfangaʻanga mo hoku kolotau, ko hoku ʻOtua, ʻa ia ʻoku ou falala ki ai.'"
Ko e fakahaaʻi leʻo lahi hoʻo falala ki he ʻOtuá ko ha founga mālohi ia ke fakalongolongoʻi ai ho ngaahi manavahē he pōní. Ko e ʻiloʻi Iá ko ho feituʻu maluʻanga fakaʻosi ʻoku fakaʻatā koe ke ke mālōlō malu, mamaʻo mei he ngaahi fakamanamana ʻo e māmaní.
"ʻIo, hoku laumālie, maʻu ha mālōlō ʻi he ʻOtuá; ʻoku haʻu ʻeku ʻamanakí meiate ia."
ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku totonu ke ke tuʻutuʻuni malū ki ho laumālié ke nonga, kaumeʻa ʻofeina. ʻI hoʻo taulaʻi kakato hoʻo ʻamanakí ki he natula taʻe-liliu ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ai ho loto mo e laumālié ke tuku hono feinga hohaʻá.
"Ko e moʻoni ko ia ko hoku maka mo hoku fakamoʻuí; ko hoku kolotau ia, ʻe ʻikai te u ngaueue."
Ko e ʻiloʻi ʻoku tauhi mālohi hoʻo malú ʻe ho Tamai Hēvaní ʻoku fakaʻatā koe ke ke mālōlō loloto. Ko Ia ko ho maka mo e kolotau taʻe-ngaueue, ʻo tauhi koe ke tuʻumaʻu tatau ai pē pe ko e hā e fepōpōaki ʻoku takatakai ai koe.
"Ko e melino ʻoku ou tuku atu kiate kimoutolu; ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki atu kiate kimoutolu. ʻOku ʻikai te u foaki atu kiate kimoutolu ʻo hangē ko e foaki ʻa e māmaní. ʻOua naʻa hohaʻa homou ngaahi lotó pea ʻoua naʻa mou manavahē."
Ko e melino ʻoku foaki atu ʻe Sīsuú ko ha tofiʻa tuʻuloa, ʻoku lahi mamaʻo hono tuʻuloá ʻi ha meʻa pē ʻe lava ke foaki ʻe he māmaní. ʻE lava ke ke fili ke tali ʻa e meʻaʻofa fakaʻofoʻofa ko ʻení he ʻahó ni pea fakafisi ke tuku ke puleʻi ho lotó ʻe he manavahē.
"Ne u kumi ki he ʻEikí, pea naʻá Ne tali au; naʻá Ne fakahaofi au mei heʻeku ngaahi manavahē kotoa pē."
ʻI he taimi ʻoku feinga ai ʻa e manavahē ke taʻofi koe mei he mohe, manatuʻi ʻoku tali fakaʻaho ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo ui kiate Ia. ʻOkú Ne ʻikai ngata pē ʻi hono puleʻi ho ngaahi manavahē, ʻofeina; ʻOkú Ne fakahaofi ʻofa mo kakato koe mei he ngaahi manavahē ko iá.
"ʻOkú Ne pehē, 'Nonga, pea ʻiloʻi ko au ko e ʻOtua; te u hakeakiʻi ʻi he ngaahi puleʻangá, te u hakeakiʻi ʻi he māmaní.'"
ʻI ha māmani ʻoku toutou fiemaʻu ai hoʻo tokanga fakavavevavé, ʻoku tuʻutuʻuni malū atu ʻa e ʻOtuá kiate koe ke ke "nonga pē." Ko e fakamoʻoniʻi ʻokú Ne puleʻí ʻoku fakaʻatā koe ke ke tuku hoʻo feingá pea mālōlō ʻi Hono puleʻangá.
"ʻI he taimi ʻoku ou manavahē ai, ʻoku ou falala kiate koe."
Ko e manavahē ko ha ongoʻi fakanatula, ka ʻoku ʻikai totonu ke ne kaihaʻasi hoʻo mālōlō he pōní. ʻI he taimi pē ʻe tupu hake ai ʻa e manavahē, ʻe lava ke ke fai ʻa e fili mālohi ke fakafoki kakato hoʻo falalá ki ho Tamai ʻofa.
"Foki ki hoʻo mālōlō, hoku laumālie, he kuo lelei ʻa e ʻEikí kiate koe."
Ko e fakakaukau ki he faitōnunga ʻo e ʻOtuá ʻi he kuohilí ko ha founga fakaʻofoʻofa ia ke fakalongolongoʻi ai ho ngaahi hohaʻa lolotongá, kaumeʻa ʻofeina. Ko e manatuʻi Hono leleí ʻoku foaki ai ki ho laumālié ʻa e ngofua mo e falala ʻoku fiemaʻu ke foki ki ha tuʻunga ʻo e mālōlō.
"Ko eni ʻa e folofola ʻa e ʻEiki Hau, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí: 'ʻI he fakatomalá mo e mālōlō ʻoku ʻi ai hoʻo fakamoʻuí, ʻi he nonga mo e falalá ʻoku ʻi ai hoʻo mālohí.'"
Ko e mālohi moʻoní ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi he ngāue fakamālohi, ʻofeina; ʻoku maʻu ia ʻi he falala nonga mo e mālōlō ʻi he ʻEikí. Tuku ho ngaahi feinga fakavavevavé he ʻahó ni pea tafoki kiate Ia ki he mālōlō loloto ʻokú ke holi ki aí.
"ʻOku foaki ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ki hono kakaí; ʻoku tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí hono kakaí ʻaki ʻa e melino."
Ko e ʻOtuá ko e matavai fakaʻofoʻofa ia ʻo e mālohi ʻokú ke fiemaʻu ki he ʻahó pea mo e nonga ʻokú ke fiemaʻu ki he pōní. ʻOkú Ne palōmesi ke foaki tonu ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻu, ʻi he taimi tonu ʻokú ke fiemaʻu ai.
"Ko ia, ʻoku kei ʻi ai pē ha mālōlō Sāpate ki he kakai ʻo e ʻOtuá."
Ko e mālōlō fakaʻosi ʻoku holi ki ai ho loto ongosia ʻoku malu kakato ia ʻia Kalaisi. Lolotonga ʻokú ke aʻusia hono ngaahi ʻataʻatā he taimí ni, ko ha mālōlō fakalaumālie kakato mo haohaoa ʻoku tatali atu kiate koe, ʻofeina.
"He ko ia ʻoku hū ki he mālōlō ʻo e ʻOtuá ʻoku ne mālōlō foki mei heʻene ngaahi ngāué, ʻo hangē pē ko e ʻOtuá mei heʻene ngāué."
Ko e hū ki he mālōlō ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻuhinga ia ki hono tukuange ʻa e fiemaʻu ke maʻu Hono ʻofá ʻi he feinga tuʻumaʻu. ʻOku fakaafeʻi koe ke ke mālōlō pē ʻi he ngāue kuo fakakakato ʻa Sīsū ʻi he kolosí pea ke mānava heka.
"ʻI he founga tatau, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālié ʻi heʻetau vaivaí. ʻOku ʻikai te tau ʻilo pe ko e hā ʻoku totonu ke tau lotu ki ai, ka ko e Laumālie pē ʻokú Ne hūfangaʻi kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi tangi taʻe-lea."
ʻI he taimi ʻokú ke ongosia lahi ai ke faʻu ha ngaahi lea ke lotu, ʻoku ʻikai ʻaupito te ke nofo tokotaha. ʻOku poupouʻi fakaʻaho koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo fakafofongaʻi haohaoa ho ngaahi fiemaʻu loloto taha ki he Tamaí ʻi ho tuʻungá.
"Fakaʻosí, siʻi fanga tokoua mo e fanga tuofāfine, ko ha meʻa pē ʻoku moʻoni, ko ha meʻa pē ʻoku fakaʻofoʻofa, ko ha meʻa pē ʻoku totonu, ko ha meʻa pē ʻoku maʻa, ko ha meʻa pē ʻoku fakaʻofoʻofa, ko ha meʻa pē ʻoku fakaʻofoʻofa—kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku lelei pe fakaongoongolelei—fakakaukau ki he ngaahi meʻa pehē."
Ko e meʻa ʻokú ke fakakaukau loloto ki aí ʻoku ne uesia lahi hoʻo malava ke mālōlō, kaumeʻa. ʻI hoʻo fakatefito fakapapau ho ngaahi fakakaukaú ki he ngaahi meʻa lelei, fakaʻotuá he pōní, ʻokú ke fakatupu ai ha feituʻu fakaʻofoʻofa ʻi ho ʻatamaí ʻoku mateuteu ki he mohe.
"ʻOku ofi ʻa e ʻEikí ki he loto-mamahí pea ʻokú Ne fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku laumālie-fakamālohiʻi."
ʻI he taimi ʻoku fakatupu ai ʻe he mamahí ke ongoʻi taʻe-malava ʻa e mohe, ʻiloʻi ʻoku ʻikai mamaʻo ho Tamai Hēvaní mei hoʻo mamahí. Ko Hono ʻafio fakafiemālié ko ha faitoʻo malū ia ki ho laumālie fakamālohiʻí, ʻo takitaki māmālie koe ki he mālōlō.
"Fakaofiofi ki he ʻOtuá pea te Ne fakaofiofi kiate kimoutolu."
Ko e mālōlō moʻoni mo tuʻuloa ʻoku maʻu fakaʻosí ʻi he ʻafio melie ʻo e ʻOtuá. ʻI hoʻo fai pē ha sitepu kiate Ia, ʻokú Ne palōmesi ke lele fakavave kiate koe, ʻo ʻomi Hono melino fakaʻofoʻofá ke takatakaiʻi ho lotó.
Tupu ʻi he Laumālie mo e Tui ▼
"Ka ke mou tupu ʻi he kelesí mo e ʻiloʻi ʻo hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Kiate Ia ʻa e lāngilangí he taimí ni pea ʻo taʻengata! ʻEmeni."
ʻOfaʻanga, ko hoʻo fononga mo Sīsuú ko ha fakaafe fakaʻofoʻofa mo tuʻuloa ke tupu. ʻI hoʻo fakamoleki taimi mo Ia, ʻoku loloto ange ai hoʻo mahino ki Hono kelesi lahi, ʻo ʻomi ha lāngilangi lahi ki ho Tamai Hēvaní.
"Ko ia, ʻo hangē pē ko hoʻo tali ʻa Kalaisi Sīsū ko e ʻEikí, hokohoko atu hoʻo moʻuí ʻiate ia, ʻo akaʻi mo langa hake ʻiate ia, ʻo fakamālohia ʻi he tuí ʻo hangē ko hoʻo akoʻí, pea ʻo fonu ʻi he fakafetaʻi."
ʻO hangē pē ko ha sitepu faingofua ʻo e tuí naʻe kamata ai hoʻo vā mo Sīsuú, ko e tui melie tatau pē ʻe ne tauhi koe ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻI he taimi ʻoku akaʻi mālohi ai ho lotó ʻiate Ia, ʻe tupu fakanatula ai hoʻo moʻuí ʻaki ha fakafetaʻi fakaʻofoʻofa.
"Ka ʻi he leaʻaki ʻa e moʻoní ʻi he ʻofa, te tau tupu ke hoko ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ko e sino matuʻotuʻa ʻo ia ko e ʻulú, ʻa ia ko Kalaisi. Meiate ia ʻa e sino kakato, ʻoku fakatahaʻi mo tauhi fakataha ʻe he ngaahi uaua poupou kotoa pē, ʻoku tupu mo langa hake ia ʻi he ʻofa, ʻo hangē ko e fai ʻe he konga takitaha ʻene ngāué."
Kaumeʻa, naʻe ʻikai ʻaupito ke fakataumuʻa koe ke ke tupu tokotaha. ʻI hoʻo vahevahe ha ngaahi vā feʻofoʻofani mo moʻoni mo e kau tui kehé, ʻokú ke tokoniʻi ai ʻa e siasí kotoa ke fakafofongaʻi fakaʻofoʻofa ʻa e loto ʻo Sīsū ki he māmaní.
"Ko au ko e vaine; ko kimoutolu ko e ngaahi vaʻá. Kapau te mou nofo ʻiate au pea ko au ʻiate kimoutolu, te mou fua lahi; ka ʻikai ʻiate au ʻe ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa."
ʻOku ʻikai totonu ke ke fakatupu ha tupu fakalaumālie ʻaki ho ngaahi feinga ongosia pē ʻaʻau, ʻofeina. Mālōlō pē ʻia Sīsū, ko ho Vaine moʻoní, pea sio ki he founga fakanatula mo fakaʻofoʻofa ʻoku fakatupu ai ʻe Hono moʻuí ha fua ʻiate koe.
"ʻo falala ki he meʻá ni, ko ia naʻá ne kamata ha ngāue lelei ʻiate kimoutolu te ne hokohoko atu ia ki hono fakakakato ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo Kalaisi Sīsū."
ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi loto-siʻi ai ʻi ho ngaahi vaivaí, manatuʻi ko e ʻOtuá ko e fakahaohaoa ʻofa ia ʻo hoʻo tuí. ʻE lava ke ke maʻu ha falala kakato ʻe fakakakato faitōnunga ʻe Ia ʻa e ngāue fakaʻofoʻofa naʻá Ne kamata ʻi ho lotó.
"Ko ia, ʻoku ʻikai ha meʻa ʻa ia ʻoku tō pe ko ia ʻoku fakavai, ka ko e ʻOtua pē, ʻa ia ʻoku ne fakatupu ke tupu."
Lolotonga ʻoku ngāueʻaki ʻofa ʻe he ʻOtuá ʻa e kau fakahinohino mo e kau faiako ke takitaki koe, ko e mana moʻoni ʻo hoʻo liliu fakalaumālié ko Hono ngāue pē ia. Mālōlō ʻi he ʻiloʻi ko ho Tamai ʻofa ko ia ʻoku faitōnunga ʻo fakatupu koe ke ke tupu.
"Pea ko e tuí ko e falala ia ki he meʻa ʻoku tau ʻamanaki ki aí pea ko e fakapapau ki he meʻa ʻoku ʻikai te tau sio ki aí."
Ko e tui moʻoni, ʻofeina, ʻoku lahi mamaʻo ia ʻi he tui pē ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa; ko ha falala loloto, taʻe-ngaueue ia ki he ngaahi palōmesi ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne taulaʻi malu ho laumālié ʻi Hono leleí, naʻa mo e taimi ʻoku fakahaaʻi kehe ai ho ngaahi tuʻungá.
"Ko ia, ʻoku haʻu ʻa e tuí mei he fanongo ki he pōpoakí, pea ʻoku fanongoa ʻa e pōpoakí ʻi he folofola fekauʻaki mo Kalaisí."
ʻOku ʻikai totonu ke tupu hoʻo tuí ʻi ha tuʻunga taʻe-fakafehokotaki, kaumeʻa. Ko e lahi ange hoʻo fakalukufua ho lotó ʻi he ngaahi moʻoni fakaʻofoʻofa ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e lahi ange ia ʻe tupu fakanatula mo fakaʻāuliki ai hoʻo falala kiate Ia.
"Pea ʻoku taʻe-malava ke fakafiemālieʻi ʻa e ʻOtuá taʻe-tui, koeʻuhí ko ha taha pē ʻoku haʻu kiate Ia kuo pau ke ne tui ʻoku ʻafio ia pea ʻokú Ne totongi ʻa kinautolu ʻoku kumi faivelenga kiate Ia."
Ko e loto ʻo e ʻOtuá ʻoku lelei lahi ʻaupito, pea ʻokú Ne fiefia lahi ʻi hoʻo falala pē kiate Ia. ʻI he taimi pē ʻokú ke kumi faivelenga ai Hono ʻafió, ʻokú Ne ʻofa ke totongi ho loto kumi ʻaki ha lahi ange ʻo Ia.
"ʻI he founga tatau, ko e tui pē ʻe ia, kapau ʻoku ʻikai fakataha mo e ngāue, ʻoku mate ia."
ʻOfaʻanga, ko e tui moʻoní ʻoku ʻikai ʻaupito ke tuʻu maʻu; ko ha mālohi moʻui, fakaʻofoʻofa ia ʻoku ne liliu kotoa. ʻI he loloto ange hoʻo falala ki he ʻOtuá, ʻe tōfua fakanatula ia ki ha moʻui ʻo e ngāue ʻofa, talangofua.
"He ʻoku tau moʻui ʻaki ʻa e tui, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e sio."
ʻOku fakaafeʻi koe ke ke folau ʻi he moʻui ko ʻení ʻo takitaki ʻe he ngaahi moʻoni tuʻuloa, ʻo ʻikai ko e ngaahi fakaʻaliʻali fakataimi pē. ʻOku fakamālohia koe ʻe he tuí ke ke ʻaʻele falalaʻanga, ʻo ʻiloʻi ʻoku takitaki ʻe he nima taʻe-hoko ʻo ho Tamai ʻofá ʻa e sitepu kotoa pē.
"Falala ki he ʻEikí ʻaki ho loto kotoa pea ʻoua naʻa falala ki hoʻo mahino pē ʻaʻau; ʻi ho ngaahi founga kotoa pē tuku kiate ia, pea te ne fakatonutonu ho ngaahi halá."
Ko e tukuange hoʻo fakakaukau pē ʻaʻau ki he poto lahi ʻo e ʻOtuá ko e kī ia ki he melino moʻoni, kaumeʻa ʻofeina. ʻI hoʻo fakamoʻoniʻi Iá ʻi he fili kotoa pē, ʻokú Ne palōmesi malū ke takitaki ho fonongá ki Hono finangalo haohaoa.
"ʻO hangē ko e fanga kiʻi pēpē toki fāʻeleʻí, holi ki he huʻakau fakalaumālie maʻá, koeʻuhí ke mou tupu ai ʻi hoʻomou fakamoʻuí,"
ʻO hangē pē ko ha kiʻi pēpē ʻoku holi lahi ki he huʻakau, kole ki he ʻOtuá ke ne foaki atu kiate koe ha holi loloto ki Hono Folofolá. Ko e taimi tuʻumaʻu ʻo e fakalukufua ʻi Hono moʻoní ko e meʻakai fakaʻofoʻofa, taʻe-fakaʻatā ia ʻoku fiemaʻu ʻe ho laumālié ke tupu lelei.
“‘Oku totonu ke mau fakafeta‘i ma‘u pē ki he ‘Otua koe‘uhi ko kimoutolu, si‘oku kāinga, pea ‘oku totonu ia, koe‘uhi ‘oku tupulaki lahi fau ho‘omou tui, pea ‘oku tupu lahi ‘a e ‘ofa ‘oku mou fe‘ofa‘aki ai.”
Ko ha mo‘oni faka‘ofo‘ofa ia ‘i he tupulaki ho‘o tuí, ‘oku tupulaki foki mo ho lotó. Ko e tu‘umālie mo‘oni fakalaumālie ‘e ma‘u ma‘u pē ha ivi lahi ki he founga anga-malū mo ‘ofa ‘okú ke fakafeangai ai ki he tokotaha kotoa pē ‘oku takatakai ‘iate koe.
“‘Oka tau fakafokotu‘u hotau mata kia Sīsū, ko e Taki mo e Faka‘atoato ‘o e tuí. Koe‘uhi ko e fiefia na‘e tu‘u ‘i hono ‘aó na‘á ne kātaki‘i ai ‘a e kolosí, ‘o ne ta‘etokanga ki hono fakamā‘i, pea ne nofo hifo ki he nima to‘omata‘u ‘o e nofo‘anga ‘alo‘ofa ‘o e ‘Otua.”
‘I he taimi ‘oku hā ngalongata‘a ai ‘a e fonongá, ‘ofeina, fakafokotu‘u pē ho‘o mata kia Sīsū. Ko Ia ho‘o sīpinga faka‘osi ‘o e kātaki faitōnungá, pea ‘okú Ne ‘omi ‘ofa mai ‘a e kelesi kotoa pē ‘okú ke fiema‘u ke lele lelei ho‘o leleí.
“Kuo fakamamahi‘i au mo Kalaisi pea ‘oku ‘ikai te u kei mo‘ui, ka ‘oku mo‘ui ‘a Kalaisi ‘iate au. Ko e mo‘ui ‘oku ou mo‘ui ai heni ‘i he sinó, ‘oku ou mo‘ui ia ‘i he tui ki he ‘Alo ‘o e ‘Otuá, ‘a ia na‘á ne ‘ofa ‘iate au pea foaki ia ma‘aku.”
Ko e tupulaki fakalaumālie ko e tuku pē ia ke mole atu ho‘o ngaahi holi siokita kae lava ke pule faka‘ofo‘ofa ‘a Kalaisi ‘iate koe. Ko ho‘o mo‘ui kotoa ‘oku fakafalala he taimí ni ki he falala ki he Fakamo‘uí ‘a ia na‘á ne ‘ofa lahi ‘iate koe ke foaki kotoa pē me‘a ma‘au.
“He ‘oku fakahā ‘i he ongoongoleleí ‘a e mā‘oni‘oni ‘o e ‘Otuá—ko ha mā‘oni‘oni ‘oku ‘i he tui mei he kamata‘angá ki he ngata‘angá, ‘o hangē pē ko ia kuo tohi: ‘Ko e mā‘oni‘oní ‘e mo‘ui ‘i he tui.’”
Ko ho‘o fononga faka‘ofo‘ofa mo e ‘Otuá ‘oku fakakau kotoa ia ‘i he tui mei he kamata‘angá ki he ngata‘angá. ‘Oku ‘ikai te ke fiema‘u ke liliu ki he falala ki ho‘o leleí pē; fakafalala pē ki He‘ene mā‘oni‘oni haohaoá ‘i he ‘aho kotoa pē.
“He ko e kelesi kuo mou fakamo‘ui ai, ‘i he tui—pea ‘oku ‘ikai ko ha me‘a ia mei he‘etau ngaahi ngāué, ka ko e me‘a‘ofa ia ‘a e ‘Otuá—‘ikai ‘i he ngaahi ngāué, koe‘uhi ke ‘oua na‘a pōlepole ha taha.”
‘Ofeina, ‘oku ‘ikai ha feitu‘u ki he pōlepole ‘i ho‘o fononga fakalaumālié, he ko ho‘o tui foki ko ha me‘a‘ofa anga-malū ia mei he ‘Otuá. Ko ho‘o fakamo‘ui kotoa ‘oku fakafalala faka‘ofo‘ofa mo kakato ki He‘ene ‘ofa ta‘etotongi.
“Ka ko koe, tangata ‘o e ‘Otuá, hola mei he ngaahi me‘a ko ‘ení kotoa, pea tuli ki he mā‘oni‘oní, anga-faka‘otuá, tuí, ‘ofá, kātakí mo e anga-malú.”
Ko e tupulaki ‘ia Kalaisi ko ha tuli faka‘ofo‘ofa mo fakakaukau‘i ia, kaume‘a. Fakafoki malū ho‘o loto mei he ngaahi fakafiemālie ‘o e māmani ko ‘ení, pea ‘i hono kehé, tuli mālohi ki he ngaahi ‘ulungāanga faka‘otua ‘oku fakafofonga‘i ‘a e loto ‘o ho Fakamo‘uí.
“Ka ko kimoutolu, si‘oku kaume‘a ‘ofeina, ‘i ho‘omou langa hake kimoutolu ‘i ho‘omou tui mā‘oni‘oni tahá pea lotu ‘i he Laumālie Mā‘oni‘oní,”
‘Oku ‘iate koe ha fatongia faka‘ofo‘ofa ke fakahoko ‘i ho‘o tupulaki fakalaumālie pē ‘a‘au, ‘ofeina. Fakataha mo e ako ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá, tuku ke fakaivimālohi‘i ho‘o ngaahi lotú ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oní, ‘o langa ha tu‘unga mālohi mo ta‘eue‘ia ki ho‘o tuí.
Mālohi mo e Kātaki ▼
“ka ko kinautolu ‘oku falala ki he ‘Eikí te nau toe ma‘u honau mālohí. Te nau puna hake ‘i he kapakau hangē ko e ‘īkalí; te nau lele pea ‘ikai ke ongosia, te nau ‘alu pea ‘ikai ke vaivai.”
‘Ofeina, ‘i ho‘o fakafalala kakato ho‘o ‘amanakí ki he ‘Eikí, ‘okú Ne palōmesi ke fakaakeake ho laumālie ongosia. Te Ne foaki atu kiate koe ‘a e kātaki faka‘ofo‘ofa, ‘oku foaki ‘e he ‘Otuá ke ke lava‘i ho‘o ngaahi faingata‘á pea puna hake.
“‘Oku ou lava ‘o fai ‘a e me‘a kotoa pē ni ‘iate ia ‘oku ne foaki mai ‘a e mālohí kiate au.”
Ko ha fakamanatu mālohi ē ko ho‘o ngaahi malavá ‘oku ‘ikai fakangatangata ia ‘e ho‘o vaivai fakaetangatá, kaume‘a ‘ofeina. ‘Oku mo‘ui ‘a Kalaisi tonu ‘iate koe, kuo teuteu ke ‘omi ‘a e mālohi totonu ‘okú ke fiema‘u ke fehangahangai mo ha me‘a pē.
“Ko ia ‘oua te ke manavahē, he ‘oku ou ‘iate koe; ‘oua te ke ilifia, he ko au ho ‘Otua. Te u fakaivimālohi‘i koe pea tokoni‘i koe; te u poupou‘i koe ‘aki hoku nima to‘omata‘u mā‘oni‘oní.”
‘Oku fekau malū ‘e ho Tamai Hēvaní ke ‘oua te ke manavahē, koe‘uhi pē ‘okú Ne ‘i ai pē ‘i ho tafa‘akí. ‘E lava ke ke falala te Ne fakaivimālohi‘i koe pea puke koe ‘i Hono nima mālohí.
“Ka na‘á ne pehē mai kiate au, ‘Ko ‘eku kelesí ‘oku fe‘unga ia kiate koe, he ko ‘eku mālohí ‘oku fakahaohaoa ia ‘i he vaivaí.’ Ko ia te u pōlepole fiefia lahi ange ai ki hoku ngaahi vaivaí, koe‘uhi ke nofo ‘a e mālohi ‘o Kalaisí ‘iate au.”
‘I ho‘o a‘u ki he ngata‘anga kakato ‘o ho‘o mālohi pē ‘a‘au, ko e feitu‘u pē ia ‘oku ulo mālohi taha ai ‘a e mālohi ‘o e ‘Otuá. Fakafe‘iloaki ho‘o ngaahi vaivaí he ‘aho ní, kaume‘a, ko ha ngaahi faingamālie faka‘ofo‘ofa ke tuku ke nofo ‘a e mālohi ‘o Kalaisí ‘iate koe.
“Ko e ‘Otua ko hotau hūfanga‘anga mo hotau mālohi, ko ha tokoni ‘oku ‘i ai ma‘u pē ‘i he faingata‘á.”
‘I he ngaahi taimi ‘o e mamahi lahi, ‘oku ‘i ai ma‘u pē ha feitu‘u malu ke ke hola ki ai. Ko e ‘Otua ko ho hūfanga‘anga mo ho matavai vave ‘o e mālohí, ko ha kaume‘a ‘oku ‘i ai ma‘u pē kuo teuteu ke tokoni‘i koe ‘i he matangí.
“‘Oku foaki ‘e he ‘Eikí ‘a e mālohi ki hono kakaí; ‘oku tāpuaki‘i ‘e he ‘Eikí hono kakaí ‘aki ‘a e melino.”
‘Ofeina, ‘oku holi lahi ho Tamai ‘ofá ke teuteu‘i mo fakalongolongo ho lotó. ‘Okú Ne palōmesi ke foaki lahi atu kiate koe ‘a e mālohi ‘okú ke fiema‘u ki he ‘aho ní, kuo fakapipiki faka‘ofo‘ofa ‘i Hono melino haohaoá.
“Fiefia ‘a ia ‘oku kātaki ‘i he ‘ahi‘ahí he, ‘i he‘ene tu‘u ‘i he ‘ahi‘ahí, ‘e ma‘u ‘e he tokotaha ko ia ‘a e kalauni ‘o e mo‘uí ‘a ia kuo palōmesi ‘e he ‘Eikí ki he fa‘ahinga ‘oku ‘ofa kiate ia.”
Hanganaki tu‘u ma‘u ‘i he faingata‘a‘ia ko ‘ení, ‘ofeina. ‘Oku faka‘apa‘apa lahi ‘a e ‘Otua ki ho‘o kātakí, pea ‘oku ‘iate Ia ha pale faka‘ofo‘ofa, ta‘engata ‘oku tatali ki he fa‘ahinga ‘oku hanganaki falala kiate Ia ‘i he faingata‘á.
“He ko e me‘a kotoa pē na‘e tohi ‘i he kuo hilí na‘e tohi ia ke ako‘i kitautolu, koe‘uhi ke ‘i he kātaki na‘e ako‘i ‘i he Folofolá mo e fakalotolahi ‘oku nau ‘omí ke tau ma‘u ‘a e ‘amanaki.”
‘I he taimi pē ‘okú ke ongo‘i ai ke foaki, tafoki ki he ngaahi peesi faka‘ofo‘ofa ‘o e Folofolá. Kuo foaki ‘e he ‘Otuá kiate koe Hono Folofolá ko ha me‘angāue mālohi ke langa ho‘o kātakí pea fakafonu ho lotó ‘aki ha ‘amanaki ta‘ehela.
“‘Oku mou fiema‘u ke kātaki koe‘uhi ‘i ho‘omou fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá, te mou ma‘u ‘a e me‘a kuó ne palōmesi.”
Ko e kātakí ko e kī ia ki he fakakakato ‘o e ngāue faka‘ofo‘ofa kuo fokotu‘u ‘e he ‘Otuá ‘i ho ‘aó, kaume‘a. ‘Oua ‘e foaki, he ko e fakakakato faka‘osi, faka‘ofo‘ofa ‘o Hono ngaahi palōmesí ‘oku tatali kiate koe ‘i he tafa‘aki ‘e tahá.
“‘Oua na‘a tau ongosia ‘i he fai leleí, he ‘i he taimi totonú te tau utu ha ta‘u ‘o kapau ‘e ‘ikai te tau foaki.”
Ko e fai ‘o e me‘a totonú ‘e lava ke ongosia lahi, ka ‘oku palōmesi ‘e ho Tamai ‘ofá ha ola lelei. Hanganaki falala ki Hono taimi haohaoá, ‘ofeina, pea te ke utu ta‘u faka‘ofo‘ofa ‘o ta‘ehanohanoa.
“Ko ia, si‘oku kāinga ‘ofeina, tu‘u ma‘u. ‘Oua na‘a tuku ha me‘a ke ue‘i kimoutolu. Foaki ma‘u pē kimoutolu kakato ki he ngāue ‘a e ‘Eikí, he ‘oku mou ‘ilo ko ho‘omou ngāue ‘i he ‘Eikí ‘oku ‘ikai ko ha ngāue ta‘e‘aonga.”
Kuo ui koe ke ke tu‘u faka‘ofo‘ofa ta‘eue‘ia mo ma‘u ma‘u ‘i ho‘o tuí. ‘Oku fakapapau‘i ‘e he ‘Otuá ko e ngāue kotoa pē ‘okú ke fai ma‘ana ‘oku ‘i ai hono taumu‘a loloto, tu‘uloa pea ‘oku ‘ikai, ‘ikai ‘aupito, mole ia.
“Na‘e pehē ‘e Nīmaia, ‘Mou ‘alu ‘o fiefia ‘i he me‘akai lelei mo e inu melie, pea ‘oatu ha konga ki he fa‘ahinga ‘oku ‘ikai ha‘anau me‘a kuo teuteu. Ko e ‘aho ni ‘oku mā‘oni‘oni ki hotau ‘Eikí. ‘Oua ‘e mamahi, he ko e fiefia ‘o e ‘Eikí ko ho‘o mālohi ia.’”
Ko e fiefiá ‘oku lahi ange ia ‘i ha ongo pē; ko ha matavai loloto ia ‘o e mālohi fakalaumālie. Ko e fakafiefia‘i ‘o e lelei fakaofo ‘o e ‘Otuá he ‘aho ní ‘e fakaivimālohi‘i lahi ai ho lotó ki he mamahi pe faingata‘a pē.
“Ko e ‘Eikí ko hoku mālohi mo hoku malu‘i; kuó ne hoko ko hoku fakamo‘ui. Ko Ia hoku ‘Otua, pea te u fakamālō kiate Ia, ko e ‘Otua ‘o ‘eku tamaí, pea te u fakahīkihiki‘i Ia.”
Hiki hake ho le‘ó ‘i ha hiva fakamālō he ‘aho ní, kaume‘a ‘ofeina, he ko e ‘Otua ho malu‘i faka‘osi. Ko e fakamo‘oni‘i Ia ko ho malu‘i mālohí ‘oku ‘omi ai ha fakamo‘ui faka‘ofo‘ofa mo e mālohi ki ho laumālie ongosia.
“Ko e ‘Eikí ko hoku mālohi mo hoku pā; ‘oku falala hoku lotó kiate Ia, pea ‘okú ne tokoni‘i au. ‘Oku puna hoku lotó ‘i he fiefia, pea ‘aki ‘eku hivá ‘oku ou fakamālō kiate Ia.”
‘I ho‘o falala kakato ho lotó ki he ‘Eikí, ‘okú Ne takatakai‘i koe hangē ko ha pā faka‘ofo‘ofa, malu‘i. ‘Okú Ne tokoni‘i koe ‘i ho‘o mamahí, ‘o fetongi ho‘o ngaahi manavahē ‘aki ha fiefia loloto, puna ‘oku totonu ke hiva‘i.
“‘E lava ke vaivai hoku kakano mo hoku lotó, ka ko e ‘Otua ko e mālohi ia ‘o hoku lotó mo hoku tofi‘a ‘o ta‘engata.”
Na‘a mo e taimi ‘oku vaivai kakato ai ho sinó mo ho ngaahi ngata‘anga fakalotó, ‘oku kei tu‘uloa fakaofo pē ‘a e ‘Otuá. Ko Ia ‘a e tu‘unga tu‘uloa, ta‘eue‘ia ‘o ho lotó, ‘o ne puke ma‘u koe ‘o ta‘engata.
“Ko e ‘Eikí ko hoku mālohi mo hoku malu‘i; kuó ne hoko ko hoku fakamo‘ui.”
‘Ofeina, ‘oku foaki ‘e he ‘Otuá ‘a e mālohi mālohi ke tau‘i ho‘o ngaahi taú pea mo e fakamo‘ui malū ‘oku fiema‘u lahi ‘e ho laumālié. Ko Ia mo‘oni ho‘o fakamo‘ui kakato, kotoa-fakakau ‘i he fa‘ahinga taimi kotoa pē.
“Ko e ‘Eiki Hau ko hoku mālohi; ‘okú ne ngaohi hoku va‘é ke hangē ko e va‘e ‘o e ‘ōfí, ‘okú ne faka‘atā au ke u ‘alu ‘i he ngaahi mā‘olungá.”
‘Oku palōmesi ‘a e ‘Otuá ke foaki atu kiate koe ‘a e poto fakalaumālie mo e tu‘u ma‘u ke ke lava‘i na‘a mo e ngaahi hala fakatu‘utāmaki taha. ‘Okú Ne fakaivimālohi‘i koe ke ke tu‘u hake faka‘ofo‘ofa ‘i he ngaahi tu‘unga faingata‘a pea ‘alu loto-to‘a ‘i he ngaahi mā‘olungá.
“‘Ikai ko ia pē, ka ‘oku tau fiefia foki ‘i hotau ngaahi mamahí, he ‘oku tau ‘ilo ko e mamahí ‘oku ne fakatupu ‘a e kātakí; ko e kātakí, ‘ulungāanga; pea ko e ‘ulungāangá, ‘amanaki.”
‘Oku ‘i ai ha taumu‘a loloto, fakalangi ‘i he faingata‘a kotoa pē ‘okú ke fehangahangai mo ia he ‘aho ní, kaume‘a. ‘Oku ngāue‘aki ‘e ho Tamai ‘ofá ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahi ko ‘ení ko ha mala‘e ako ke langa ha tu‘u ma‘u faka‘ofo‘ofa, ‘ulungāanga loloto, mo ha ‘amanaki ta‘eue‘ia ‘iate koe.
“Ka na‘e tu‘u ‘a e ‘Eikí ‘i hoku tafa‘akí ‘o foaki mai ‘a e mālohi kiate au, koe‘uhi ke fakahaa‘i kakato ‘a e pōpoakí ‘iate au pea ke fanongo kotoa ‘a e Senitaile ki ai. Pea na‘e fakamo‘ui au mei he ngutu ‘o e laioní.”
‘I ho‘o ngaahi momeniti ‘o e nofo tokotaha loloto tahá, ‘oku tu‘u ‘a e ‘Otua ‘i ho tafa‘akí. Ko Hono mālohi lahi ‘e fakamo‘ui koe mei he fakatu‘utāmaki vave pea fakaivimālohi‘i faka‘ofo‘ofa koe ke ke fakakakato ho‘o uiui‘í.
“Faka‘osí, mou mālohi ‘i he ‘Eikí pea ‘i Hono mālohi lahi.”
Ko ho‘o mālohí na‘e ‘ikai ‘aupito ke ha‘u meiate koe pē, ‘ofeina. He ‘aho ní, fai ‘a e fili faka‘ofo‘ofa, ngāue‘aki ke to‘o kakato mei he mālohi ta‘ehanohano ‘o e ‘Otuá pea tu‘u mālohi ‘i Hono mālohi ta‘ehanohano.
Ikuʻanga mo e Taumuʻa ▼
“Ke ke tauhi ma‘u ‘a e Tohi Fono ko ‘ení ‘i ho loungutú; fakalaulauloto ki ai ‘aho mo pō, koe‘uhi ke ke tokanga ke fai ‘a e me‘a kotoa pē kuo tohi ai. Pea te ke tu‘umālie pea lavame‘a.”
‘Ofeina, ko e lavame‘a mo‘oní ‘oku tafe mai ia mei ha loto kuo aka loloto ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. ‘I ho‘o fakafonu ho ‘atamaí ‘aki Hono ngaahi palōmesí ‘aho mo pō, ‘okú Ne tataki ‘ofa ho ngaahi sitepú ki ha mo‘ui ‘o e tu‘umālie mo‘oni mo e taumu‘a ta‘engata.
“‘He ‘oku ou ‘ilo ‘a e ngaahi palani ‘oku ou ma‘u ma‘amoutolu,’ ko e folofola ia ‘a e ‘Eikí, ‘ngaahi palani ke fakatu‘umālie‘i kimoutolu pea ‘ikai ke fakamamahi‘i kimoutolu, ngaahi palani ke foaki atu kiate kimoutolu ha ‘amanaki mo ha kaha‘u.’”
Kaume‘a, na‘a mo e taimi ‘oku ongo‘i ta‘epau pe fakapo‘uli ai ho‘o taimi lolotongá, falala pē ‘oku puke ma‘u ‘e he ‘Otua ho kaha‘ú. Ko Hono loto kiate koe ‘oku fonu ‘i he lelei, pea ‘okú Ne lalanga fakalelei ha palani faka‘ofo‘ofa ke ‘omi kiate koe ha ‘amanaki mo ha tāpuaki.
“Fakafalala ki he ‘Eikí ha me‘a pē ‘okú ke fai, pea te Ne fakama‘u ho‘o ngaahi palaní.”
‘Ofeina, ko e fakapulipuli ki ha mo‘ui lavame‘a ‘oku kamata ia ‘aki ha tukulolo melie ki hotau Tamai Hēvaní. ‘I ho‘o tuku ho‘o ngaahi misí mo ho‘o ngaahi ngāue faka‘ahó ki Hono nima malavá, te Ne fakama‘u ho halá pea fakama‘u ho taumu‘á.
“Ke ne foaki atu kiate koe ‘a e holi ‘o ho lotó pea fakalavame‘a ho‘o ngaahi palani kotoa pē.”
‘Ofeina, ‘i ho‘o fakaofiofi atu ki he ‘Eikí, ‘okú Ne fa‘u ‘ofa ho‘o ngaahi holi loloto tahá ke fehoanaki mo ‘Ene ngaahi holi pē ‘a‘aná. Ko ha fiefia ē ke ‘ilo ‘okú Ne fiefia ‘i he fakakakato ‘o e ngaahi misi faka‘otua ko iá pea fakakalauni ho‘o ngaahi ngāué ‘aki ‘a e lavame‘a!
“Falala ki he ‘Eikí ‘aki ho loto kotoa pea ‘oua ‘e fakafalala ki ho‘o mahino pē ‘a‘au; ‘i ho‘o ngaahi hala kotoa pē tukulolo kiate Ia, pea te Ne fakatonutonu ho ngaahi halá.”
Kaume‘a, ‘i he taimi ‘oku ongo‘i lahi ai ‘a e ngaahi fili ‘o e mo‘uí, ‘oku ‘ikai te ke fiema‘u ke fakakaukau‘i kotoa ia ‘e koe pē. Fakafalala pē ki Hono poto ta‘ehanohano, pea te Ne fakama‘a malū ‘a e ngaahi fakafaingata‘á pea tataki koe ki he feitu‘u totonu ‘okú ke fiema‘u ke ‘alu ki ai.
“Fiefia ‘i he ‘Eikí, pea te Ne foaki atu kiate koe ‘a e ngaahi holi ‘o ho lotó. Fakafalala ho halá ki he ‘Eikí; falala kiate Ia pea te Ne fai ‘eni.”
Si‘i fānau ‘a e ‘Otuá, ‘i ho‘o ngaohi ‘a e ‘Eikí ko ho fiefia lahi tahá, ‘okú Ne liliu faka‘ofo‘ofa ho‘o ngaahi holi loloto tahá. Falala kakato kiate Ia ‘i ho‘o fononga ‘o e mo‘uí, pea siofi ‘i he‘ene fakamo‘oni‘i Hono ngaahi palani haohaoá ‘iate koe.
“‘Oku ou lava ‘o fai ‘a e me‘a kotoa pē ni ‘iate ia ‘oku ne foaki mai ‘a e mālohí kiate au.”
‘Ofeina, ‘i he taimi pē ‘okú ke ongo‘i ta‘efe‘unga ai ki he ngaahi ngāue ‘oku ‘i ho ‘aó, manatu‘i ko Kalaisi tonu ho matavai ta‘engata ‘o e mālohí. ‘E lava ke ke fehangahangai mo ha faingata‘a pē ‘aki ‘a e loto-to‘a, ‘ikai koe‘uhi ko ho‘o malavá pē, ka koe‘uhi ‘oku tafe mālohi Hono mālohí ‘iate koe.
“‘I honau lotó ‘oku palani ai ‘e he tangatá honau halá, ka ‘oku fakama‘u ‘e he ‘Eikí honau ngaahi sitepú.”
Kaume‘a, ‘oku fakaofo ke ma‘u ha ngaahi misi mo fokotu‘u ha ngaahi taumu‘a, kae ma‘u ha nonga ‘i he ‘ilo ‘oku tataki ‘ofa ‘e he ‘Otua ho ngaahi sitepu mo‘oní. Na‘a mo e taimi ‘oku liliu ta‘e‘amanekina ai ho halá, falala ko Hono tataki malū ‘oku ne tauhi koe ‘i Hono finangalo haohaoá.
“‘Eiki, tuku ke tokanga ho telingá ki he lotu ‘a ho‘o tamaio‘eiki ko ‘ení pea ki he lotu ‘a ho‘o kau tamaio‘eiki ‘oku nau fiefia ‘i he faka‘apa‘apa ki ho huafá. Foaki ki ho‘o tamaio‘eiki ‘a e lavame‘a he ‘aho ní ‘aki ho‘o foaki kiate ia ha ‘ofa ‘i he ‘ao ‘o e tangata ko ‘ení.”
‘Ofeina, ki mu‘a pea ke hū ki ha ngāue lahi, to‘o ha momeniti ke fakaafe‘i ‘a e ‘Otua ki he ngāué. Ko ho‘o ngaahi lotu loto-mo‘oní ‘oku ue‘i ai ‘a e loto ‘o e ‘Otuá, pea ‘okú Ne fiefia ‘i he fakaava matapā mo foaki atu ha ‘ofa ‘i ho‘o kumi Ia mu‘a.
“Ka kumi mu‘a hono pule‘angá mo hono mā‘oni‘oní, pea ko e ngaahi me‘a ko ‘ení kotoa ‘e foaki atu ia kiate kimoutolu foki.”
‘Ofeina, ‘oku fakaafe‘i koe ‘e Sīsū ke ke fetongi ‘a e ongosia ‘o e tuli ki he lavame‘a fakatu‘asino ki he melino ‘o e tuli ki Hono pule‘angá. ‘I ho‘o ngaohi Ia ko ho‘o me‘a mahu‘inga taha, ‘okú Ne palōmesi ke tokonaki ‘ofa ki he kotoa ‘o e ngaahi fakaikiiki ‘o ho‘o mo‘uí.
“Pea ‘oku tau ‘ilo ko e me‘a kotoa pē ‘oku ngāue‘aki ‘e he ‘Otuá ki he lelei ‘o kinautolu ‘oku ‘ofa kiate Ia, ‘a ia kuo ui ‘o fakatatau ki Hono taumu‘á.”
Kaumeʻa, tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻoku ke fehangahangai mo ia he ʻaho ní, ʻoku ngāue mālohi ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tuʻa-ʻata. Hangē ha tangata lalanga pōtoʻi, ʻoku Ne toʻo ʻa e filo kotoa pē ʻo ho moʻuí ʻo liliu ia ko ha tupenu fakaʻofoʻofa ʻo e taumuʻa mo e lelei.
"He ko kitautolu ko e ngāue ʻa e ʻOtuá, naʻe fakatupu ʻia Kalaisi Sīsū ke fai ʻa e ngaahi ngāue leleí, ʻa ia naʻe teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ki muʻa ke tau faí."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakatuʻupakee koe; ko ha ngāue lahi fakaʻofoʻofa koe naʻe ngaohi ʻe he nima ʻo e Tokotaha-Fakatupú. Kuo Ne fakatupu makehe koe mo ha ngaahi meʻaʻofa makehe ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue fakaofo ʻa ia naʻá Ne teuteuʻi pē maʻau.
"Kuo ne fakahaofi kitautolu pea ui kitautolu ki ha moʻui māʻoniʻoni—ʻikai koeʻuhí ko ha meʻa kuo tau fai ka koeʻuhí ko ʻene taumuʻa mo ʻene ʻaloʻofa pē ʻoʻoná."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku ʻikai ke ke fie ngāue mālohi pe fakahoko ha meʻa ke maʻu ho tuʻunga ʻi he palani ʻa e ʻOtuá. Ko ho uiʻangá ko ha meʻaʻofa taʻetotongi kakato naʻe tupu mei Hono ʻaloʻofa lahi, ʻo fakaʻatā koe ke ke ʻalu ʻi ho taumuʻa mo ha loto fakafetaʻi lahi mo e tauʻatāina.
"Lahi ʻa e ngaahi palani ʻi he loto ʻo ha tangata, ka ko e taumuʻa ʻo e ʻEikí ʻoku tuʻu maʻu."
Kaumeʻa, lolotonga ʻoku tau maʻu nai ha ngaahi fakakaukau ʻe taha afe ki he anga ʻo e totonu ke hā mai ai ʻetau moʻuí, ʻoku ʻi ai ha melino fakaofo ʻi he loto-tō ki he pule fakaʻosi ʻa e ʻOtuá. Ko Hono taumuʻa haohaoa, taʻengata maʻau ʻa ia te ne tuʻu moʻoni ʻi he ʻahiʻahi ʻo e taimí.
"Te ke fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻene taumuʻa kiate au; ko hoʻo ʻofa taʻe-liliu, ʻE ʻEiki, ʻoku tuʻu maʻu ʻo taʻengata."
ʻE fānau ʻa e ʻOtuá, ʻi he taimi pē ʻoku ke veiveiua ai ki hoʻo malava ke aʻusia ho ikuʻangá, mālōlō ʻi he palōmesi fakaʻofoʻofa ko ʻení. Ko e ʻEikí tonu ʻoku ne loto-tō ke fakahoko Hono taumuʻa ki ho moʻuí, kuo takai ʻi Hono ʻofa taʻe-ngata, mo tuʻu maʻu.
"Pea hili ʻa e ngāue ʻa Tēvita ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi hono toʻutangatá, naʻá ne mohe."
ʻE ʻofaʻanga, ko ha moʻui lavameʻa moʻoni ko ha moʻui pē ʻoku tali faivelenga ki he ui ʻa e ʻOtuá ʻi he feituʻu pē ʻoku ke tō ai. Ke ke maʻu ha fiefia lahi ʻi he ʻiloʻi ko e ngāue ki Hono taumuʻa ʻi ho toʻutangatá ko e tofiʻa lahi taha ia te ke lava ʻo tuku atu.
"ʻOku ou fakahā ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá, mei he ngaahi kuonga muʻá, ʻa e meʻa ʻoku kei hoko mai. ʻOku ou pehē, ‘Ko ʻeku taumuʻá te ne tuʻu maʻu, pea te u fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ou loto ki aí.’"
Kaumeʻa, ʻoku ke tauhi ki ha ʻOtua ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke fakangata ʻene ngaahi palaní ʻe he loto-moʻua ʻo e māmani ko ʻení. Ko e maʻu ʻo e ʻuhinga ʻo ho moʻuí ko ha meʻa pē ʻo e mālōlō ʻi Hono nima puleʻí pea fakafekauʻaki ho lotó mo Hono finangalo taʻe-malava ke taʻofi.
"Ko ia pe te ke kai pe inu pe ko e hā pē ʻoku ke faí, fai ia kotoa pē ki he nāunau ʻo e ʻOtuá."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku fakaafeʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke liliu ʻa e momeniti anga-maheni kotoa pē ʻo ho ʻahó ki ha ngāue fakaʻofoʻofa ʻo e lotu. ʻI hoʻo moʻui ke fakaʻapaʻapaʻi Ia ʻi he ngaahi meʻa iiki, ʻoku hoko ai ho moʻui kakató ko ha fakafōtunga fakaofo ʻo Hono nāunau.
"Ka ko e ngaahi palani ʻa e ʻEikí ʻoku tuʻu maʻu ʻo taʻengata, ko e ngaahi taumuʻa ʻo hono lotó ʻi he ngaahi toʻutangata kotoa pē."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi ha māmani ʻoku liliu maʻu pē, ʻoku kei tuʻu maʻu kakato pē ʻa e ngaahi palani ʻofa ʻa e ʻOtuá maʻau. ʻI hoʻo fakamaʻu ho moʻuí ki Hono ngaahi taumuʻa taʻengatá, ʻoku ke langa ai ha tofiʻa ʻe tuʻu maʻu ʻo taʻengata.
"ʻOua ʻe fakatatau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e māmani ko ʻení, ka ke liliu ʻaki ʻa e fakafoʻou ʻo ho ʻatamaí. Pea te ke lava ai ʻo ʻahiʻahiʻi mo fakamoʻoniʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá—ko ʻene finangalo lelei, fakafiemālie mo haohaoa."
Kaumeʻa, ʻoku loto ʻa e ʻOtuá ke fakatauʻatāinaʻi koe mei he ngaahi ʻamanaki fakaʻauha ʻo e māmani ko ʻení. ʻI hoʻo tuku Hono Folofolá ke fufulu mālie mo fakafoʻou ho ʻatamaí, te ke ʻiloʻi ai ʻa e fakaofo mo e haohaoa ʻo Hono finangalo ki ho moʻuí.
"ʻOku ou fakaʻau atu ki he taumuʻá ke maʻu ʻa e pale ʻa ia kuo ui ai au ʻe he ʻOtuá ki he langí ʻia Kalaisi Sīsū."
ʻE ʻofaʻanga, ke ke tauhi ho matá ke fakamaʻu fakaʻofoʻofa ki he ʻataʻatā taʻengatá! Tukuange ʻa e ngaahi tūkiaʻanga kuo hili, mānava lahi ʻi Hono ʻaloʻofá, pea fakaʻau atu fiefia ki he kahaʻu nāunauʻia kuo Ne ui koe ki aí.
"Ko e hā pē ʻoku ke faí, ngāueʻi ia ʻaki ho loto kotoa, ʻo hangē ʻoku ke ngāue ki he ʻEikí, ʻikai ki he kau pule tangatá."
ʻE ʻofaʻanga, ko e ngāue kotoa pē ʻoku ke faí, tatau ai pē pe ko e hā hono siʻisiʻí, ʻoku ʻi ai hono mahuʻinga lahi ʻi hoʻo foaki ia ki he ʻEikí. Tuku ke ʻomi ʻe he moʻoni melie ko ʻení ha fakaʻapaʻapa mo ha taumuʻa fiefia ki hoʻo ngāue fakaʻahó, ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻoku ke ngāue fakaʻosi ki hoʻo Tamai Hēvaní.
"Ko ia ʻoua ʻe manavahē, he ʻoku ou ʻiate koe; ʻoua ʻe loto-siʻi, he ko au ho ʻOtua. Te u fakamālohia koe pea tokoniʻi koe; te u poupouʻi koe ʻaki hoku nima totonu māʻoniʻoní."
Kaumeʻa, ʻi he taimi ʻoku hā ngali fakamanavahē ai ʻa e hala ki ho taumuʻá, fanongo ki hoʻo Tamai ʻoku ne fafana, "ʻOku ou ʻi heni pē mo koe." Tuku Hono nima mālohi, māʻoniʻoní ke ne poupouʻi koe pea tuli ke mamaʻo ʻa e manavahē kotoa pē ʻoku feinga ke taʻofi koe.
"Ke mou leʻo; tuʻu maʻu ʻi he tuí; ke mou loto-toʻa; ke mou mālohi."
ʻE fānau ʻa e ʻOtuá, kuo ui koe ke ke hoko ko ha toa loto-toʻa ʻi Hono puleʻangá. Ke ke nofoʻaki maʻu pē ʻi Hono ʻofá, tuʻu māʻolunga ʻi hoʻo tuí, pea tuku Hono Laumālié ke ne fakafonu koe ʻaki ʻa e loto-toʻa taʻe-liliu ʻoku ke fiemaʻu ki he ʻahó ni.
"Tuku ke tau liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fakafaingataʻaʻiaʻí mo e angahala ʻoku faingofua ke puke ai kitautolú. Pea tuku ke tau lele ʻaki ʻa e kātakí ʻa e lele kuo fakaʻilongaʻi mai maʻatautolú."
ʻE ʻofaʻanga, tuku mālie hifo ʻa e ngaahi kavenga mamafa mo e ngaahi fakalavea ʻoku taʻofi koe mei he lele tauʻatāiná. ʻI ho matá kuo fakamaʻu kia Sīsū, te ke lava ʻo kātaki fiefia ʻa e lele makehe mo fakaofo kuo Ne fokotuʻu ki muʻa ʻiate koé.
"ʻIkai kuo u tuʻutuʻuni atu kiate koe? Ke ke mālohi mo loto-toʻa. ʻOua ʻe manavahē; ʻoua ʻe loto-siʻi, he ko Sihova ko ho ʻOtuá te ne ʻiate koe ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku ke ʻalu ki aí."
Kaumeʻa, ʻi he taimi pē ʻoku ke ongoʻi loto-moʻua ai, manatuʻi ʻoku ʻalu ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí ʻi ho tafaʻakí. ʻOku ʻikai ke ke fie fakatahaʻi ho mālohí ʻe koe pē; mālōlō pē ʻi he palōmesi ko Hono ʻi ai maʻu pē ko ho loto-toʻa lahi taha ia.
"Ko e Folofola kotoa pē ʻoku fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá pea ʻoku ʻaonga ki he akonaki, valoki, fakatonutonu mo e akoʻi ʻi he māʻoniʻoní, koeʻuhí ke lava ʻa e sevāniti ʻo e ʻOtuá ʻo teuteuʻi kakato ki he ngāue lelei kotoa pē."
ʻE ʻofaʻanga, kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koe ha meʻaʻofa mahuʻinga ʻi Hono Folofolá ke teuteuʻi koe ki he meʻa kotoa pē kuo Ne palani. Tuku ke hoko ʻa e Folofolá ko e takaua anga-malū ʻoku ne akoʻi ho lotó pea teuteuʻi ho nimá ki ha moʻui ʻoku ʻi ai hono taumuʻa fakaʻofoʻofa.
"Ko hoʻo folofolá ko ha maama ki hoku vaʻé, ko ha maama ʻi hoku halá."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi he taimi ʻoku ongoʻi fakapoʻuli mo taʻe-pau ai ʻa e kahaʻú, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ko e ulo anga-malū ia ʻoku ne fakamaama ho halá. ʻE ʻikai nai te Ne fakahā atu ʻa e mape kakató ʻi he taimi pē taha, ka te Ne ʻomi maʻu pē ʻa e maama feʻunga ki hoʻo sitepu hoko.
"Ko ia mou ō ʻo fai ʻa e kau ākonga ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē... Pea ko au ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māmaní."
Kaumeʻa, kuo fakaafeʻi koe ke ke kau ʻi he misiona lahi taha ʻi he māmaní—ko e vahevahe Hono ʻofa fakaofo mo e niʻihi kehé. Pea ko e konga fakafiemālie taha ko ia ʻoku palōmesi ʻa Sīsū ke ʻalu mo koe ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e taimí.
"Kuo fanongoʻi kotoa ʻa e meʻa kotoa pē; ko eni ʻa e fakaʻosi ʻo e meʻá: Manavahē ki he ʻOtuá pea tauhi ʻene ngaahi fekaú, he ko e fatongia eni ʻo e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá."
ʻE ʻofaʻanga, ko ha moʻui lavameʻa moʻoni ʻoku ʻikai fie faingataʻa. ʻOku hifo fakaofo ia ki he ʻofa pē ki ho Tokotaha-Fakatupú, fakaʻapaʻapaʻi Hono ngaahi halá, pea ʻalu ofi mo Ia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ho moʻuí.
Kau Loto-Mamahi mo e Kau Fakapoʻuli ▼
"ʻOku ofi ʻa e ʻEikí ki he loto-mamahí pea fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku loto-mafasia."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi he taimi ʻoku maumau ai ho lotó, ʻoku ʻikai ke mavahe ʻa e ʻOtuá; ʻoku Ne ʻunuʻunu ofi ange ʻofa ʻi he taimi kotoa pē. Tuku Hono ʻi ai anga-malú ke ne takatakaiʻi koe, he ʻoku Ne ʻi ai pē ke fakahaofi mo fakamoʻui ho laumālie mafasiá.
"ʻOkú Ne fakamoʻui ʻa e loto-mamahí pea haʻi ʻa honau ngaahi laveá."
Kaumeʻa, ko hoʻo Tamai Hēvaní ko e toketā anga-malū taha ia ki hoʻo mamahi lahi taha ʻi he fakalotó. ʻOku ʻikai pē te Ne sio ki hoʻo mamahí; ʻoku Ne takai mālohi mo ʻofa Hono ʻaloʻofá ʻi hoʻo maumauʻi ke fakaleleiʻi ho ngaahi laveá.
"Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku ongosia mo kavengaʻia, pea te u foaki atu kiate kimoutolu ha mālōlō."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku toʻo hake ʻe Sīsū Hono ongo nimá kiate koe he ʻahó ni. ʻI he taimi ʻoku ongoʻi mamafa lahi ai ʻa e moʻuí ke fua, haʻu pē ʻo hangē ko hoʻo ʻi aí, pea tuku Ia ke ne ʻomi ʻa e mālōlō loloto, fakafoʻou-laumālie ʻoku ke fiemaʻu lahi.
"Tuku hoʻo ngaahi hohaʻá ki he ʻEikí pea te ne tokoniʻi koe; ʻe ʻikai te ne tuku ʻa e māʻoniʻoní ke luluʻi."
ʻE ʻofaʻanga, kātaki ʻoua ʻe feinga ke fua ʻa e ngaahi hohaʻa mamafa ko iá ʻe koe pē. ʻI hoʻo foaki loto-toʻa hoʻo ngaahi hohaʻá ki he ʻEikí, ʻoku Ne palōmesi ke poupouʻi koe pea tauhi koe ke tuʻu maʻu ʻi he afā kotoa pē.
"Neongo ʻoku ou ʻalu ʻi he teleʻa fakapoʻuli tahá, ʻe ʻikai te u manavahē ki ha kovi, he ʻoku ke ʻiate au; ko ho tokotokó mo ho vaʻá, ʻoku na fakafiemālieʻi au."
Kaumeʻa, ʻi he ngaahi teleʻa mamahi mo fakapoʻuli taha ʻo e loto-mamahí, ʻoku ʻikai te ke ʻalu tokotaha. Ko ho Tauhi-Sipi Leleí ʻoku ʻi ho tafaʻakí pē, ʻo maluʻi mālohi koe pea tataki mālie koe ki he maamá.
"Fakafiefia ʻa kinautolu ʻoku tangí, he te nau fakafiemālieʻi."
ʻE fānau ʻa e ʻOtuá, ʻe ʻikai nai ke mahino ki he māmaní hoʻo loʻimatá, ka ʻoku sio ʻa Sīsū ki ha tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻiate kinautolu. ʻI hoʻo ngaahi momeniti ʻo e mamahi lahi tahá, ʻoku Ne palōmesi ke takaiʻi koe ʻaki ha fakafiemālie fakalangi ʻa ia ko Ia pē te ne lava ʻo ʻomi.
"He ko ʻene ʻitá ʻoku tolonga pē ʻi ha momeniti, ka ko ʻene ʻofa-leleí ʻoku tolonga ʻo taʻengata! ʻE nofo nai ʻa e tangí ʻi he poʻulí, ka ʻoku hoko mai ʻa e fiefiá ʻi he pongipongí."
ʻE ʻofaʻanga, puke maʻu ʻa e ʻamanaki ko e pō mamafa ko ʻeni ʻo e mamahí ʻe ʻikai tolonga ʻo taʻengata. ʻOku palōmesi ʻofa ʻa e ʻOtuá ko ha pongipongi foʻou, ngingila ʻo e fiefia mo e fakamoʻuí ʻoku ʻi he tafaʻaki pē ʻo e ʻataʻatā maʻau.
"He ʻoku ʻikai ke liʻaki ha taha ʻe he ʻEikí ʻo taʻengata. Neongo ʻokú Ne ʻomi ʻa e mamahí, te Ne fakahā ʻa e ʻaloʻofá, he ʻoku lahi pehē ʻene ʻofa taʻe-liliú."
Kaumeʻa, neongo ʻoku ke ongoʻi liʻaki kakato pe loto-moʻua ʻi he mamahí, kātaki manatuʻi Hono lotó kiate koe. Ko Hono ʻofa taʻe-liliú ko ho kupenga maluʻí, ʻo fakapapauʻi ʻe puke mālohi koe ʻe Hono ʻaloʻofa taʻe-ngatá.
"Ko ia ʻoua ʻe manavahē, he ʻoku ou ʻiate koe; ʻoua ʻe loto-siʻi, he ko au ho ʻOtua. Te u fakamālohia koe pea tokoniʻi koe; te u poupouʻi koe ʻaki hoku nima totonu māʻoniʻoní."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi he taimi ʻoku ke ongoʻi vaivai lahi ai ke toe sitepu, ko e ʻOtuá tonu ko ho mālohí. Tuku Ia ke ne puke malu koe ʻaki Hono nima mālohi, ʻofá koeʻuhí ke ʻoua naʻa ke manavahē.
"ʻOkú Ne foaki ʻa e mālohi ki he ongosia pea fakalahi ʻa e mālohi ʻo e vaivai."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi he taimi ʻoku fakaʻauha ai ʻe he loto-mamahí ʻa e konga kotoa pē ʻo ho iví, ʻoku mateuteu hoʻo Tamaí ke hū mai. ʻOkú Ne fiefia ʻi he lilingi Hono mālohi taʻe-ngatá ki hoʻo ongosia pea fakafonu koe ʻo kakato.
"Ka naʻá ne pehē mai kiate au, 'Ko ʻeku ʻaloʻofá ʻoku feʻunga ia kiate koe, he ko ʻeku mālohí ʻoku fakahoko haohaoa ʻi he vaivai.'"
Kaumeʻa, ko ho ngaahi momeniti ʻo e loto-mamahi lahi tahá ko e feituʻu ia ʻoku ulo ngingila taha ai ʻa e ʻaloʻofa nāunauʻia ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke ke fie mālohi; tuku pē Hono mālohi haohaoá ke ne fua koe ʻi hoʻo vaivai.
"Naʻá ku tatali kātaki ki he ʻEikí; naʻá ne tafoki mai kiate au ʻo fanongo ki heʻeku tangí. Naʻá ne toʻo hake au mei he luo fakalilifú, mei he palapala mo e kelekelé; naʻá ne fokotuʻu hoku vaʻé ki ha maka pea foaki mai kiate au ha tuʻunga tuʻu maʻu."
ʻE fānau ʻa e ʻOtuá, neongo ʻoku ke ongoʻi puke ʻi he luo fakapoʻuli ʻo e loto-mamahí, ke ke kei falala pē ki Hono lotó. ʻOkú Ne fanongo ki he loʻimata fakalongolongo kotoa pē pea te Ne toʻo hake ʻofa koe, ʻo fokotuʻu ho vaʻé ki ha kelekele mālohi, ʻamanaki lelei ʻo toe.
"Ke fakafonu kimoutolu ʻe he ʻOtua ʻo e ʻamanakí ʻaki ʻa e fiefia mo e melino kotoa pē ʻi hoʻomou falala kiate iá, koeʻuhí ke mou fonu ʻi he ʻamanaki lelei ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku loto ʻa e ʻOtuá ke fetongi hoʻo loto-mamahí ʻaki ha ʻamanaki lelei fakaʻofoʻofa, fonu. ʻI hoʻo falala mālie kiate Iá, ʻe fufulu koe ʻe Hono Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki ʻa e fiefia moʻoni mo e melino haohaoa.
"Tuku hoʻo ngaahi hohaʻa kotoa pē kiate ia he ʻokú ne tokangaʻi koe."
Kaumeʻa, ʻoku ke mahuʻinga lahi kiate Ia ko ia ʻokú Ne loto ke fua ʻa e hohaʻa kotoa pē ʻoʻou. Lī pē hoʻo ngaahi hohaʻa mamafá ki Hono nima malavá, ʻo falala kakato ki Hono tokanga anga-malū kiate koé.
"ʻOua ʻe hohaʻa ki ha meʻa, ka ʻi he tuʻunga kotoa pē, ʻaki ʻa e lotu mo e kole, mo e fakafetaʻi, fakahā hoʻo ngaahi kole ki he ʻOtuá. Pea ko e melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻi he mahino kotoa pē, te ne maluʻi hoʻo ngaahi loto mo hoʻo ngaahi ʻatamai ʻia Kalaisi Sīsū."
ʻE ʻofaʻanga, ko e lotú ko ha fetongi fakaʻofoʻofa ia ʻo hoʻo ngaahi kavengá ki Hono melino fakaofó. Tuku Hono melino fakaenatula ke tuʻu hangē ha leʻo ʻofa ʻi ho loto vaivai mo ho ʻatamai he ʻahó ni.
"Ko e ʻEikí ko ha hūfangaʻanga ia ki he kau fakamamahiʻí, ko ha kolotau mālohi ʻi he ngaahi taimi faingataʻá."
ʻE ʻofaʻanga, ʻi he taimi ʻoku ke ongoʻi mafasia ai ʻi he mamafa ʻo e moʻuí, lele ki he nima malu ʻo hoʻo Tamaí. Ko Ia ko ho kolotau taʻe-malava ke hū ki aí, ʻo ʻomi ha feituʻu fakalongolongo ʻo e hūfangaʻanga ʻa ia te ke lava ʻo mānava fakaʻosí.
"ʻOku tangi ʻa e māʻoniʻoní, pea ʻoku fanongo ʻa e ʻEikí kiate kinautolu; ʻokú ne fakahaofi kinautolu mei heʻenau ngaahi faingataʻa kotoa pē."
Kaumeʻa, ʻoku tokanga lahi ʻa e ʻOtuá ki hoʻo ngaahi tangí, naʻa mo e ngaahi tangi ʻoku ʻikai lava ke ke leʻo lahi. Falala ʻoku Ne ngāue mālohi ke fakahaofi koe pea fakafiemālieʻi koe ʻi he lotolotonga ʻo hoʻo mamahí.
"Ko e hā, ʻe hoku laumālie, ʻoku ke loto-siʻi ai? Ko e hā ʻoku ke loto-moʻua lahi ai ʻiate au? Fokotuʻu hoʻo ʻamanakí ki he ʻOtuá, he te u kei fakahīkihikiʻi ia, ko hoku Fakamoʻuí mo hoku ʻOtuá."
ʻE ʻofaʻanga, ʻoku lelei ke fakamoʻoniʻi ʻa e mamafa ʻi ho laumālié, ka ʻoua ʻe nofo ai. Fakafoki mālie ho matá ki ho Fakamoʻui ʻofá, pea tuku Hono ʻi aí ke ne fakafonu koe ʻaki ha ʻamanaki foʻou mo ha ʻuhinga ke fakahīkihikiʻi.
"Ko Sihova ko ho ʻOtua ʻoku ʻiate koe, ko e Toʻa Mālohi ʻoku fakahaofi. Te ne fiefia lahi ʻiate koe; ʻi heʻene ʻofa he ʻikai te ne toe valokiʻi koe, ka te ne fiefia ʻiate koe ʻi he hiva."
ʻOfaʻanga, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he kātakiʻi koe ʻe he ʻOtua; ʻokú Ne fiefia moʻoni ʻi hoʻo anga! Tapuni ho mata pea fakakaukauloto ki he Tokotaha Fakatupu ʻo e ʻunivēsi ʻoku hiva ʻofa ki ho loto mafesifesi ke ʻomi kiate koe ha fakamoʻui mo ha melino.
"Fakafetaʻi ki he ʻOtua mo e Tamai ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, ko e Tamai ʻo e ʻaloʻofa mo e ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē, ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻa kotoa pē."
Kaumeʻa, ʻokú ke tauhi ki he Tamai ʻo e ʻaloʻofa kotoa pē, ʻa ia ko hono natula pē ke fakafiemālieʻi koe ʻi ho ngaahi houa fakapoʻuli taha. Tuku ke fakafiemālieʻi ho laumālie ʻe heʻene fāʻofua anga-malū koe, koeʻuhi ke ke lava ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻo vahevahe ʻa e fakafiemālie fakaʻofoʻofa ko ia mo e niʻihi kehe.
ʻI ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni mo hono Mālohi ▼
"Ka te mou maʻu ha mālohi ʻoka hifo kiate kimoutolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni; pea te mou hoko ko hoku kau fakamoʻoni ʻi Selūsalema, pea ʻi Sutea kotoa pē mo Samēlia, pea ki he ngataʻanga ʻo e māmani."
ʻOfaʻanga, ʻoku ʻikai ʻaupito ke fakataumuʻa ke ke moʻuiʻaki ʻa e moʻui faka-Kalisitiane ko ʻeni ʻi ho mālohi pē ʻaʻau. ʻOku fakamālohia koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻaki ha loto-toʻa mo ha malava faka-ʻOtua, ʻo liliu hoʻo moʻui fakaʻaho ko ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtua.
"Pea te u kole ki he Tamai, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha tokoni kehe ke tokoniʻi kimoutolu pea mo kimoutolu ʻo taʻengata—ʻa e Laumālie ʻo e moʻoni."
Kaumeʻa, ko ha fakafiemālie lahi ē ke ʻiloʻi kuo foaki mai ʻe he ʻOtua kiate koe ha Tokoni taʻengata! ʻOku nofo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻiate koe ke hoko ko hoʻo fakafofonga tuʻumaʻu, ʻo tataki anga-malū ho loto ki he ngaahi moʻoni fakaofo kotoa ʻa e ʻOtua.
"Pea kapau ʻoku nofo ʻiate kimoutolu ʻa e Laumālie ʻo ia naʻá ne fokotuʻu ʻa Sīsū mei he mate, ko ia naʻá ne fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he mate te ne toe foaki mo e moʻui ki homou sino fakaemana koeʻuhi ko hono Laumālie ʻoku nofo ʻiate kimoutolu."
ʻOfaʻanga, ko e mālohi pē tatau naʻá ne ikunaʻi ʻa e fonualoto ʻoku nofo he taimí ni ʻiate koe! Te ke lava ʻo fehangahangai mo e ʻaho kotoa pē ʻaki ha ʻamanaki lelei, ʻo ʻiloʻi ʻoku fakaheka ʻe he Laumālie ʻa e moʻui mo e mālohi faka-ʻOtua ki ho sino mo ho laumālie.
"ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko homou sino ko e ngaahi temipale ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻa ia ʻoku ʻiate kimoutolu, ʻa ia kuo mou maʻu mei he ʻOtua? ʻOku ʻikai ko homou pē ʻa kimoutolu."
ʻOfaʻanga, ko ha ʻapi tapu mo fakaʻofoʻofa koe ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtua Moʻui. Tuku ke fakamanatu atu ʻe he moʻoni fakaofo ko ʻeni hoʻo mahuʻinga lahi pea ke fakaʻaiʻai koe ke ke fakaʻapaʻapaʻi Ia ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke fai.
"Ka ko e fua ʻo e Laumālie ko e ʻofa, fiefia, melino, kātaki, anga-lelei, lelei, faitōtonu, anga-malū mo e mapuleʻi-kita. ʻOku ʻikai ha lao ki he ngaahi meʻa pehē."
Kaumeʻa, ʻi hoʻo ʻalu ofi mo e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻokú Ne fakatupu fakanatula ha fua fakaʻofoʻofa ʻi ho ʻulungāanga. ʻOku ʻikai ke ke fakamālohiʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko ʻeni; ko e mālōlō pē ʻiate Ia pea sio ki heʻene ʻofa, fiefia, mo e melino ʻoku tupu ʻi hoʻo moʻui.
"ʻOku ou lotu ke ne fakamālohia kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi hono Laumālie ʻi homou loto, mei heʻene koloa fakaʻofoʻofa."
Fānau ʻofaʻanga ʻo e ʻOtua, ʻoka ke ongoʻi vaivai fakaeongongataʻa pe fakalaumālie, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi koloa taʻe ngata ʻa hoʻo Tamai ʻoku tatali kiate koe. ʻOku holi hono Laumālie ke fakafonu ho loto ʻaki ha mālohi loloto mo fakafoʻou ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ʻi he meʻa kotoa pē.
"He ko e Laumālie naʻe foaki mai ʻe he ʻOtua kiate kitautolu ʻoku ʻikai te ne fakatupu kitautolu ke manavahē, ka ʻokú ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e mālohi, ʻofa mo e mapuleʻi-kita."
ʻOfaʻanga, ko e manavahē mo e hohaʻa fakamamahi ʻoku ʻikai ʻoʻou, he ʻoku ʻikai mei he ʻOtua ia! Ka ko e Laumālie Māʻoniʻoni ʻokú ne teuteuʻi ʻofa koe ʻaki ha loto-toʻa, ha malava loloto ke ʻofa, mo ha ʻatamai fakaʻofoʻofa kuo akoʻi.
"Ka ʻoka hoko mai ia, ʻa e Laumālie ʻo e moʻoni, te ne tataki kimoutolu ki he moʻoni kotoa pē. ʻE ʻikai te ne lea ʻiate ia pē; te ne lea pē ki he meʻa ʻokú ne fanongo ki ai, pea te ne tala atu kiate kimoutolu ʻa e meʻa ʻe hoko mai."
Kaumeʻa, ʻoku ʻikai ʻaupito ke ke fakafeʻātungiaʻi ʻa e ngaahi hala fakalotoʻi ʻo e moʻui tokotaha. Ko e Laumālie Māʻoniʻoni ko hoʻo tataki fakafoʻituitui mo ʻofa, ʻo tataki anga-malū ho ngaahi sitepu ki he moʻoni haohaoa ʻa e ʻOtua pea mo fakahā mai ʻa ʻEne finangalo fakaʻofoʻofa ki ho kahaʻu.
"ʻI he founga tatau, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie ʻi hotau vaivai. ʻOku ʻikai te tau ʻiloʻi pe ko e hā ʻoku totonu ke tau lotu ki ai, ka ko e Laumālie pē ʻokú ne hūfangaʻi kitautolu ʻi he ngaahi tangi taʻe lea."
ʻOfaʻanga, ʻi he ngaahi ʻaho ʻoku tō ai ʻa e loʻimata pea ngalo ai ʻa e lea, ʻoku ʻi ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻoku lotu maʻau. ʻOkú ne toʻo anga-malū ʻa e ngaahi mamahi loloto taha ʻo ho loto pea liliu haohaoa ia ki he Tamai.
"Ke fakafonu kimoutolu ʻe he ʻOtua ʻo e ʻamanaki lelei ʻaki ʻa e fiefia mo e melino kotoa pē ʻi hoʻomou falala kiate ia, koeʻuhi ke mou fonu ʻi he ʻamanaki lelei ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni."
ʻOfaʻanga, ko e holi ʻa e ʻOtua ke fonu kakato ho loto ʻi heʻene fiefia mo e melino. ʻI hoʻo falala ki he Laumālie Māʻoniʻoni, te Ne fakatupu ha ʻamanaki lelei moʻui mo taʻe-ngāue ke fonu ʻi he konga kotoa pē ʻo hoʻo moʻui.
"Pea te u ʻai hoku Laumālie ʻiate kimoutolu pea te u ueʻi kimoutolu ke muimui ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni pea ke tokanga ke tauhi ʻeku ngaahi lao."
Kaumeʻa, ʻoku ʻiloʻi ʻe he ʻOtua ʻoku ʻikai te tau lava ʻo moʻuiʻaki ha moʻui māʻoniʻoni ʻaki ʻa e feinga lahi ange, ko ia naʻá Ne ʻai ʻofa hono Laumālie ʻiate kitautolu! Ko hono mālohi anga-malū ia ʻoku fakamālohia ai kitautolu mei loto ki tuʻa ke ʻalu fakanatula ʻi he talangofua mo e ʻofa.
"Koeʻuhi ko homou ngaahi foha, naʻe fekau mai ʻe he ʻOtua ʻa e Laumālie ʻo hono ʻAlo ki hotau loto, ʻa e Laumālie ʻoku tangi, 'ʻApā, Tamai.'"
Fānau ʻofaʻanga ʻo e ʻOtua, ko e Laumālie Māʻoniʻoni ko e sila fakaʻofoʻofa ia ʻo hoʻo hoko ko e fānau ʻa e ʻOtua. ʻOkú Ne fafana ʻa e moʻoni ki ho loto ʻoku ke kau, ʻo fakaʻatā koe ke ke lele ki he nima ʻo hoʻo "ʻApā, Tamai" ʻofa.
"Ko e ʻEiki ko e Laumālie ia, pea ko e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEiki, ʻoku ʻi ai ʻa e tauʻatāina."
ʻOfaʻanga, ʻoku makehe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻi he fesiʻi ʻo e ngaahi haʻi mo e toʻo hake ʻo e ngaahi kavenga mamafa. Ko e feituʻu ʻoku ʻi ai Ia, ʻoku mole atu ai ʻa e halaia mo e manavahē, ʻo tuku koe ke ke fiefia ʻi he tauʻatāina fakaofo mo moʻoni ʻoku ʻoʻou ʻia Kalaisi.
"Ko ia ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtua ʻoku nofo ʻiate ia, pea ko ia ʻiate kinautolu. Pea ko ʻeni ʻa e founga ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku nofo ia ʻiate kitautolu: ʻOku tau ʻiloʻi ia ʻi he Laumālie naʻá ne foaki mai kiate kitautolu."
Kaumeʻa, ʻi he taimi pē ʻokú ke veiveiua ai ki ho tuʻunga mo e ʻOtua, tuku ke hoko ʻa e ʻafioʻanga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni ko hoʻo fakapapau kakato. Ko Ia ʻa e fakamoʻoni fakafiemālie ʻoku ke maluʻi lelei ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtua ʻo taʻengata.
"Ka ko e Tokoni, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻa ia ʻe fekau mai ʻe he Tamai ʻi hoku hingoá, te ne akoʻi kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē pea te ne fakamanatu atu kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē kuo u leaʻaki kiate kimoutolu."
ʻOfaʻanga, ko e Laumālie Māʻoniʻoni ko e Faiako anga-malū mo kātaki taha ia te ke ʻiloʻi. ʻI he taimi pē ʻokú ke fiemaʻu ai, te Ne fakamanatu anga-malū ki ho loto ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū pea tataki koe ʻaki ʻa e poto faka-ʻOtua.
"Ka ko kimoutolu, ʻoku ʻikai te mou ʻi he puleʻanga ʻo e kakano ka ʻoku mou ʻi he puleʻanga ʻo e Laumālie, kapau ko e moʻoni ʻoku nofo ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtua ʻiate kimoutolu. Pea kapau ʻoku ʻikai ha taha ʻoku ʻi ai ʻa e Laumālie ʻo Kalaisi, ʻoku ʻikai te nau kau kia Kalaisi."
ʻOfaʻanga, kuo liliu fakaʻofoʻofa hoʻo tuʻunga! Koeʻuhi ʻoku nofo ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtua ʻiate koe, ʻoku ʻikai ke ke toe fakamatalaʻi ʻe he ngaahi holi fakamaama ka ko ha fānau ʻofa koe ʻo e Tuʻi, ʻo kau kakato kia Kalaisi.
"Ko ʻeku pōpoaki mo ʻeku malanga naʻe ʻikai ʻaki ha ngaahi lea poto mo fakalotoʻi, ka ʻaki ha fakahā ʻo e mālohi ʻo e Laumālie."
Kaumeʻa, ʻoku ʻikai ke ke fiemaʻu ha ngaahi lea fakaʻofoʻofa pe ngaahi fakakikihi fakaʻofoʻofa ke fai ha faikehekehe ki he ʻOtua. Ko e tuku pē ki he Laumālie Māʻoniʻoni, pea tuku ke ala hono mālohi taʻe-fakalauia mo ʻofa ki he loto ʻo e faʻahinga ʻoku takatakai ʻiate koe.
"Pea naʻá ne pehē mai kiate au, 'Ko ʻeni ʻa e folofola ʻa Sihova kia Selupapeli: ʻOku ʻikai ʻaki ʻa e mālohi pe ko e malava, ka ʻaki hoku Laumālie,' ko e folofola ia ʻa Sihova ʻo e Ngaahi Kau Tau."
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi pē ʻoku ongoʻi taʻe-malava ai ha ngāue, manatuʻi ʻoku ʻikai fakafalala ʻa e ikuna ki ho mālohi pe poto pē ʻaʻau. ʻOku fakahoko kakato ia ʻi he mālohi anga-malū mo taʻe-taʻofi ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtua ʻoku tafe atu ʻiate koe.
"Hili ʻenau lotu, naʻe ngāueʻi ʻa e feituʻu naʻa nau fakataha ai. Pea naʻa nau fonu kotoa ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni pea leaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtua ʻaki ha loto-toʻa."
ʻOfaʻanga, ko ha lotu faingofua ʻe lava ke fakaafeʻi mai ai ʻa e fakafonu foʻou mo mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni ki ho ʻaho. Tuku ke ne fufulu atu ho ngaahi veiveiua pea fakafonu koe ʻaki ha loto-toʻa ʻofa ke vahevahe ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtua.
"Pea ko kimoutolu foki naʻe kau ʻia Kalaisi ʻi hoʻomou fanongo ki he pōpoaki ʻo e moʻoni, ʻa e ongoongolelei ʻo hoʻomou fakamoʻuí. ʻI hoʻomou tui, naʻe silaʻi kimoutolu ʻiate ia ʻaki ha sila, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kuo talaʻofa."
Kaumeʻa, ʻi he taimi pē naʻá ke tui ai, naʻe ʻai ʻe he ʻOtua hono Laumālie kiate koe ko ha sila taʻengata ʻo ʻEne ʻofa. Ko e palōmesi fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻokú ne fakapapauʻi ʻoku malu ho tofiʻa ʻi he kahaʻu pea ʻoku ke ʻoʻona ʻo taʻengata.
"naʻá ne fakahaofi kitautolu, ʻikai koeʻuhi ko e ngaahi meʻa māʻoniʻoni naʻa tau fai, ka koeʻuhi ko ʻene ʻaloʻofa. Naʻá ne fakahaofi kitautolu ʻi he fufulu ʻo e toe fāʻeleʻi mo e fakafoʻou ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni."
Fānau ʻofaʻanga ʻo e ʻOtua, ko hoʻo fakamoʻuí ko ha ngāue lahi fakaofo ia ʻo e ʻaloʻofa maʻa ʻa e ʻOtua, ʻikai ko hoʻo feinga pē ʻaʻau. ʻI he ʻaho kotoa pē, ʻoku fufulu, fakafoʻou, mo fakaheka anga-malū ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ha moʻui fakalaumālie foʻou ki ho laumālie.
"He naʻa tau papitaiso kotoa ʻe he Laumālie ʻe taha ke hoko ko ha sino ʻe taha—pe ko e Siu pe Senitaile, pōpula pe tauʻatāina—pea naʻe foaki mai kiate kitautolu kotoa ʻa e Laumālie ʻe taha ke inu."
ʻOfaʻanga, ʻoku haʻi fakaʻofoʻofa kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ki ha fāmili fakalaumālie ʻe taha, tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi tūʻulaga. Ko ha konga mahuʻinga mo ʻofa koe ʻo e Sino ʻo Kalaisi, ʻoku fafanga ʻe he Laumālie faka-ʻOtua tatau.
"Te u fekau atu kiate kimoutolu ʻa e meʻa kuo talaʻofa ʻe heʻeku Tamai; ka mou nofo ʻi he koló kae ʻoua kuo mou kofuʻaki ʻa e mālohi mei he langi."
Kaumeʻa, ki muʻa pea ke fakavave ke fai ha ngaahi meʻa maʻa e ʻOtua, toʻo ha taimi ke nofo ʻi hono vaʻe pea maʻu. ʻOku ke fiemaʻu ke kofu fakaʻofoʻofa ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni ke fakahoko ʻa e ui makehe kuó Ne foaki kiate koe.
"ʻa e founga naʻe pani ai ʻe he ʻOtua ʻa Sīsū ʻo Nāsaleti ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni mo e mālohi, pea mo e founga naʻá ne ʻalu takai ai ʻo fai lelei pea fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa naʻe ʻi he mālohi ʻo e tēvolo, koeʻuhi he naʻe ʻiate ia ʻa e ʻOtua."
ʻOfaʻanga, hangē pē ko e pani ʻo Sīsū ke ʻomi ʻa e fakamoʻui mo e maama ki ha māmani fakapoʻuli, ʻoku nofo he taimí ni ʻa e Laumālie tatau ʻiate koe! Tuku ke fakamālohia koe ʻe hono ʻafioʻanga ʻofa ke ke fai lelei pea ʻomi ʻEne ʻamanaki lelei ki ha feituʻu pē ʻokú ke ʻalu ki ai.
"koeʻuhi ko ʻemau ongoongoleleí naʻe ʻikai pē ke hoko mai kiate kimoutolu ʻaki ha ngaahi lea ka ʻaki foki ʻa e mālohi, ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni mo e loto-fakamālohi loloto."
ʻOfaʻanga, ʻi hoʻo vahevahe ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtua, ʻoku lahi ange ia ʻi he ngaahi lea pē. ʻOku toʻo ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni hoʻo talangofua faingofua pea fakaʻaongaʻi ia ʻaki ha mālohi taʻe-fakalauia ke liliu anga-malū ʻa e loto ʻo kinautolu ʻoku fanongo.
Ngāahi ʻaho ʻo e Tangi mo e Loto-Fiepōpula ▼
"Fakafiefiaʻi ʻa kinautolu ʻoku tangi, he te nau fakafiemālieʻi."
ʻOfaʻanga, ʻe tala atu nai ʻe he māmani ke ke fufū ho loʻimata, ka ʻoku sio ʻa Sīsū ki ha tāpuaki loloto ʻi hoʻo vaivai. ʻOkú Ne palōmesi ʻi hoʻo mamahi loloto taha, te Ne fāʻofua koe ʻi ha fakafiemālie faka-ʻOtua ʻa ia ko Ia pē ʻe lava ʻo foaki.
"ʻOku ofi ʻa Sihova ki he loto mafesifesi pea fakahaofi ʻa kinautolu ʻoku laumālie mafesifesi."
Kaumeʻa, ʻoka mafesifesi ho loto pea ongoʻi mafesifesi kakato ho laumālie, kātaki ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke mavahe ʻa e ʻOtua. Ka, ʻokú Ne fakaofiofi ange ʻi he taimi kotoa pē, kuo teuteu ke puke anga-malū koe pea ʻomi ha fakamoʻui kiate koe.
"ʻOkú ne fakamoʻui ʻa e loto mafesifesi pea haʻi ʻenau ngaahi lavea."
ʻOfaʻanga, ko hoʻo Tamai Hēvani ko e toketā anga-malū taha ia ki hoʻo mamahi fakaeongongataʻa. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene sio ki hoʻo mamahi; ʻokú Ne fāʻofua mo ʻofa hono ʻaloʻofa takai ʻi hoʻo mafesifesi ke fakamoʻui ho ngaahi lavea.
"Ko Sihova ko ha hūfangaʻanga ia ki he kau fakamamahiʻi, ko ha kolotau mālohi ʻi he ngaahi taimi faingataʻa."
ʻOfaʻanga, ʻoka fakatupu koe ʻe he mamahi ke ke ongoʻi fakaʻatā mo taʻe-maluʻi, lele ki he nima malu mo mālohi ʻo hoʻo Tamai. Ko Ia ko ho kolotau taʻe-malava ke hū ki ai, ʻo ʻomi ha potu tapu nonga ʻe lava ke maʻu ai ʻe ho laumālie ʻa e malu moʻoni.
"Neongo ʻoku ou ʻalu ʻi he teleʻa fakapoʻuli taha, ʻe ʻikai te u manavahē ki ha kovi, he ʻoku ke ʻiate au; ko ho tokotoko mo ho vaʻakau, ʻokú na fakafiemālieʻi au."
Kaumeʻa, ʻi he ngaahi teleʻa fakamanavahē mo fakapoʻuli taha ʻo e mole, ʻoku ʻikai ʻaupito ke ke ʻalu tokotaha. Ko hoʻo Tauhi Leleí ʻoku ʻi ho tafaʻakí pē, ʻo maluʻi mālohi koe pea tataki anga-malū koe ki he maama.
"Tuku kotoa hoʻo hohaʻa kiate ia he ʻokú ne tokanga kiate koe."
Fānau ʻofaʻanga ʻo e ʻOtua, kātaki ʻoua ʻe feinga ke fua tokotaha ʻa e mamafa lahi ʻo hoʻo mamahi. ʻOku ʻofa lahi hoʻo Tamai kiate koe pea ʻokú Ne fakaafeʻi koe ke ke lī kotoa hoʻo hohaʻa mo e loʻimata ki hono nima malava mo ʻofa.
"Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa ʻoku ongosia mo kavengaʻia, pea te u foaki atu kiate kimoutolu ha mālōlō."
ʻOfaʻanga, kapau kuo tuku koe ʻe he mamahi ʻoku ke ongosia, ʻoku fakaava lahi ʻe Sīsū hono nima kiate koe he ʻaho ni. Haʻu pē kiate Ia ʻo hangē pē ko hoʻo ʻi ai, pea tuku ke Ne foaki ʻa e mālōlō loloto, fakafoʻou laumālie ʻokú ke fiemaʻu lahi.
"‘Te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata. ʻE ʻikai toe ʻi ai ha mate’ pe mamahi pe tangi pe mamahi, he kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa motuʻa."
Kaumeʻa, puke maʻu ki he palōmesi fakaʻofoʻofa ʻe ʻikai ke ʻi ai ha lea fakaʻosi ʻo e mamahi ko ʻeni. ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻe holoholo anga-malū ʻe he ʻOtua pē ʻa e loʻimata kotoa pē, pea te ke hū ki ha taʻengata ʻo e fiefia taʻe-motu.
"ʻOua ʻe fakafeʻātungiaʻi homou loto. ʻOku mou tui ki he ʻOtua; tui foki kiate au. ʻOku lahi ʻa e ngaahi loki ʻi he fale ʻo ʻeku Tamai... Te u toe haʻu ʻo toʻo kimoutolu ke mou ʻiate au koeʻuhi ke mou ʻi he feituʻu ʻoku ou ʻi ai."
ʻOfaʻanga, ʻoka ke misia lahi ho ngaahi ʻofaʻanga, manatuʻi ko e mate ko ha matapā pē ia ki he ʻapi fakaʻofoʻofa kuo teuteuʻi ʻe Sīsū. Ko e palōmesi ko ʻeni ko hotau fakapapau melie ia ʻo ha fakatahaʻanga fiefia, taʻengata ʻi hono ʻafioʻanga.
"Kāinga, ʻoku ʻikai te mau loto ke mou taʻe-ʻilo ki he faʻahinga ʻoku mohe ʻi he mate, koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou mamahi ʻo hangē ko e toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangata, ʻa ia ʻoku ʻikai haʻanau ʻamanaki. He ʻoku mau tui naʻe mate ʻa Sīsū pea toe tuʻu hake..."
ʻOfaʻanga, ko e meʻa fakanatula pē ke tangi, ka ʻoku fakaʻofoʻofa ho loʻimata ʻoku haʻiʻaki ʻa e ʻamanaki taʻengata. ʻOku tau mamahi, ka ʻoku tau fai pehē ʻaki ʻa e falala ikuna kuo ikunaʻi kakato ʻe Sīsū ʻa e mate maʻatautolu mo hotau ngaahi ʻofaʻanga.
"Naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia, ‘Ko au ʻa e toetuʻu mo e moʻui. Ko ia ʻoku tui kiate au ʻe moʻui, neongo ʻe mate.’"
Kaumeʻa, ko Sīsū ko e ʻEiki kakato ia ʻo e mate, pea ʻokú Ne puke malu hoʻo faʻahinga ʻofaʻangá ʻi Hono nimá. Koeʻuhi ko Ia, ko e mate fakasinó ko ha sitepu pē ia ki ha moʻui fakaʻofoʻofa mo taʻengata.
Loma 8:38–39
"He ʻoku ou tui papau ko e mate pe moʻui... ʻe ʻikai lava ke ne fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi he Kalaisi Sīsū ko hotau ʻEikí."
Fānau ʻofaʻanga ʻo e ʻOtuá, maʻu ha fakafiemālie lahi ʻi he ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke motuhi ʻa e haʻi ʻo e ʻofa ʻo e ʻOtuá. Naʻa mo e fehangahangai mo e mate mo hoʻo tangi lolotó, ʻoku kei hoko pē ʻa ʻEne ʻofá ko ho taula tuʻu maʻu mo taʻe-motu.
"he ʻoku tau ʻilo ko ia naʻá ne fokotuʻu hake ʻa e ʻEiki ko Sīsuú mei he maté te ne toe fokotuʻu hake foki kitautolu mo Sīsū pea te ne ʻomi kitautolu mo kimoutolu kiate ia."
ʻOfaʻanga, ko e toetuʻu ʻo Sīsuú ko e fakapapau fakaʻofoʻofa ia ʻo hotau kahaʻú. Tuku ke fakamamaha ʻe he talaʻofa ko ʻení ho loʻimatá, ʻi he ʻiloʻi ʻe fokotuʻu hake kitautolu kotoa ʻi ha ʻaho ʻe taha pea toe fakataha fiefia ʻi he ʻao tonu ʻo e ʻOtuá.
"ʻOku ou lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ni ʻi he tokoni ʻa ia ʻokú ne foaki mai ʻa e mālohí kiate au."
Kaumeʻa, ʻi he ngaahi ʻaho ʻoku ongoʻi mamafa ai ʻa e mamahí ʻo aʻu ki he ʻikai lava ke mānava, falala kakato kia Sīsū. Ko hoʻo kātakí ʻoku ʻikai totonu ke haʻu mei hoʻo loto pē ʻoʻou; te Ne fakafonu fakamātoato koe ʻaki ʻa e mālohi totonu ʻoku ke fiemaʻu ki he ʻahó ni.
"Pea pehē foki kiate kimoutolu: Ko hoʻomou taimi tangi eni, ka te u toe sio kiate kimoutolu pea te mou fiefia, pea ʻe ʻikai ha taha te ne toʻo hoʻomou fiefiá."
ʻOfaʻanga, ʻoku fakaʻapaʻapaʻi malū ʻe Sīsū hoʻo mamahi lolotó, ka ʻokú Ne fakahanga ho matá ki ha kahaʻu fakaofo. Ko e mamahi ʻo e ʻahó ni ko ha taimi nounou pē ia ʻi he fakahoa ki he fiefia malu mo taʻengata ʻoku tatali atu kiate koe ʻi Hono ʻaó.
"Ko e melino ʻoku ou tuku atu kiate kimoutolu; ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki atu kiate kimoutolu. ʻOku ʻikai te u foaki atu kiate kimoutolu ʻo hangē ko e foaki ʻa e māmaní. ʻOua naʻa puputuʻu hoʻomou loto pea ʻoua naʻa manavahē."
ʻOfaʻanga, ko e ngaahi fakafiemālie ʻo e māmaní ko ha taimi nounou pē ia, ka ʻoku foaki atu ʻe Sīsū kiate koe ha melino fakaeʻotua ʻoku ne taulaʻi ʻa e laumālié. Tuku ke takatakai ʻa ʻEne melino haohaoá ʻi ho loto puputuʻú pea fakalongolongoʻi hoʻo manavahē kotoa pē.
"ʻOkú ne foaki ʻa e mālohi ki he vaivai, pea ʻokú ne fakalahi ʻa e ivi ʻo e vaivai."
Kaumeʻa, ko e mamahí ʻoku fakaʻauha lahi, ʻoku faʻa tuku koe ke ke ongoʻi ʻosi kakato. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ai ha meʻa ʻe toe ʻiate koe ke foaki, ʻoku fiefia hoʻo Tamaí ʻi he lilingi fakamātoato ʻo Hono mālohi taʻe-ngatá ki hoʻo vaivaí.
"ka ko kinautolu ʻoku falala ki he ʻEikí te nau toe fakafoʻou honau mālohí. Te nau puna ʻi he kapakau ʻo hangē ko e ʻīkalí; te nau lele pea ʻikai ke vaivai, te nau ʻaʻeva pea ʻikai ke hela."
Fānau ʻofaʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻi hoʻo tuku hoʻo ʻamanaki vaivaí ki he ʻEikí, te Ne mānavaʻi ʻa e moʻui foʻou ki ho laumālié. Te Ne hiki hake koe ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi ʻao mamafa ʻo e mamahí pea foaki atu kiate koe ʻa e kātaki fakaʻofoʻofa ʻoku ke fiemaʻu ki he fonongá.
"ʻE vaivai hoku kakano mo hoku lotó, ka ko e ʻOtuá ko e mālohi ia ʻo hoku loto pea ko hoku tofiʻa ʻo taʻengata."
ʻOfaʻanga, ʻoku lelei ke fakamoʻoni ʻi he taimi ʻoku ke maumau ai fakaeongó mo fakasinó. Naʻa mo e taimi ʻoku vaivai kakato ai ho mālohí, ʻoku kei hoko pē ʻa e ʻofa tuʻu maʻu ʻo e ʻOtuá ko e maka taʻe-vaivai pea ko e tofiʻa taʻengata ʻo ho lotó.
"Te ke tauhi ʻi he melino haohaoa ʻa kinautolu ʻoku tuʻu maʻu honau ʻatamaí, koeʻuhi ʻoku nau falala kiate koe."
Kaumeʻa, ʻi he taimi ʻoku vilo ai hoʻo fakakaukaú ʻi he mamahí, fakahanga malū hoʻo tokangá ki he ʻulungāanga ʻo e ʻOtuá. ʻI hoʻo falala ki Hono leleí, te Ne fakatuʻu maʻu ʻofa ho ʻatamaí pea totongi koe ʻaki ʻa Hono melino haohaoá.
"He ʻoku ou fakakaukau ko hotau ngaahi mamahi lolotó ʻoku ʻikai ha mahuʻinga ke fakahoa ki he nāunau ʻe fakahā mai ʻiate kitautolú."
ʻOfaʻanga, neongo ko hoʻo mamahi lolotó ʻoku moʻoni ʻaupito, ka ʻoku ʻikai ko e ngataʻanga ia ʻo hoʻo talanoá. Ko e nāunau lahi mo taʻengata ʻoku teuteu ʻe he ʻOtuá maʻau ʻe lahi ange hono ngingilá ʻi ha mamahi pē ʻoku ke kātakiʻi loto-toʻa he ʻahó ni.
"He ko ʻene ʻitá ʻoku tolonga pē ʻi ha kiʻi taimi, ka ko ʻene hōifuá ʻoku tolonga ʻi he moʻui kotoa; ʻe nofo pē ʻa e tangí ʻi he pō, ka ʻe hoko mai ʻa e fiefiá ʻi he pongipongí."
ʻOfaʻanga, ko e pō mamafa ko ʻeni ʻo e tangí ʻe ongoʻi nai ʻe tolonga ʻo taʻengata, ka ʻoku talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe hoko mai ha liliu. Ko ha pongipongi fakaʻofoʻofa mo ngingila ʻo e fiefia foʻou ʻoku ʻi he ʻatakai pē maʻau.
"Fiefia mo kinautolu ʻoku fiefia; tangi mo kinautolu ʻoku tangi."
Kaumeʻa, naʻe ʻikai teitei finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke fua tokotaha ʻa e kavenga mamafa ko ʻeni ʻo e mamahí. ʻOkú Ne takatakai ʻofa koe ʻaki ha komiunitī ʻo e kau tui ʻoku nau loto ke puke ho nimá pea vahevahe hoʻo mamahí.
"He ʻoku ʻikai ha taha ʻe liʻaki ʻe he ʻEikí ʻo taʻengata. Neongo ʻokú ne ʻomi ʻa e mamahi, te ne fakahā ʻa e ʻaloʻofa, he ʻoku lahi ʻaupito ʻa ʻene ʻofa taʻe-vaivaí."
Fānau ʻofaʻanga ʻo e ʻOtuá, naʻa mo e taimi ʻoku ongoʻi mamaʻo ai ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko e mamahí, mālōlō ʻi he moʻoni ʻo Hono ʻulungāangá. Ko Hono finangalo fakaʻosi kiate koé ko e ʻaloʻofa lahi, pea ko Hono ʻofa taʻe-vaivaí ʻe puke maʻu pē koe ʻi hoʻo tō.
"Ko e hā, hoku laumālie, ʻoku ke loto-mamahi ai? Ko e hā ʻoku ke puputuʻu lahi ai ʻiate au? Tuku hoʻo ʻamanakí ki he ʻOtuá, he te u kei fakahīkihikiʻi ia, ko hoku Fakamoʻuí mo hoku ʻOtuá."
ʻOfaʻanga, ʻoku lelei ke fakamoʻoniʻi hoʻo loto-mamahí, ka kātaki ʻoua naʻa tuku ke hoko ʻa e loto-foʻí ko e lea fakaʻosí. Fakahinohino malū ho laumālié ke sio hake, ʻo tuku hoʻo ʻamanakí ke tuʻu maʻu ʻi he ʻOtua ko ho Fakamoʻui ʻofaʻangá.
"Ko e ʻEikí tonu ʻokú ne muʻomuʻa ʻiate koe pea te ne ʻiate koe; ʻe ʻikai te Ne liʻaki koe pe tukuange koe. ʻOua naʻa manavahē; ʻoua naʻa loto-foʻi."
Kaumeʻa, ʻi he ngaahi vahaʻa taimi ʻo e mole mamahi mo e liliú, ʻoku ʻikai te ke haʻele tokotaha ki he meʻa ʻoku ʻikai ʻiloʻí. Kuo ʻosi muʻomuʻa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe ki ʻapongipongi, pea ʻokú Ne talaʻofa ke puke ho nimá ʻi he sitepu kotoa pē ʻo e halá.
"He ʻoku tau moʻui ʻaki ʻa e tui, ʻikai ʻaki ʻa e sio."
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻoku ke lava pē ʻo sio ki he lala mo e mamahi he taimí ni, ʻoku fakaafeʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke falala ki Hono loto taʻe-hiloá. Tuku ke hoko hoʻo tuí ko e maama malū ʻoku ne tataki malu koe ʻi he fakapoʻuli ʻo e tangí.
"ʻOku hela hoku laumālie ʻi he mamahi; fakamālohiʻi au ʻo fakatatau ki hoʻo folofolá."
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻoku tuku ai ʻe he mamahí ho laumālié ke hela mo mamahi, tafoki ki he fakafiemālie ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Tuku ke hoko ʻa Hono ngaahi talaʻofa mahuʻingá ko e faitoʻo ʻoku ne fakamālohiʻi mo fakamoʻui fakamātoato ho loto mamafá.
Loma 5:3–4
"ʻIkai ngata ai, ka ʻoku tau fiefia foki ʻi hotau ngaahi mamahí, he ʻoku tau ʻilo ko e mamahí ʻokú ne fakatupu ʻa e kātaki; ko e kātakí, ʻulungāanga; pea ko e ʻulungāangá, ʻamanaki."
Kaumeʻa, ʻoku ngāueʻaki ʻofa ʻe he ʻOtuá naʻa mo hotau mamahi lolotahá ke fakatupu ha meʻa fakaʻofoʻofa ʻiate kitautolu. ʻI Hono ʻaʻeva mo koe ʻi he mamahi ko ʻení, ʻokú Ne faʻu ha ʻamanaki loloto mo taʻe-ngalulululu ʻe tāpuakiʻi koe ʻo taʻengata.
"te ne folo hifo ʻa e mate ʻo taʻengata. Ko e ʻEiki Hauhau ʻe holoholoʻi ʻa e loʻimata mei he mata kotoa pē."
Fānau ʻofaʻanga ʻo e ʻOtuá, sio atu ki he talaʻofa fakaofo mo ikuna ko ʻení! ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻe fakaʻauha fakafoʻituitui ʻe he ʻEikí ʻa e mate tonu, pea ʻaki Hono nima malū pē ʻoʻoná, te Ne holoholoʻi ʻa e loʻimata fakaʻosi kotoa pē mei ho mata fakaʻofoʻofá.
Ikuna ʻi he Fakafisifisi ▼
"Kapau te ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonu, ʻe ʻikai nai ke tali koe? Ka kapau ʻoku ʻikai te ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonu, ʻoku toka ʻa e angahalá ʻi ho matapā; ʻokú ne holi ke maʻu koe, ka kuo pau ke ke puleʻi ia."
ʻOfaʻanga, neongo ko e ʻahiʻahí ko ha mālohi moʻoni ʻaupito, kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koe ʻa e malava fakaʻofoʻofa ke fili ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻI Hono ʻaloʻofá, ʻoku fakamālohiʻi koe ke ke tapuni ʻa e matapā ki he angahalá pea puleʻi ia ʻi he ikuna.
"ʻE anga fēfē ha talavou ʻo nofo ʻi he hala ʻo e maʻa? ʻAki ʻa e moʻui ʻo fakatatau ki hoʻo folofolá."
Kaumeʻa, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ko e lēlué malu taha ia ki hoʻo moʻuí. ʻI hoʻo tuku ke fakamaama ʻe Hono moʻoní hoʻo ngaahi fili fakaʻahó, ʻokú Ne tauhi ʻofa ho vaʻé ke tuʻu maʻu ʻi he hala ʻo e maʻá.
"Kuo u fufū hoʻo folofolá ʻi hoku loto koeʻuhi ke ʻoua naʻa ou fai angahala kiate koe."
ʻOfaʻanga, ko e fufū ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki ho loto lolotó ko ho maluʻi lelei taha ia ki he filí. ʻI he taimi ʻoku fafana ai ʻa e ʻahiʻahí, ʻe tuʻu hake ʻa e moʻoni fakaʻofoʻofa ʻo e Folofolá ke maluʻi mo fakamālohiʻi koe.
"ʻOua naʻa ke hū ki he hala ʻo e kau fai angahalá pe ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e kau fai kovi. Fakaʻehiʻehi mei ai, ʻoua naʻa ke fononga ai; tafoki mei ai pea ke ʻalu ʻi ho halá."
ʻOfaʻanga, ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e meʻa loto-toʻa taha te ke lava ʻo faí ko e ʻalu pē. Maluʻi ho lotó ʻaki ʻa e tafoki fakamātoato mei he ngaahi tuʻunga ʻoku ne tataki koe ke mamaʻo mei he lelei taha ʻa e ʻOtuá maʻau.
"Pea ʻoua naʻa ke tataki kimautolu ki he ʻahiʻahi, ka ke fakahaofi kimautolu mei he kovi."
Kaumeʻa, ʻoku fakaafeʻi koe ʻe Sīsū ke ke kole fakaʻapaʻapa ki Hono maluʻi fakaʻahó. ʻOua naʻa teitei fakataʻetaʻe ke lotu ki he nima fakahaofi ʻo e ʻOtuá ke tataki koe ke mamaʻo mei he ngaahi tauhele ʻa e filí pea tauhi koe ke malu ʻi Hono ʻofá.
"Leʻo mo lotu koeʻuhi ke ʻoua naʻa mou tō ki he ʻahiʻahi. Ko e laumālié ʻoku loto-lelei, ka ko e kakano ʻoku vaivai."
Fānau ʻofaʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku mahino ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻoku vaivai ho kakanó, pea ʻokú Ne feʻiloaki mo koe ʻaki ʻa e ʻaloʻofa lahi. Nofo pē ofi kiate Ia ʻi he lotu, ʻo tuku ki Hono Laumālié ke ne fakamālohiʻi ho lotó ʻi hoʻo ongoʻi vaivaí.
"ʻI heʻene aʻu ki he feituʻú, naʻá ne pehē kiate kinautolu, 'Lotu ke ʻoua naʻa mou tō ki he ʻahiʻahi.'"
ʻOfaʻanga, ko e lotú ko ho maluʻi mālohi taha ia ʻi he māfana ʻo e taú. ʻOku fakamanatu mai ʻe Sīsū ke tau falala maʻu pē ki he mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻo tui te Ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e kātaki ke tuʻu maʻu.
"Ko ia ʻoua naʻa tuku ke pule ʻa e angahalá ʻi ho sino fakaemāú koeʻuhi ke ke talangofua ki hono ngaahi holi koví... He ʻe ʻikai toe hoko ʻa e angahalá ko ho ʻeiki, koeʻuhi ʻoku ʻikai te ke ʻi he malumalu ʻo e laó, ka ʻi he malumalu ʻo e ʻaloʻofá."
Kaumeʻa, fiefia ʻi he moʻoni nāunauʻia ko ʻení: ʻoku ʻikai toe hoko ʻa e angahalá ko ho pule! Koeʻuhi ʻoku ke takatakai ʻi he ʻaloʻofa fakaofo ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻiate koe ʻa e tauʻatāina kakato mo e mālohi ke pehē ʻikai ki he ʻahiʻahí.
"ʻIkai, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ni ʻoku tau lahi ange ʻi he kau ikuna ʻi he tokoni ʻa ia naʻá ne ʻofaʻi kitautolú."
ʻOfaʻanga, ʻoku ʻikai ko haʻo moʻui pē ʻi he feinga ki he ʻahiʻahí; ko ha ikuna lahi koe! Ko e ʻofa lahi ʻaupito ʻo Kalaisi kiate koé ʻokú ne fakapapauʻi hoʻo ikuna fakaʻosí ʻi he tau fakalaumālie kotoa pē.
"ʻOua naʻa ikunaʻi koe ʻe he kovi, ka ke ikunaʻi ʻa e kovi ʻaki ʻa e lelei."
ʻOfaʻanga, ko e founga fakaʻofoʻofa taha ke ikunaʻi ai ʻa e fakapoʻuli ʻo e ʻahiʻahí ko e fakafonu hoʻo moʻuí ʻaki ʻa e lelei ʻo e ʻOtuá. Fakafonu ho ngaahi ʻahó ʻaki ʻa e ngaahi ngāue ʻo e ʻofa mo e māʻoniʻoni, ʻo ʻikai ha feituʻu ke maʻu ai ʻe he filí ha tuʻuʻanga.
"Ka ke mou tui ʻaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi, pea ʻoua naʻa mou fakakaukau ki he founga ke fakafiemālieʻi ai ʻa e ngaahi holi ʻo e kakanó."
Kaumeʻa, kamata ʻa e pongipongi kotoa pē ʻaki hoʻo takatakaiʻi koe ʻi he ʻulungāanga fakaʻofoʻofa ʻo Sīsuú. ʻI he taimi ʻoku puke ai ho ʻatamaí ʻe Hono ʻofá, ʻe mole kakato ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e ngaahi talaʻofa lala ʻo e ʻahiʻahí.
"ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi kuo hoko kiate kimoutolu ka ko ia ʻoku anga maheni ki he tangatá. Pea ʻoku faitōlōlō ʻa e ʻOtuá; ʻe ʻikai te Ne tuku ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo lahi hake ʻi he meʻa ʻoku mou lava ʻo kātakí. Ka ʻi hoʻomou ʻahiʻahiʻí, te Ne toe tokonaki foki ha hala ke hao ai koeʻuhi ke mou lava ʻo kātakiʻi ia."
Fānau ʻofaʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻi hoʻo ongoʻi puke, manatuʻi ko e faitōlōlō ʻa e ʻOtuá ko ho hala haoʻangá! ʻOkú Ne leʻohi fakamātoato koe, ʻo talaʻofa ke tokonaki maʻu pē ha hala malu mo maama ke hao ai mei he ʻahiʻahi kotoa pē.
"Ka ko e fakafetaʻi ki he ʻOtuá! ʻOkú Ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e ikuna ʻi he tokoni ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí."
ʻOfaʻanga, ko hoʻo malava ke ikuná ko ha meʻaʻofa kakato taʻetotongi ʻo e ʻaloʻofá. ʻE lava ke ke mālōlō ʻi he moʻoni fakaʻofoʻofa ko ia kuo ʻosi maʻu ʻa e ikuná ʻiate koe koeʻuhi naʻe ikunaʻi ia ʻe Sīsū maʻau!
"Ko ia ʻoku ou pehē, ʻaʻeva ʻi he Laumālié, pea ʻe ʻikai te mou fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi holi ʻo e kakanó."
Kaumeʻa, ʻi hoʻo tuku ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tataki ʻofa ho ngaahi sitepu fakaʻahó, ʻe mole fakanatula ʻa e toho ʻo e angahalá. Falala ki Hono tataki malū, pea te ke ʻiloʻi koe ʻoku ke ʻaʻeva ʻi he tauʻatāina fakaʻofoʻofa mo foaki moʻuí.
"Fakaʻosí, ke mou mālohi ʻi he ʻEikí pea ʻi Hono mālohi lahi. Tui ʻa e kofu tau kakato ʻo e ʻOtuá, koeʻuhi ke mou lava ʻo tuʻu ki he ngaahi fakakaukau kovi ʻa e tēvoló."
ʻOfaʻanga, kuo tokonaki ʻofa atu ʻe he ʻOtuá kiate koe ha kofu tau fakalaumālie ke maluʻi ho loto mo ho ʻatamaí. Tuʻu loto-falala ʻi Hono mālohi lahi, ʻi he ʻiloʻi kuo teuteu kakato koe ke fakafepakiʻi ʻa e ʻohofi kotoa pē ʻa e filí.
"Koeʻuhi ko ia tonu naʻá ne mamahi ʻi heʻene ʻahiʻahiʻí, ʻokú ne malava ke tokoniʻi kinautolu ʻoku ʻahiʻahiʻí."
ʻOfaʻanga, ʻoku mahino lelei kia Sīsū hoʻo feinga koeʻuhi naʻá Ne fehangahangai mo e māfana lahi ʻo e ʻahiʻahí ʻiate Ia tonu. Ko ha Fakamoʻui ʻaloʻofa lahi Ia ʻoku loto-lelei mo malava kakato ke tokoniʻi koe he taimí ni.
"He ʻoku ʻikai haʻatautolu ha taulaʻeiki lahi ʻoku ʻikai lava ke ne ʻaloʻofa ki hotau ngaahi vaivaí, ka ʻoku ʻiate kitautolu ha taha kuo ʻahiʻahiʻi ʻi he founga kotoa pē, ʻo hangē pē ko kitautolú—ka naʻe ʻikai te ne fai angahala. Ko ia ke tau fakaofiofi atu ki he nofoʻanga fakalelei ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻa e loto-falala, koeʻuhi ke tau maʻu ʻa e ʻaloʻofa pea ʻiloʻi ʻa e ʻaloʻofa ke tokoniʻi kitautolu ʻi hotau taimi fiemaʻú."
Kaumeʻa, ʻoku ʻikai te ke fiemaʻu ke fufū hoʻo ngaahi feingá mei he ʻOtuá! Koeʻuhi ʻoku mahino kakato kia Sīsū ho ngaahi vaivaí, ʻe lava ke ke lele loto-toʻa ki he nofoʻanga fakalelei ke maʻu ʻa e ʻaloʻofa totonu mo e tokoni ʻoku ke fiemaʻu lahi.
"ʻOfa ke monūʻia ʻa ia ʻokú ne kātaki ʻi he ʻahiʻahí koeʻuhi, ʻi heʻene tuʻu ʻi he sivi, ʻe maʻu ʻe he tokotaha ko iá ʻa e kalauni ʻo e moʻuí ʻa ia kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau ʻofa kiate ia."
Fānau ʻofaʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ke pehē loto-toʻa ai ʻikai ki he ʻahiʻahí, ʻoku ke fakamoʻoniʻi hoʻo ʻofa loloto ki he Tamaí. ʻOkú Ne malimali ki hoʻo kātakí pea ʻoku ʻiate Ia ha totongi fakaʻofoʻofa mo taʻengata ʻoku tatali atu pē maʻau.
"‘I he ‘ahi‘ahi‘i ha taha, ‘oua na‘a ne pehē, ‘Ko e ‘Otua ‘oku ne ‘ahi‘ahi‘i au.’ He ‘oku ‘ikai lava ke ‘ahi‘ahi‘i ‘a e ‘Otua ‘e he kovi, pea ‘oku ‘ikai te ne ‘ahi‘ahi‘i ha taha; ka ‘oku ‘ahi‘ahi‘i ‘a e tangata taki taha ‘i he‘ene tohoaki‘i ‘e hono holi kovi ‘o‘ona pea fakatauele‘i.
ʻOfaʻanga, ʻoku mahuʻinga ʻaupito ke manatuʻi ʻoku ʻikai ha ʻahiʻahi ʻe taha ʻe haʻu mei hoʻo Tamai ʻofa. ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻoku ngāueʻaki ʻe he fili hoʻo ngaahi holi pē ʻaʻau ke kākāʻi koe, te ke lava ʻo lele ki he malu ʻo e moʻoni haohaoa ʻo e ʻOtua.
"Mou fakamoʻulaloa leva ki he ʻOtua. Mou talitekeʻi ʻa e tēvolo, pea te ne hola meiate kimoutolu."
Kaumeʻa, ko e fakapulipuli ki he mālohi moʻoní ko e fakamoʻulaloa loto fakatōkilalo ho lotó ki he pule ʻofa ʻa e ʻOtua. ʻI hoʻo mālōlō ʻiate Ia, te ke lava ʻo talitekeʻi loto-toʻa ʻa e filí, pea ʻe ʻikai haʻane fili ka ko e hola!
"Mou tokanga pea moʻui fakapotopoto. Ko hoʻomou fili ko e tēvoló ʻoku ne ʻalu takai ʻo hangē ha laione ngungulu ʻoku kumi ha taha ke ne folo. Mou talitekeʻi ia, ʻo tuʻu maʻu ʻi he tuí, he ʻoku mou ʻiloʻi ko e fāmili ʻo e kau tui ʻi he māmani kotoa ʻoku nau foua ʻa e faingataʻa tatau."
ʻOfaʻanga, fakaava ho mata fakalaumālié, ka ʻoua ʻe tukuange ki he manavá. Tuʻu maʻu ʻi hoʻo tuí, ʻo ʻiloʻi ʻoku ke takatakaiʻi ʻe ha fāmili ʻo e kau tui ʻi māmani lahi ʻoku nau tau—pea ikuna—ʻa e ngaahi tau tatau pē.
"Kapau ko ia, ʻoku ʻiloʻi leva ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke fakahaofi ai ʻa e kau anga-fakaʻotuá mei he ngaahi ʻahiʻahí pea ke tauhi ʻa e kau taʻetotonú ki he tautea ʻi he ʻaho ʻo e fakamaau."
ʻOfaʻanga, ko e ʻOtua ko e Fakahaofi lahi taha ia! Te ke lava ʻo falala kakato ʻoku ne ʻiloʻi totonu ʻa e founga ke toʻo ai koe mei he ngaahi ʻahiʻahi mālohi tahá pea puke koe ʻi he malu ʻo Hono ongo nimá.
"He ko e meʻa kotoa pē ʻi he māmaní—ko e holi ʻo e kakano, ko e holi ʻo e mata, pea mo e fiepoto ʻo e moʻuí—ʻoku ʻikai haʻu ia mei he Tamaí ka mei he māmaní."
Kaumeʻa, ko e ngaahi ʻahiʻahi ngingila ʻo e māmani ko ʻení ko e ngaahi palōmesi taʻeʻaonga ia ʻe ʻikai ʻaupito te ne fakafiemālieʻi ho laumālié. Tauhi ho matá ke fakamau ki hoʻo Tamai Hēvaní, ko Hono ʻofá ko e meʻa pē ia ʻe fakafonu moʻoni ai koe.
"Ko kimoutolu, ʻe fanau ʻofa, ʻoku mou mei he ʻOtua pea kuo mou ikunaʻi kinautolu, koeʻuhi ko ia ʻoku ʻiate kimoutolú ʻoku lahi ange ia ʻi he tokotaha ʻoku ʻi he māmaní."
Fānau ʻofa ʻa e ʻOtua, tuku ke fakamau ʻe he moʻoni lāngilangiʻia ko ʻení ho lotó: ko e Laumālie Māʻoniʻoni ʻoku nofo ʻiate koé ʻoku lahi ange ʻene mālohí ʻi ha ʻahiʻahi pē! Kuo ke ikunaʻi ia koeʻuhi ko e Tokotaha Lahi Angé ʻoku nofo ʻiate koe.
"Koeʻuhi kuo ke tauhi ʻeku fekaú ke kātaki fakalongolongo, te u tauhi foki koe mei he houa ʻo e ʻahiʻahi ʻe hoko ki he māmani kotoa ke ʻahiʻahiʻi ʻa e kakai ʻo e māmaní."
ʻOfaʻanga, ko hoʻo talangofua kātakí ko ha feilaulau fakaʻofoʻofa ia ʻoku fakafiefiaʻi ai ʻa e loto ʻo e ʻOtua. Falala ʻi hoʻo pīkitai kiate Ia, te ne maluʻi mo fakahaofi koe ʻi he faʻahinga taimi kotoa pē ʻo e ʻahiʻahi mālohí.
Poto mo e ʻIlo ▼
"Falala ki he ʻEikí ʻaki ho loto kotoa pea ʻoua ʻe fakafalala ki hoʻo mahino pē ʻaʻau; ʻi ho ngaahi founga kotoa pē fakamoʻulaloa kiate ia, pea te ne fakatonutonu ho ngaahi halá."
ʻOfaʻanga, ʻoku ʻikai ke ke fua ʻa e kavenga ʻo e fakakaukauʻi kotoa pē ʻe koe. ʻI hoʻo fakamoʻulaloa ʻofa ho ngaahi palaní ki he ʻOtua pea falala ki Hono lotó, ʻoku ne palōmesi ke fakamaʻa ʻa e puputuʻú pea tataki koe ʻo haohaoa.
"Kapau ʻoku masiva ha taha ʻiate kimoutolu ʻi he potó, ʻoku totonu ke mou kole ki he ʻOtua, ʻa ia ʻoku foaki lahi ki he kakai kotoa pē ʻo ʻikai haʻane fehalaaki, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu."
Kaumeʻa, ko ha fiefia lahi ē ke ʻiloʻi ko hotau Tamai Hēvaní ko ha tokotaha foaki loto-lelei mo lahi! ʻI he taimi pē ʻoku ke fiemaʻu ai ha tataki, kole pē kiate Ia; te ne lilingi fiefia mai Hono potó ʻo ʻikai ʻaupito te ne fakatupu ke ke ongoʻi vale ʻi hoʻo kole.
"Ko e manavahē ki he ʻEikí ko e kamataʻanga ia ʻo e potó, pea ko e ʻiloʻi ʻo e Tokotaha Māʻoniʻoní ko e mahino ia."
ʻOfaʻanga, ko e poto moʻoní ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi ha tohi ako, ka ʻi ha vahaʻangatae loloto mo fakaʻapaʻapa mo ho Tokotaha Fakatupú. ʻI hoʻo fakaofiofi ki he Tokotaha Māʻoniʻoní ʻi he fakaʻapaʻapa mo e ʻofa, ʻe tupu hake pē ʻa e mahino moʻoni mo fakaʻofoʻofa ʻi hoʻo moʻuí.
"He ko e ʻEikí ʻoku ne foaki ʻa e potó; mei hono ngutú ʻoku haʻu ai ʻa e ʻilo mo e mahino."
ʻOfaʻanga, ko e ʻilo moʻoní ko ha meʻaʻofa mahuʻinga mo fakalangi ʻoku takai ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtua kiate koe. ʻI hoʻo fanongo lelei ki Hono leʻo anga-malū ʻi Hono Folofolá, ʻoku ke maʻu ai ʻa e ʻilo mo e mahino ʻoku holi ki ai ho laumālié.
"Ko e manavahē ki he ʻEikí ko e kamataʻanga ia ʻo e potó; ko kinautolu kotoa pē ʻoku muimui ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuní ʻoku nau maʻu ha mahino lelei. Kiate ia ʻoku ʻaʻana ʻa e fakamālō taʻengata."
Kaumeʻa, ko e fakaʻapaʻapa ki he ʻOtua ko e kamataʻanga fakaofo ia ki ha moʻui ʻoku fonu ʻi he poto loloto. ʻI hoʻo muimui ʻofa ki Hono ngaahi fekau anga-malú, ʻoku ke langa ai ha moʻui ʻoku fonu ʻi he mahino ngāueʻaki mo fakaʻofoʻofa ʻoku taki atu ki he fakamālō taʻe ngatá.
"Ko e kamataʻanga ʻo e potó ko ʻeni: Maʻu ʻa e poto. Neongo ʻe fakamoleki ai hoʻo meʻa kotoa pē, maʻu ʻa e mahino."
Fānau ʻofa ʻa e ʻOtua, fakahoko ʻa e kumi ki he poto fakalangi ko hoʻo kaveinga mahuʻinga taha. Ko ha koloa fakalaumālie ia ʻoku mahuʻinga ʻaupito ʻo feʻunga ke feilaulauʻi ai ʻa e ngaahi fakalavelave fakamaama kotoa pē ke maʻu.
"Ko ʻeku taumuʻá ke fakalotolahiʻi kinautolu ʻi he loto pea fakatahaʻi ʻi he ʻofa, koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e ngaahi koloa kakato ʻo e mahino haohaoa, koeʻuhi ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa fakapulipuli ʻo e ʻOtua, ʻa ia ko Kalaisi, ʻa ia ʻoku toitoi ai ʻa e ngaahi koloa kotoa pē ʻo e poto mo e ʻilo."
ʻOfaʻanga, ko e meʻa fakapulipuli fakaʻofoʻofa ʻo e poto ʻo e ʻOtua ʻoku maʻu kakato ia ʻi he tokotaha ko Sīsū Kalaisí. ʻI hoʻo loto ʻoku fakataha lahi ange mo Ia ʻi he ʻofa, ʻoku ke fakaava ai ʻa e ngaahi koloa lahi taha ʻo e mahino moʻoní.
"ʻOku ou kei kole pē ke foaki ʻe he ʻOtua ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e Tamai lāngilangiʻiá, kiate kimoutolu ʻa e Laumālie ʻo e poto mo e fakahā, koeʻuhi ke mou ʻiloʻi lelei ange ia."
Kaumeʻa, ko ʻeku lotu loloto taha kiate koé ke lōmakiʻi ho ʻatamaí ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki ʻa e fakahā fakalangi. ʻOku foaki mai ʻe he ʻOtua ʻa e potó ʻikai ngata pē ke tau fai ha ngaahi fili lelei, ka koeʻuhi ke tau ʻiloʻi vāofi mo loloto Hono loto ʻofá.
"ʻOku lahi ange ʻa e lelei ʻo e maʻu ʻa e potó ʻi he koula, ke maʻu ʻa e ʻiloʻiló ʻi he siliva!"
ʻOfaʻanga, ʻoku tuli ʻa e māmaní ki he ngaahi koloa ngingila mo fakataimi, ka ʻoku foaki atu ʻe hoʻo Tamaí ha meʻa ʻoku lahi mamaʻo ange ʻene leleí. Ko ha loto ʻoku fonu ʻi he poto mo e ʻiloʻilo ʻa e ʻOtua ko ha koloa moʻoni, taʻengata ia ʻe ʻikai ʻaupito lava ke toʻo.
"Ko e manavahē ki he ʻEikí ko e kamataʻanga ia ʻo e ʻiló, ka ko e kau valé ʻoku nau manukiʻi ʻa e poto mo e akonaki."
ʻOfaʻanga, tauhi ho lotó ke molū mo fakatōkilalo fakaʻofoʻofa ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. Ko e ʻiloʻi Hono māʻoniʻoní ko e sitepu ʻuluaki ia ki he maʻu ʻo e ʻilo moʻoní, lolotonga ko ha laumālie fieʻeikí ʻoku ne fakakinaʻi pē Hono akonaki anga-malū mo ʻofá.
"Ko e fakaava ʻo hoʻo ngaahi leá ʻoku ne foaki ʻa e māmá; ʻoku ne foaki ʻa e mahino ki he kau faingofua."
Kaumeʻa, ʻoku ʻikai ke ke fiemaʻu ha tohi fakamoʻoni teolosia ke mahino ai ʻa e ngaahi moʻoni fakaʻofoʻofa ʻo e ʻOtua! Ko Hono Folofolá ʻoku hangē ha hahake ʻanga-malū ʻoku ne ʻomi ʻa e mahino loloto mo fakamaama ki he ngaahi loto faingofua mo fakaava taha.
"Fanongo ki he akonaki pea tali ʻa e akonaki, pea ʻi he ngataʻangá te ke lau ai ʻi he kau poto."
Fānau ʻofa ʻa e ʻOtua, ko e tali ʻa e akonaki fakaʻotuá mo e fakatonutonu anga-malú ko ha fakaʻilonga fakaʻofoʻofa ia ʻo ha loto ʻoku matuʻotuʻa. ʻI hoʻo tuku loto fakatōkilalo ʻa e ʻOtua mo e niʻihi kehé ke nau faʻu koe, ʻoku ke fakamaʻu ai ho halá ki ha moʻui ʻoku fonu ʻi he poto.
"Ko e potó ko ha hūfangaʻanga ia ʻo hangē ko e paʻangá ko ha hūfangaʻanga, ka ko e lelei ʻo e ʻiló ko ʻeni: ʻOku tauhi ʻe he potó ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ia."
ʻOfaʻanga, ko e paʻangá ʻe lava pē ke ne maluʻi koe mei he ngaahi palakī fakataimi, fakamaama, ka ko e poto ʻo e ʻOtua ko ha hūfangaʻanga taʻengata ia. ʻOku ʻi ai hono mālohi fakaofo ke tauhi ʻofa ho laumālié pea tataki koe ʻo malu ʻi he ngaahi matangi loloto taha ʻo e moʻuí.
"ʻAki ʻa e potó ʻoku langa ai ha fale, pea ʻi he mahinó ʻoku fakamaʻu ai; ʻi he ʻiló ʻoku fakafonu ai hono ngaahi lokí ʻaki ʻa e ngaahi koloa taʻeʻilonga mo fakaʻofoʻofa."
Kaumeʻa, fakaafeʻi ʻa e poto ʻo e ʻOtua ke hoko ko e fakavaʻe mālohi ʻo ho ʻapi mo ho fāmilí. ʻI hoʻo langa hoʻo moʻuí ʻi Hono mahinó, te ne fakafonu fakaʻofoʻofa ho ngaahi ʻahó ʻaki ʻa e ngaahi koloa taʻeʻilonga ʻo e nonga, fiefia, mo e ʻofa.
"Pea naʻá ne pehē ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ‘Ko e manavahē ki he ʻEikí—ko e poto ia, pea ko e fakaʻehiʻehi mei he koví ko e mahino ia.’"
ʻOfaʻanga, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻa kotoa ʻo e moʻuí, ʻoku fakasiʻisiʻi ʻe he ʻOtua ʻa e potó ki he ngaahi ngāue faingofua mo fakaʻofoʻofa ʻe ua. Fakaʻapaʻapa ki ho Tokotaha Fakatupu ʻofá ʻaki ho loto kotoa, pea lue loto-toʻa ke mamaʻo mei he ngaahi meʻa ʻoku ne fakafoʻi Hono lotó.
"Ko ia ʻoku kātakí ʻoku ne maʻu ha mahino lahi, ka ko ia ʻoku vave ʻene ʻitá ʻoku ne fakaʻaliʻali ʻa e valevale."
ʻOfaʻanga, ʻi hoʻo ongoʻi ʻoku hake ho ngaahi ongoʻí, tuku ke foaki atu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtua kiate koe ʻa e meʻaʻofa fakaʻofoʻofa ʻo e kātakí. Ko ha laumālie nonga, tuʻu maʻu ko ha fakafōtunga fakaofo ia ʻo e mahino loloto mo e ʻaloʻofa kuó Ne lilingi kiate koe.
"Pea ʻe nofo ʻiate ia ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí—ko e Laumālie ʻo e poto mo e mahino, ko e Laumālie ʻo e faleʻi mo e mālohi, ko e Laumālie ʻo e ʻilo mo e manavahē ki he ʻEikí."
Kaumeʻa, ko Sīsū ko e fakafōtunga haohaoa mo fakaʻofoʻofa ia ʻo e poto mo e mālohi fakalangi. Koeʻuhi ʻoku nofo ʻa Hono Laumālié ʻiate koe he taimí ni, ʻoku ke maʻu ai ʻa e faingamālie ki he faleʻi ʻofa mo e mahino tatau pē ki hoʻo moʻui ʻaʻau.
"Fakafiefiaʻia ʻa kinautolu ʻoku maʻu ʻa e potó, ʻa kinautolu ʻoku maʻu ʻa e mahinó, he ʻoku lahi ange ʻene ʻaongá ʻi he siliva pea ʻoku ne ʻomi ha ngaahi ola lelei ange ʻi he koula."
Fānau ʻofa ʻa e ʻOtua, ʻoku ʻi ai ha tāpuaki loloto, fonu fiefia ʻoku tatali kiate kinautolu ʻoku nau kumi loto-moʻoni ki Hono potó. Ko e ngaahi vahevahe fakalaumālie ʻo e mahinó ʻe fakakoloaʻi lahi ange ai ho laumālié ʻi ha koloa fakamaama pē ʻe lava.
"ʻOkú ne liliu ʻa e ngaahi taimi mo e ngaahi faʻahinga taimi; ʻokú ne toʻo hifo ʻa e ngaahi tuʻí pea fokotuʻu hake ʻa e niʻihi kehe. ʻOkú ne foaki ʻa e poto ki he kau potó pea mo e ʻilo ki he kau mahinó."
ʻOfaʻanga, mālōlō malu ʻi he moʻoni ko hoʻo Tamaí ko e pule puleʻanga ia ʻi he faʻahinga taimi kotoa pē ʻo hoʻo moʻuí. Ko Ia ko e matavai taʻe ngata ʻo e ʻatamai kotoa pē, ʻoku ne fiefia ʻi he foaki ʻo e poto loloto kiate kinautolu ʻoku nau kumi kiate Ia.
"Ka ko e poto ʻoku haʻu mei he langí ʻoku ʻuluaki maʻa; pea ʻofa ki he melino, fakaʻatuʻi, fakamoʻulaloa, fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e fua lelei, taʻe-fili-taha pea moʻoni."
Kaumeʻa, ʻe lava pē ke ke ʻiloʻi ʻa e poto ʻo e ʻOtua ʻi he fakaʻofoʻofa ʻo ʻene fakafeangai ki he niʻihi kehé. Ko e poto fakalangí ʻoku ʻikai ke fakamālohi pe fie maʻu; ʻoku anga-malū, fonu ʻi he ʻaloʻofa, pea fakamau loto-moʻoni ki he ʻomi ʻo e melino ki he tuʻunga kotoa pē.