1Walse ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena Yesusi akune maku toringi yemboma ungu mane sipe, temane peangamo topa sipe molorumu kinie yemare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie, eno ongo 2yu walsiku pilkulie ningendo: “Nu namba nambolka nambamo likulie ikongonomo telenoye? Nawene ikongonomo “Te-pou.” nimbe nu nambamo sipe lipe mundorumuye?” niringi.
3Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Nane eno ungu te walsipu piliembola. Eno walsimbo mele enone na topondoko niengi. 4Ou ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yemboma no linderimu kinie yu mulu koleana ⸤molemo yemonga⸥ kongonomo tendembando yemboma no linderimu molo ya mana yembomanga kongonomo tendembando yemboma no linderimuye? ⸤Nawene “Tei.” nirimu-ne terimuye? Ningu siee.⸥” nirimu.
5⸤Yuni aku sipe walserimu mele pilkulie⸥ enone enono kerepale ningulie ningendo: “Yuni walsikimu mele olione topondopo, “⸤Jono⸥ yu mulu koleana ⸤molemo yemonga kongono tendembando yemboma no linderimu⸥.” nimulu liemo yuni oliondo nimbendo: “Aku liemo eno Jonone nirimu ungumu nambemune ‘Iungumu sike.’ ningu naa pilku lsingiye?” nimbé. 6Molo olione nimolondo: “Yu mana yembomanga ⸤kongono tendembando yemboma no linderimu⸥.” nimulu liemo we yembomane olio kouni tonge. We yembomane ‘Jono yu paa sike Pulu Yemone ungu umbu tondorumumu pilipe yemboma nimbe sirimu ye te molorumu.’ ningu pilimele kene enone olio kouni tonge.” ningu enono aku siku kerepale niringi.
7⸤Enono aku siku anjo yando kerepale ningulie⸥, Yesusindu topondoko ningendo: “Yuni Pulu Yemonga kongono tendepalie yemboma no linderimu, molo mana yembomanga kongono tendepalie yuni yemboma no linderimunje. Olio naa pilkimulu.” niringi.
8Aku siku niringi kinie pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kapola. ⸤Nane eno walsikiru ungumunge ungute topondoko naa nikimilimunge⸥ enone na walsikimili ungumunge ungu te topondopo nando ikongonomo ‘Te-pou.’ nimbe na lipe mundupe namba sirimu yemonga imbimu eno naa nimbu simbola.” nirimu.
20:9-19 Unjo Waene Ponie Nokoringi Ye Kerimenga Ungu Ikomo
“Ye tene unjo waene ponie terimu. Ye mare kanopa lipelie enondo nimbendo: “Nanga poniemo tapu tendeko unjo mongoma inie toko nokondangi. Pe waene-mongo polo tomba kinie unjo mongoma moke tepo, kongono tendenge mele mare eno liengi, mare na liembo.” nimbe kanu poniemo eno sipelie yu kolea paa suluringe pupe akune wale awisili molorumu.
10Kanu kinie pe waene-mongo polo tomba terimu kinie ponie pulu yemone yunge kendemande ye te “Nanga waene mongo siengi puku liku mendeko wani pu.” nimbe ponie nokoringi yema moloringine lipe mundorumu. Nalo kendemande yemo ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli yemane yu wale awisili kopene toko, waene mongo mare naa siku, ⸤“Yemo molemona kelko pu.” ningu⸥ yando we liku mundoringi.
11Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipe ⸤“Nanga waene mongo lindi-pou.” nimbe lipe⸥ mundorumu. Nalo kendemande yemo ⸤orumu kinie⸥ ponie nokoli yemane yu ambolko likulie kopene toko, teko kenjiku, waene mongo mare naa siku yando we liku mundoringi.
12Altopa ponie pulu yemone kendemande ye te lipe mundorumu kinie enone yu tokolie poniena ulsu mundoringi.
13Aku siku teringimunge ponie pulu yemone ⸤konopuni pilipelie⸥ ‘Kinié na tembo mele pilipero. Nanga malo, na konopu mondolio kangomo, eno yu pipili kolko liku awi siku yu waene mongo mare singenje.’ konopu lepalie ⸤yunge malo lipe mundorumu⸥. 14Nalo ponie nokoli yemane ponie pulu yemonga malo ombá orumu kanokolie enone enono ningendo: “Andi okomo yemo pe lapanga monge melema limbe yemo okomo. Yu topo kondopo, iponiemo olio kamu liemili.” ningulie 15enone yu ambolko liku poniena ulsu mundukulie yu toko kondoringi.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
⸤Nimbelie ungu iko akumu topa pora simbendo akune maku toko moloringi yembomando nimbendo:⸥
“Ponie nokoli yemane aku siku teringimunge pe ponie pulu yemone eno-kinie nambolka uluri tembaye? 16Yu omba kanu ye kerime topa kondopalie ‘Ye marene lupe poniemo nokondangi.’ nimbe lipe simbe.” nirimu.
17Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yemboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipelie⸥ enondo nimbendo: “Pulu Yemonga ungu te bokune molemomonga ungu pulumu nambolkanje konopu lemeleye? Aku ungumu isipe mele:
‘Ulke takoringi yemane kanoko keri kanoko
toko lteringi kou kanumu
kinié kelepa ulke simu mele
ulke enge sindeli kou awili peangamo.’
nimbe molemo kanumu. 18Ikou ⸤nikiru⸥ munge ola yembo te a topa topalie ombele melema elke tomba. Nalo yembo te molombana ola koumu omba yu topalie kanu yembomo topa nurupulu tomba.” nirimu.
19Kanu kinie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, eno Yesusini ungu iko torumu kanumu pilkulie enone teko kenjiku yu tonge teko moloringi mele yuni nirimu pilkulie enone kanu enamonga yu ka singe teringi nalo kanu ye awilimene we yemboma pipili kolkolie yu naa liku ka siringi.
39-40Aku nirimu pilkulie Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi ye marene altoko yu ungu te walsiku pilingendo pipili kolkolie yundu ningendo: “Ungu Mane Silimu, nuni papu nikinu.” niringi.
20:41-44 Yesusini “Ye Nomi Kirasimu Nainge Maloye?” Nimbe Walserimu Temanemo
41Kanu kinie ⸤Juda yembomanga ye awili mare aku siku we moloringi kinie⸥ Yesusini enondo altopa ungu te nimbendo: “ ‘Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye telipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu yu ⸤ye nomi kingi⸥ Depisinge kalopa limbe ye te molomba.’ ningu pilimele, ⸤nalo yu aku sipe manjipe molo⸥. 42-43⸤Aku nilimele yemane⸥ Depisi yuni yuyu ⸤kanu yemondo nirimu mele naa pilimelenje.⸥ Depisini ⸤ye nomi Kirasimu molomba mele⸥ konana te konopuni pilipelie bokune torumu mele isipe:
“Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ nanga Awilimundu nimbendo:
§20:37:Mosisini aku sipe nirimu walemo Juda yembomanga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo kinie, Eporayamo yunge malo Aisake kinie, Aisake yunge malo Jekopo kinie, koronga ou koloringi nalo enonga minime Pulu Yemo pea konde moloringi pilipelie yu aku sipe nirimu.
Ya 20:37, bokumunge alsena anjokondo “38. Sadyusi”.
UnguManema 25:5, Rute 4:9-10.
Mosisini aku sipe nirimu walemo Juda yembomanga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo kinie, Eporayamo yunge malo Aisake kinie, Aisake yunge malo Jekopo kinie, koronga ou koloringi nalo enonga minime Pulu Yemo pea konde moloringi pilipelie yu aku sipe nirimu.
Wendo Oringi 3:6.
Mateyu 22:41-46, Mako 12:35-37.
bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.
Konana 110:1, Mateyu 22:44*.
Mateyu 23:4-7, Mako 12:38-40.
bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.
Enone teringi mele inie yakondo 11:43, 14:7; ungu pulu te 15:7*.