Komo suki uni kato sokome ŋa Grik mandewore nakayáŋaró, ko eneŋo owí nekaró, “Pol,” yaró. Uni ŋuko asáŋowí uni Pol naŋge. (Galesia 1:1 weyo qembe.) Itaka iŋo-iŋo uni kumimbo ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko enendo kumima naru 48AD pe ma 49AD ŋuno Antiok Siria yendémo ŋuno nakayáŋaró, peka. (Asa “48AD” murí muko ŋandiro, ko Yesu nimí pisiyaró, yate kumima naru 48 ŋunde rotaró. Nore kumima naru 2,000 ŋunde rotoro yate itaka yoteto.) Kumimboko ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko 51AD koya 53AD keweroko ŋuno Antiok Siria pe ma Korin yendémo ŋuno nakayáŋaró.
Galesia ŋuko yendé kini, mira parámi ta. Polko naru kapusa ŋunoko Siria mira koro yendé ka, owé Antiok Siria, ŋu rotoro mira enesówore khete uyaro miti mande yesowoyaró. Asa naru kanatako ŋuno enendo uyareyate Galesia mirako uyaro yendé kumimo ŋuno miti mande yesowo yimitoyaró. (Asá yerewí Uni 13-14 weyo qembe.) Yendé owéye muko ŋandiro: Antiok Pisitia, Aikoniam, Listira, Deripe. Ŋuno uyare mahe tero khoyó kini tiníqo, rohoréŋoro Antiok Siria ŋuno pitu ko uyareró. Ko tukú piŋa mande piyimi ka yi iŋoro sokome ŋa nakayáŋoro riní Anutu koro huru-huru soso Galesia mirako ŋuno uró.
1No Pol, noko asáŋowí uni ka. Uni kato no kama asá nereŋgurí, kato no kho kama nunaŋgurí. Kini, Yesu Kristo koya Anutu Awa Yesu uni tapu koŋgo riní otoqaró ŋuya kho nunariyó. 2Asa noya, topo-topone soso ŋano yoteŋgo quya, norendo sokome ŋa nakayáŋato ye Anutu koro unipare Galesia mira yendéne-yendéne kopoyoteŋgo ŋuno yeno uyarete.
3Meté Anutu Awananimboya Uni Paráminani Yesu Kristo koya samaka-samaka tuwó yunoro newonde ime yunowari. 4Yesu Kristoko Anutu Awananimboro iŋo-iŋoyó howero eneŋo yoto-yotoyó rotoro quhurínani soworo nokono unipare piyimi keweroye moŋgo nore noraró. 5Meté naru suki-suki Anutu owí hokowato. Hamó.
Miti mande kanata naŋge yote
6Yeŋo muríye ŋuro iŋondata parámi teyoteno. Anutuko ye samaka yerewero quro Kristo asáŋoní ye neko yereró. Quko ye waka ta huwóŋoro miti mande enesó ka howeyoteŋgo. 7Mande enesó ŋu miti mande horé kini. Uni kumimbo yeŋo newondeye rambaruruwowero Kristo koro miti mande ŋu roworemoyoteŋgo. 8Quko noreŋombope ma sambo simó katope mande yesowoweya, quko mande ŋu miti mande komo yimiratowó ŋunde qembe kini, asa danimboko mande ŋunde qu yimirote, ŋuko piyo teweya. 9Kaŋuya yeteno, uni kato miti mande ka yimiroweya, quko mande ŋuko mande ye komo iŋaŋgurí ŋu kama howete tiníqo, asa uni ŋuko piyo teweya.
10Asa ye date iŋoteŋgo, ko uni kumi owéne hokowero quro mande ŋunde qu yeteno, peka? Kini, Anutuko naŋge owéne hokoweya, ye iŋoteno. Iŋoyi, no watí uni kinaŋge o meté yerewero ŋuro iŋoyoteno tiníqo, no Kristo koro sunará simó qu kini.
Anutuko Pol khoyó inaró
11Uni topo, nondo hamó yimiroteno, miti mande komo yimiranowó ŋu, uni kato kama riní tunoqaró. 12Dokoro nondo mande ŋu uni noŋgo kama ranowó. Ko uni kato kama rondaqe nunaró. Kini horé. Yesu Kristo eneŋombo iŋo-iŋonemo witú nereró.
13Asa yendo neneŋo khe u-une komo quro sowo mande ŋu iŋaŋgurí. Ŋu naruko ŋuno no Juda koro muríye ŋu howero Anutu koro huru-huru rambaruruwowero o piyimi horé te yunanowó. 14Ko no sitú topo-toponemboro oteteye takaro Juda koro muríye okeyá ta howeyanowó. Hamó, usisambatoro hutuŋo mandeye ŋu kondé horé howeyanowó. 15Quko námembo kama pisi nereyoní ŋuno Anutuko no rokó nereró. Naru kano samaka-samaka tuwó te nunoro neko nereró. Neko nerero eneŋo nuŋguríŋo howero 16nondo uni wini meyowo ŋu Naŋunímboro mande yesowowero kho qu nunaró. Asa ŋu naruko naŋge kho ŋuro murímboro uni ka kama oseseyanowó, 17ko Yerusalem oroqota asá yerewí uni korete ŋu ŋuro kama osese yerenowó. Kini, uro Arepia mirako ŋuno yoranowó. Yotoro, yate ŋu noŋgo Damaskus yendémo mahero ŋuno yorano.
18Asa kumima naru kapusa ŋunde rotoro no Yerusalem oro Sipas koya topo tero eneya kosa naru 15 ŋunde yoranowó. 19Ŋuno yotoro Jems, Uni Parámimboro koneyó, ŋuya qenenowó, quko asá yerewí uni meyowo ŋu kama yiyanowó. 20Anutu koro toŋímo nondo hamó yeteno, sokome ŋanoko kota mande kama nakayáŋoteno.
21Asa yate-yate no Siria mira ko Silisia mirako ŋuno unowó. 22Ŋuno uwe Kristo koro unipare Judia mirako ŋuno yendé enemo-enemo kopoyoteŋgo, ŋundo no kama niyaŋgurí. 23Kini, ŋande iŋaŋgurí, “Koretero uni kato nore nuto rambaruru nereyara. Quko itaka miti mande ŋu komo rambaruruwoyara qu ŋu yesowoyote.” 24Ŋunde neneŋo iŋoro Anutu owí hokaŋgurí.
†1:1:“Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.
‡1:6:“Kristo” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.
§1:7:“miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.
**1:8:“sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo.
††1:11:“miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.
‡‡1:12:“Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.
“Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.
“Kristo” ŋuko Yesu naŋge, asa Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.
“miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.
“sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo.
“miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge.
“Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.