Korin yendé ŋuko yendé parámi ka, Akaia mirako ŋuno yora. Mira simburí ŋuko wini ka owéye muko Grik. Polko 55AD peka sokome ŋa nakayáŋaró. Asa ŋu naru koŋgo kumima naru 200 amena, uni wini meyowo ka owéye muko Rom, eneŋo kuma unindo Korin soso roworemaŋgurí. Roworemoyi mira ŋu kina yoní, yate kumima naru 100 ŋunde rotoro Rom unindo yendé keta ka ŋuno taŋgurí. Yendé ŋuro uni pará-pará ŋuko Rom koro uni, ko unipare meyowo ŋuko Grik unipare naŋge. Ŋu yendé ŋuno unipareto anutu kota-kota qambu potoruku te yunoyaŋgurí. Ŋuya se simbururu parámi teyaŋgurí.
Mande korete qu
1No Pol, noko Anutuko rokó niriní Kristo Yesu koro asáŋowí uni tunoqanowó. Noya topone Timoti koya sokome ŋa nakayáŋaro Anutu koro huru-huru Korin yendémo ŋuno yoteŋgo ŋuno uyaró. Ŋuya unipare meté horé soso Akaia mirasina yoteŋgo ŋu ŋuya ŋuno uyaró. 2Noreŋo Awanani Anutu koya Uni Paráminani Yesu Kristo ŋundo ye samaka-samaka tuwó yunori newondeye ime yoweya.
Anutuko uni newondeye rukisoyote
3Nondo Anutu koro owí hokoteno. Eneko Uni Paráminani Yesu Kristo koro Anutuyó ko eneŋo Iwí. Eneko sikí ŋuro simburí, ko newondenani rukisoyote ŋuro simburí. 4Quhurí kumi noreno tunoqiníqo, newondenani rukisoyoyote. Ŋunde tiní norendo eneŋo murí howero dani uni ka quhurí kate-kate teyote ŋu newondeye rukisoyoyowato. 5Qeni, Kristoko kowe surumí parámi korowaró, asa nore ŋuya kowe surumí ŋundiro parámi korowoyoteto. Ŋunde naŋge yeŋo newondeye Kristowore parámi rukisoyoyoteto. 6Nore quhurí ka korowowato tiníqo, ŋuko yeŋo newondeye rukisoyoní Anutuko rambaruru koŋgo ye yoreweya. Ko Anutuko newondenani rukisoyoyote tiníqo, ŋu ŋuyako newondeye rukisoyoníqota ye quhurí ŋu korowoyoteŋgo quno ŋuno kondé kaŋewaŋgo. 7Ŋande iŋoteto, ye noreya kowe surumí ŋu korowoyoteto, asa ko Anutuko yeya noreya newondenani rukisoyoyoweya. Ŋunde ŋuroko ŋande iŋomukoteto, ko yendo meté yowaŋgo.
8Hamó, uni topo, quhurí ka noreno Esia mirako ŋuno tunoqaró ŋuro iŋoyi. Quhurí parámi horé ŋundo nore noriní umbuto wimbunani hamó horé takaró. Ŋunde ŋuro, hamó khumowato, ye iŋatowó. 9Hamó, topé piyimi ka rero khumowato, ye iŋatowó. Quko ŋuro murí ŋuko ŋandiro, asa noreŋo wimbunani ŋuro kama iŋowato. Kini, Anutuko uni khumowí yoriní otoqoyoteŋgo ŋuro wimbí ŋuro iŋowato naŋge. 10Enendo o piyimi horé ŋundo nore nuroní khumowero qu noŋgo noraró, ko imemoŋgo ŋuya noreweya. Ŋande hamó iŋoyoteto, ko enendo yate-yate rambaruru koŋgo noreyoweya. 11Ye ŋuya nore samaka nereweya koro hariri ti qembe. Ŋunde tiqo, Anutuko unipare parámi ŋuro haririye iŋoro nore samaka niriní unipare kumimbo noreŋo Anutu yuŋgunaŋowaŋgo.
Polko khe meyowo ŋuno howeweya
12Hamó, norendo newondenanimo hamó-hamó niŋgu-niŋgu teyoteto. Dokoro, Anutuko otete sopowero quro iŋo-iŋonani riní murí meté horé ŋuya murí hamó ŋuya howero nokono ŋano khe u-unani meté howeyato. Iyo, unindoro iŋo-iŋoyemo khe ŋu kama howeyato. Anutuko samaka-samaka tuwó nunoní ŋunde tatowó. Ko ye keweroyemo murí meté ŋu hamó horé howeyatowó. 13-14Qeni, norendo mande ka ye weyoro iŋoyi tondaŋewero mepémo kini qu kama nakayáŋoyoteto. Asa ko itaka mande ŋuro murí kumi naŋge iŋoyi tondaŋeyote. Quko hamó ŋande iŋoyoteno, imemoŋgo soso iŋoyi tondaŋeweya. Ŋande iŋoyi tondaŋeweya, ko Uni Parámi Yesu koro naruyómo ŋuno yeŋo niŋgu-niŋgu tewato, ŋunde qembe yendo noreŋo niŋgu-niŋgu tewaŋgo.
15Ŋuro kondé iŋoyano, asa ko, koretero yeno uyarewano, ye iŋanowó. Ŋunde tero yendo naru irisa quno ŋuno o meté mu rewaŋgo. 16Koretero yiyoro yoroto toŋero Masedonia mirako uyaro rohoréŋoro kaŋuya yeno mahewano. Ŋunde maheweqo, yendo samaka nerero nori Judia mirako uyarewano. 17Quko ye date iŋoteŋgo? Nondo ŋundiro kina ye iŋoro khe ŋu howewano, peka? Nondo kowene saŋaní naŋge howero mande hamó mu kama yero naru kanata quno ŋuno, “Iyo,” koya, “Kini,” koya irisa-irisa yeyoteno, peka?
Ŋunde kini. 18Anutuko eneŋo mandí ŋu naŋge howeyote. Ŋunde naŋge no mande hamó naŋge ye yimiroyoteno; “Iyo,” koya, “Kini,” koya irisa-irisa kama yeyoteno. 19Dokoro Anutu koro Naŋuní ŋu, Yesu Kristo ŋuko yeŋo “Iyo” koya “Kini” koya irisa-irisa kama tunoqaró. Kini. No, Sailas, Timoti, norendo ye keweroyemo Naŋuní ŋuro yesowatowó, ko Anutuko enewore, “Iyo,” yimiraró naŋge. 20Dokoro do mande ka Anutuko kusiyaró ŋuko soso Naŋuníwore, “Iyo,” ye yimiraró naŋge. Ŋunde ŋuroko norendo enewore, “Ŋu hamó,” yero Anutu owí hokoyoteto. 21Anutu eneŋombo noreya yeya yoriní Kristo quroyómo kondé yoteto. Anutuko nore rokó yerero 22eneŋo rokóŋo ŋunde noreno raró, ko Yuqa Surumí ŋuko o meté horé siyowato ŋuro rokó qembe ŋu newondenanimo re rotaró.
23No mande ka yewe teteno, ko Anutu eneŋombo mandene riní kondéreyote, asa komo no Korin yendémo yeno kaŋuya kama uyarenowó, quhurí ye yunowano koro. 24Hamó, norendo yeŋo iŋondutuye kondé kama sopoyoteto. Kini, noreya yeya kho kopo tero niŋgu-niŋgu tewato. Dokoro ye iŋondutu metéwore naŋge kondé kaŋewaŋgo.
Notes
*1:1:“Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.
**1:1:Komo suki Rom unindo mira kano uni wini ŋuno sopo yerero mira ŋu “Akaia mira” ye nekoyaŋgurí. Mira ŋuro yendé parámi kembé muko Atens yendé, ko Korin yendé ŋuko mirako ŋuno yora. Itaka naru ŋanoko mira ŋuko “Grik mira” ye nekoyoteto.
††1:3:“Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.
‡‡1:8:Komo suki Rom unindo mira kano uni wini enesó-enesó ŋuno sopo yerero mira ŋu, “Esia mira,” ye nekoyaŋgurí. Mira ŋuro yendé parámi kembé muko Efesus yendé. Itaka naru ŋanoko mira ŋuko, “Turki mira,” ye nekoyoteto.
†††1:16:Komo suki Rom unindo mira kano uni wini ŋuno sopo yerero mira ŋu, “Masedonia mira,” ye nekoyaŋgurí. Masedonia mira ŋuko Akaia mira taŋgímo yora, ko mira ŋuro yendé parámi kembé muko Tesalonaika yendé. Itaka naru ŋanoko nore ŋuya mira ŋuko, “Masedonia mira,” ye nekoyoteto.
‡‡‡1:19:“Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.
“Kristo Yesu” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.
Komo suki Rom unindo mira kano uni wini ŋuno sopo yerero mira ŋu “Akaia mira” ye nekoyaŋgurí. Mira ŋuro yendé parámi kembé muko Atens yendé, ko Korin yendé ŋuko mirako ŋuno yora. Itaka naru ŋanoko mira ŋuko “Grik mira” ye nekoyoteto.
“Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.
Komo suki Rom unindo mira kano uni wini enesó-enesó ŋuno sopo yerero mira ŋu, “Esia mira,” ye nekoyaŋgurí. Mira ŋuro yendé parámi kembé muko Efesus yendé. Itaka naru ŋanoko mira ŋuko, “Turki mira,” ye nekoyoteto.
Ŋu quhurí tunoqaró ŋuro Asá yerewí Uni 19:23-41 weyo qembe.
Komo suki Rom unindo mira kano uni wini ŋuno sopo yerero mira ŋu, “Masedonia mira,” ye nekoyaŋgurí. Masedonia mira ŋuko Akaia mira taŋgímo yora, ko mira ŋuro yendé parámi kembé muko Tesalonaika yendé. Itaka naru ŋanoko nore ŋuya mira ŋuko, “Masedonia mira,” ye nekoyoteto.
“Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.