Na Mateana na Dalena Mane a Jeroboam
1Mi tana tagu ia, maia a Abija na dalena mane a Jeroboam na taovia tsapakae e lobogu loki sosongo. 2Ma Jeroboam e tû me tsarivania na tauna, “Ko tû mo ko naua kesa na omea ma kara gini tau reigadoviginigo, mo ko vano i Silo i tana e totu a Ahija na propete, aia nogo e tsarivaniau laka kau lia na taovia tsapakae tana Israel. 3Ko adibavania ke sangavulu gana sivona bredi, me ke visana gana bredi puipui, me kesa na tosu na bulumitsua. Mo ko ba veisuâ nagua sauba ke laba vania ka daleda, maia sauba ke tsarivulagia vanigo.”
4Maia e tû, me vano i Silo tana valena a Ahija. Ma Ahija e tuqatuqa sosongo nogo me koko goto na matana. 5Ma na Taovia nogo e tsarivania laka aia na tauna a Jeroboam sauba ke mai me ke veisuâ tana rongona na dalena e lobogu loki. Ma na Taovia nogo e tsarivania a Ahija na omea aia ke tsarivania.
Mi kalina na tauna a Jeroboam e ba laba, me gini malapalu laka aia e kesa segeni na tinoni. 6Mi kalina a Ahija e rongomia laka kesa e sagemai i matsapa, maia e tsaria, “Ko sagemai. Inau au donaginigo nogo laka igoe na tauna a Jeroboam. ?Rongona gua ti igoe o malapalu laka igoe o kesa segeni tinoni? Inau au tamanina kesa na turupatu seko vanigo. 7Ko visu bâ mo ko turupatuna vania a Jeroboam laka iani nogo na omea na Taovia na God ni Israel e tsarivania: ‘Inau segeniqu nogo au viligo i laoqira na tinoni sui mau molokaego igoe ko tagaovigira niqu tinoni ni Israel. 8Inau au adiliginogoa na aqotagao tanigira na kukuana a David mau saua vanigo nogo igoe. Migoe o tau vaga a David niqu maneaqo, aia e totukakai kalavata i koniqu, me muridougira pipi sui niqu ketsa, me naua moa na omea e goto i mataqu. 9Igoe o tsukigira na sasi loki sosongo bâ liusigira igira ara tagao ida vanigo igoe. Igoe o tsonikidaqu inau, mo tsaiau me gini momosa loki na tobaqu tana rongona o aqosiginigira na tapala na titinonina na god peropero ma na nununa na omea lê gana na samasama vaniaqira. 10Mi tana rongona nogo igoe o naugira na omea vaga gira, ti inau sauba kau moloa na omea seko loki ke gado i koniqira nimu puku taovia, ma kau labumatesigira sui lakalaka igira na kukuamu mane, tû tana baka me tsau tana tinoni loki. Sauba kau salaligigira sui vaga moa kalina ara boroligia na tae na buluka. 11Asei moa i laona nimu tamadale igoe ke mate i laona na verabau, me sauba igira na pai kara gania na koniqira, masei moa ke mate tana poi mangasâ sauba igira na manusata kara gania na koniqira. Inau nogoria na Taovia au tsaria na omea iani.’ ”
12Ma Ahija e goko babâ vania na tauna a Jeroboam me tsaria, “Kalina ia ko visutugua i veramu. Mi kalina tsotsodo igoe ko sage bâ i laona na vera, maia na dalemu mane ia sauba ke mate. 13Migira sui lakalaka na tinoni ni Israel sauba kara tangisia ma kara qiludoua, rongona aia lelê moa i laoqira sui nina tamadale a Jeroboam e dou i matana na Taovia na God ni Israel. 14Ma na Taovia sauba ke molokaea ke kesa segeni na taovia tsapakae vanigira na Israel, maia sauba ke matesigira sui lakalaka na puku taovia konina a Jeroboam. 15Na Taovia sauba ke kedegira na Israel, ma na Israel sauba ke sese vaga moa na gaugau e tû tana tsatsalina na kô. Maia sauba ke vutiligigira na tinoni ni Israel tania na kao dou iani aia e saunogoa vanigira na mumuaqira, me sauba ke sarangasigira bâ i tabana bâ na Kô Euprates, tana rongona igira ara tsaia me gini momosa loki na tobana tana aqosiaqira na titinonina na god daki ko Asera. 16Na Taovia sauba ke piloligi tanigira na Israel rongona a Jeroboam e sasi i matana na Taovia me raqa sasiligira goto na tinoni ni Israel mara puka sui tana sasi.”
17Maia na tauna a Jeroboam e visutugua i Tirsa. Mi kalina tsotsodo e sage bâ i valena, ma na baka ia e mate pitsu. 18Migira sui na tinoni ni Israel ara tangisia mara qilua, vaga nogo na Taovia e katevulagia tana mangana nina maneaqo a Ahija na propete.
Na Mateana a Jeroboam
19Migira sui lakalaka na omea tavosi aia Jeroboam na taovia tsapakae e naugira, migira na vailabu danga aia e naugira, me koegua na vavanona nina aqotagao, ara maretsunagira sui i laona na papi ara soaginia Na Turupatuna Niqira Aqoaqo Igira na Taovia Tsapakae tana Israel. 20A Jeroboam e taovia tsapakae i laona e rukapatu ruka na ngalitupa. Maia e mate mara qilua, maia Nadab na dalena e tugua tamana tana nina aqo taovia tsapakae.
A Rehoboam na Taovia Tsapakae tana Juda
(2 Turupatu Dato 11:5–12:15)
21A Rehoboam na dalena a Solomon e vati sangavulu kesa nogo na ngalitupana kalina aia e lia na taovia tsapakae tana Juda. Maia e tagao i Jerusalem i laona e sangavulu vitu na ngalitupa. I Jerusalem aia nogo na verabau aia na Taovia e vilinogoa i laona na butona kao popono ni Israel, laka i tana nogo kara samasama vania. Ma na tinana a Rehoboam aia nogo ko Naama ni Amon.
22Migira na tinoni ni Juda ara sasi loki sosongo i matana na Taovia mara tsaia me gini momosa loki bâ na korena vanigira liusia bâ na omea seko sui igira na mumuaqira ara naunogoa. 23Ara aqosigira danga na sasana gana na mani samasama vaniaqira na god peropero, mara vaturikaegira visana na tuguru vatu ma na nununa ko Asera gana kara samasama vanigira i kelana na tetena mi vavaqira na auna na gai. 24Ma na omea seko liuliu bâ, ara totu visana na mane ma na daki ara aqosia niqira aqo na rebi tana nauna tana ara samasama igira na tinoni ponotoba. Migira na tinoni ni Juda ara nautaonia pipi na omea paluvangamaga ara naua igira na tinoni aia na Taovia e tsialigigira tania na kao ia kalina igira na Israel ara maimai moa i sautu laka kara sagemai i laona na kao ia.
25Mi tana tsegenina ngalitupa nina aqo tagao a Jeroboam, maia Sisak na taovia tsapakae ni Ejipt e mai me bokia na Jerusalem. 26E laugira pipi sui na omea lokimatena i laona na na Vale Tabu ma na valena na taovia tsapakae, kolugira goto na tako qolumila aia a Solomon e aqosigira. 27Maia a Rehoboam na taovia tsapakae e aqosigira visana na tako tapalamila na tuguqira na tako qolu ara laugira, me mololakagira i koniqira na mane reitutugu matsapa na valena kara reitutugugira. 28Me pipi kalina aia na taovia tsapakae e tû na vano lotu i laona na Vale Tabu, migira na mane matali ara kalagaigira bâ na tako, mi muri mara ba molovisugira tana vokiqira segeni.
29Migira sui lakalaka na omea tavosi aia a Rehoboam na taovia tsapakae e naugira, ara maretsunagira sui i laona na papi ara soaginia Na Turupatuna Niqira Aqoaqo Igira na Taovia Tsapakae tana Juda. 30Mi tana tagu popono ia, mi kaira a Rehoboam ma Jeroboam ara ka vaigalagi saviliu. 31Ma Rehoboam e mate mara qilua tana vatulumaqira na taovia tsapakae tana Verana David, maia Abija na dalena e tugua tamana tana nina aqo taovia tsapakae.